Pratite nas

Iz Svijeta

Bojevo gađanje bitnice VULKAN na vježbi PUMA u Poljskoj

Objavljeno

na

Foto: 1. HRVCON eFPBG-USA

Bitnica samohodnih višecjevnih lansera raketa (SVLR) 122 mm “VULKAN” iz sastava 1. hrvatskog kontingenta NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj sudjelovala je u najvećoj zimskoj vojnoj vježbi zemlje domaćina “PUMA-I-18”, koja je provedena na području vojnog poligona Bemowo Piskie.

Vježba je trajala dva tjedna, a uz 15. mehaniziranu brigadu poljskih oružanih snaga u vježbi je sudjelovao cjelokupni sastav NATO borbene skupine pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, priopćio je MORH

Uvježbavalo se organiziranje, planiranje i funkcioniranje zapovjednog lanca kroz više elemenata, a u završnoj fazi vježbe provedene su najsloženije aktivnosti, koje su podrazumijevale dnevno-noćne taktičke manevre uz uporabu bojevog streljiva.

S ciljem što učinkovitije vatrene potpore borbenoj skupini – bojni mehaniziranog pješaštva u napadnom djelovanju, kako je predvidio scenarij vježbe, bitnica SVLR 122 mm “VULKAN” gađala je dva puta određene ciljeve.

Vježba je provedena u otežanim uvjetima, po iznimnoj hladnoći, a prvo bojevo gađanje provedeno je tijekom noći, što je zahtijevalo dodatnu pozornost i uvježbanost.

Hrvatski topnici pokazali su visoku razinu uvježbanosti te je na raščlambi provedenoj nakon završetak vježbe pohvaljeno djelovanje bitnice „VULKAN“, uz istaknut profesionalizam i usredotočenost na zadaću svih njezinih pripadnika.

Foto: 1. HRVCON eFPBG-USA

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

EP: Oštra rasprava o stanju s migrantima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više zastupnika je kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, na što su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o situaciji s migrantima u BiH i na grčkim otocima. U raspravi je sudjelovalo finsko predsjedništvo EU-a i Europska komisija.

“Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga”, rekla je u ime finskog predsjedništva ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.
Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos je rekao da je Komisija dala preko 36 milijuna eura od 2018. godine Bosni i Hercegovini kako bi se pomoglo migrantima.

Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još uvijek nema odgovora, rekao je Avramopoulos.

“Ne možemo prihvatiti kontinuirani transfer migranata i izbjeglica u potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi u pitanju zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To mjesto je okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a”, rekao je Avramopoulos. On je pozdravio ovotjednu odluki vlade Federacije BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne, jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle koriste kao privremeno prihvatilište.

“Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku”, rekao je povjerenik.
Istaknuo je da je Komisija “zabrinuta” zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima je neprihvatljiv. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražilo smo da o tome izvještavaju Komisiju.

U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu u potpunosti u skladu s pravom EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava”, rekao je Avramopoulos, dodajući da su se hrvatske vlasti na to obvezale.

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler koji je upozorio da se Hrvatska suočava “s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice”.

“Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera”, rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin “zaštita”, ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potreba za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu “riječ o dezinformacijama, o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu”.

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima, na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećena stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

“Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina.

Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu, dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim”, rekla je Tomašić.

Željana Zovko je u svojem istupu istaknula da BiH nije u stanju zaštititi svoje granice i svoje građane, “što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH”.
Ona je pozvala političke vođe BiH da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počelo raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Velibor Sinčić je rekao da je osobno posjetio granično područje i da je ustanovio “da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera”. Po njemu je jedino trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači “prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji” da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili. (Hina)

 

Dodik: Migrantska kriza mi sve više sliči na proces kolonizacije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Erdogan: Macronove izjave o NATO-u su neprihvatljive

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ocijenio je u srijedu “neprihvatljivima” izjave o NATO-u francuskog kolege Emmanuela Macrona koji je rekao da je savez u stanju “moždane smrti” i izrazio žaljenje zbog turskog ponašanja u Siriji.

Erdogan je bio “veoma razočaran” francuskim izjavama o NATO-u, rekao je Donald Trump u Ovalnom uredu tijekom susreta s Erdoganom. “Mislim da se (turskom) predsjedniku doista nisu svidjele (…) i mislim da su mnogi ljudi isto reagirali”, dodao je.

“Neprihvatljivo”, rekao je kratko turski predsjednik.

“Nemate nikakvu koordinaciju strateške odluke Sjedinjenih Država s partnerima u NATO-u i svjedoci smo agresije jednog drugog NATO-ova partnera, Turske, na području na kojemu mi imamo interese”, rekao je za tjednik The Economist francuski predsjednik prije tjedan dana, smjerajući na tursku vojnu intervenciju u Siriji.

“Ono što se dogodilo golem je problem za NATO”, dodao je, pitajući se o sudbini 5. članka Sjevernoatlantskog ugovora koji predviđa vojnu solidarnost između članica u slučaju napada na jednu od njih.

“Što će sutra biti s 5. člankom? Odluči li režim Bašara al-Asada odgovoriti Turskoj, hoćemo li se uključiti? To je pravo pitanje”, rekao je. (Hina)

 

Francuski dužnosnici: Macronova dijagnoza NATO-a bila je riskantna, no potrebna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari