Pratite nas

‘Rasizam domaćih slugu’

Objavljeno

na

Akademik Josip Pečarić narednih će dana sudjelovati na tribinama u Mostaru i Grudama, gdje će biti predstavljena i njegova knjiga ‘Rasizam domaćih slugu’.

Predstavljanje Pečarićevih knjiga ‘Hajka na Tompsona i ‘Rasizam domaćih slugu, autora akademika Josipa Pečarića, održat će se u kinodvorani Grude 28. studenog, s početkom u 18. sati.

Predstavljači su prof. mr. sc. Marko Tokić i akademik Josip Pečarić.

Sutradan, 29. studenog, akademik Pečarić će održati predavanje u Mostaru, tijekom koga će predstaviti svoju najnoviju knjigu ‘Rasizam domaćih slugu’.

Mostarsko predstavljanje održat će se u maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, 29. studenog s početkom u 19. sati.

Uz akademika Pečarića na tribini će sudjelovati mr. sc. Marko Tokić i prof. Ivan Baković.

Organizator tribine je PMF Sveučilišta u Mostaru.

 

M.B.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Culej: Ostajem li u HDZ-u? Vidjet ću, pratite situaciju

Objavljeno

na

Objavio

Na prosvjed koji je u nedjelju u Vukovaru organizirao HDZ-ov gradonačelnik Ivan Penava, od HDZ-ovih zastupnika pojavio se samo Stevo Culej.

Dan nakon prosvjeda pojavile su se napisi da Culej razmišlja o odlasku iz HDZ-a.

‘Moji su svjetonazorski stavovi tvrdi i postojani poput Velebita, ja ih nikad ne mijenjam. Nisam povodljiva osoba i u politiku nisam ušao zbog bolesnih ambicija ili koristoljublja. Autoritete znam poštovati ako su to zaslužili. A što ću ja napraviti, hoću ili ostati u HDZ-u ili ne, to nitko ne zna. Kažem, vidjet ću. Zašto bi netko znao moje namjere? Ja nisam naivac da bih ih unaprijed otkrivao. Pratite situaciju’, rekao je Culej za Novi list.

U vezi prosvjeda u Vukovaru kaže:

Skup je protekao u savršenom redu i politički nije kompromitiran ni na koji način. Čuli smo tamo viđenje naroda o ratnim zločinima, općenito nepravdama u društvu i za to odgovornima. Na slučaju Vukovara potvrđuje se negativna slika o Državnom odvjedništvu i pravosuđu i sada bi trebalo istražiti koji ljudi u tim institucijama ne rade dobro – zadovoljan je Culej samim prosvjedom.

No, pogodila ga je činjenica da je na Trgu Republike Hrvatske bio jedini HDZ-ov zastupnik.

Tužan sam zbog toga, tužan. Osjećao sam se na prosvjedu kao da sam sam. Razumijem svačiji strah, ali potrebno je bilo biti tamo. Ne mogu vjerovati da se mi Hrvati toliko međusobno razlikujemo – ističe Culej.

 

Ante Gotovina komentirao prosvjed u Vukovaru: Svi imamo pravo reći i slobodno izraziti ono što mislimo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

16. listopada 1990. – Povratak bana Jelačića na Trg

Objavljeno

na

Objavio

U veličanstvenom ozračju na glavni zagrebački trg 16. listopada 1990. ponovno je postavljen spomenik banu Josipu Jelačiću.

Brončani kip, djelo austrijskog kipara Dominika Fernkorna, postavljen je 1866., tada okrenut sjeveru, ka Mađarskoj. Sve do 1990., otkada je okrenut ka jugu, spomenik je, baš kao i sjećanje na legendarnog bana, bio podvrgnut kontroverzama.

Kip je smetao Mađarima koje je porazio, a pod njim je prilikom posjete cara Franje Josipa zapaljena mađarska zastava.

Komunistički režim preimenovao je prostor u Trg Republike te je uklonio bana 1947. Komunisti Jelačića ipak nisu uspjeli odstraniti iz hrvatske memorije, iako je bilo zabranjeno spominjati ga.

Uoči demokratskih promjena Hrvatska socijalno liberalna stranka organizirala je 1989. potpisivanje peticije o povratku bana Jelačića na glavni trg. Iako rastavljen u dijelove, zahvaljujući muzeologu Antunu Baueru, ravnatelju Gliptoteke, kip je sačuvan, piše HRT

Restauraciju je obavila obitelj poduzetnika Željka Šelendića koji je na natječaju pobijedio jer je ponudio besplatno izvođenje svih radova. S obzirom na to da su neki dijelovi bili uništeni, Šelendići su ih iznova napravili, kao i gipsanu repliku za slučaj da se spomenik ošteti.

Nakon tri mjeseca mukotrpnog rada u smjenama, 7. listopada 1990., obnovljeni spomenik krenuo je praćen razdraganim mnoštvom iz ulice Bešići, te se preko Gračana i Ksavera vratio na Trg. Za službeno otvaranje simbolično je izabran 16. listopada, datum Jelačićeva rođenja.

Iako su u tom razdoblju hrvatski Srbi proglasili paradržavnu tvorevinu, oružjem napadali policijske stanice na Baniji te blokirali i minirali prometnice Dalmacije i Like, Zagrepčani su, iako euforični, dostojanstveno proslavili povratak omiljenog hrvatskog bana na glavni gradski trg.

Svečanost je pred više od 100 000 okupljenih otvorio gradonačelnik Boris Buzančić, a potom hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman nakon čega je počelo veliko slavlje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari