Pratite nas

Naši u svijetu

Bokeljska mornarica je i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore odgovorilo admiralu Antonu Sbutegi

Nedavni istupi admirala Bokeljske mornarice iz Kotora Antona Sbutege izazvali su pozornost pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, a što je dovelo do otvorenog odgovora kojega je spomenutom gospodinu poslao Zvonimir Deković,  predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, a koje kao najviše zastupničko tijelo predstavlja Hrvate Crne Gore. Odgovor nam je proslijeđen iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U odgovoru se ističe  kako  Sbutega vez ikakvih argumenata na neprimjeren način govori o Hrvatskom nacionalnom vijeću te napominje da  Sbutega uopće ne razumije postupak nominacije kulturnih dobara na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine, jer kulturna dobra nominiraju države, a ne udruge građana.

Prema tome, Deković smatra da bi najbolje bilo da Hrvatska i Crna Gora zajednički nominiraju ovo iznimno vrijedno kulturno dobro, budući da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine, a što je i bila preporuka Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između dvije države.

U nastavku ovog teksta Odgovor HNV Crne Gore admiralu Sbutegi donosimo u cjelosti:

Na sjednici Izvršnog odbora HNVCG održanoj u petak 15. veljače,2019. god. donosi se odgovor Hrvatskog nacionalnog vijeća na neosnovane i iskonstruirane izjave admirala BM Antona Sbutege izgovorene na sjednici UOBM održanoj 8. veljače 2019. god. u Kotoru

Poštovani gospodine Sbutega, admirale Bokeljske mornarice!

Na skupštini Bokeljske mornarice održanoj 8. 2. 2019., kako doznajemo iz medijskih  izvještaja sa tog skupa, na neprimjeren način govorili ste o Hrvatskom nacionalnom vijeću, iznoseći vlastito uvjerenje da HNVCG zastupa vrlo mali broj Hrvata u Crnoj Gori. Uz to,  uvrijedili ste sve naše članove koji nisu podržali podnesenu (naglašavam podnesenu) nominaciju Bokeljske mornarice za UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, označivši nas osobama bez vjere i časti.

Pratimo Vaš rad kao admirala od same inauguracije, tako da nas taj izričaj nimalo nije iznenadio. Gotovo svaki Vaš javni istup u zadnje dvije godine poslužio Vam je za odapinjanje strijela natopljenih neprijateljstvom prema bokeljskim Hrvatima, najprije našijencima u Hrvatskoj, a sada, kao što svjedočimo, i prema nama doma. Učestalost kritika prema svemu što dolazi iz hrvatskih redova navodi nas na pomisao da ste u negiranju hrvatskog identiteta Boke pronašli smisao vlastitog djelovanja na dužnosti koju trenutno obnašate.

Hrvatsko nacionalno vijeće, kao krovna organizacija Hrvata u Crnoj Gori, zajedno sa svojim konstitutivnim dijelovima postoji da bi artikulirala, promicala i ostvarivala interese hrvatskog naroda, koji u Boki, kako to navodi uvaženi naš Bokelj, prof. dr. Miljenko Pasinović, obitava već drugi milenij. Obavljanje te teške, ali časne zadaće postaje sve težim jer se posljednjih godina susrećemo s velikim problemom smanjenja broja pripadnika naše zajednice. Sve češće, naime, svjedočimo pojavi da pojedini pripadnici našega naroda zatomljuju nacionalne osjećaje u nadi da će tako lakše ostvariti napredovanje na društvenoj, odnosno profesionalnoj ljestvici, a još teže se nosimo s činjenicom da ima i onih koji, zbog istih razloga, djelovanjem u svojoj radnoj okolini nastoje pokazati poslodavcu da su,kako kažu Hrvati,veći katolici od Pape ili, veći Crnogorci od sv. Petra Cetinjskog.

Distancu prema Hrvatima u Crnoj Gori iskazali ste ne učlanjenjem ni u jednu hrvatsku udrugu. Da jeste, znali biste da Hrvatsko nacionalno vijeće, osim neupitne potpore velike većine svojih članova, za svoj rad dobiva priznanja od crnogorske države, od predstavnika drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, koje u našem djelovanju prepoznaju rad na dobrobiti naše domovine, Crne Gore i svih njezinih građana, bez obzira na nacionalnu pripadnost, od Hrvata iz Boke koji žive u Hrvatskoj, što nam, također, jako puno znači te od hrvatske države, a naše zauzimanje za očuvanje nacionalnog identiteta prepoznato je i u okviru hrvatske iseljeničke zajednice.

Nećemo špekulirati o tome možete li Vi osobno računati na lijepu riječ sa svih spomenutih adresa, to tim prije što nismo uvjereni da su Vam, osim jedne, one uopće važne.

Kao što možete zaključiti, gospodine Sbutega, onako kako nas Vi vidite, ne vidi nas nitko drugi. Zapravo, ipak vidi. Vaše istomišljenike mogli bismo pronaći u pojedincima, anonimnim komentatorima na društvenim mrežama, koji ustrajavaju na svojem načinu komentiranja aktualnih događaja, unatoč upozorenjima urednika portala da je zabranjen govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje.

Odredivši za cilj Vašega napada naše dosljedno i svakodnevno nastojanje da očuvamo vlastite nacionalne vrijednosti i želju da Crna Gora i Republika Hrvatska dogovorno riješe sva bilateralna pitanja, potakli ste nas da se zapitamo ne pripisujemo li pojmu časti Vi i mi različite sadržaje. Što mi smatramo moralnom vrijednošću, pokušat ću Vam pojasniti iznoseći vlastiti stav na temu koja je univerzalna, biblijska. Tako npr., osobno nikada ne bih prihvatio dužnost na koju se bira po kriteriju nacionalne pripadnosti ako bih znao da ću obnašajući je djelovati protiv interesa vlastitog naroda. Ako bih je ipak prihvatio ne znajući što se od mene očekuje, prvom prilikom kad bih došao u situaciju da moram izgovoriti makar i jednu riječ na štetu naroda iz kojega potječem, podnio bih ostavku. Vidite, poštovani admirale, ja to smatram moralnim stavom višega reda. Gotovo smo sigurni da bi ga trebalo dopisati na vrpci koju je austrijski nadvojvoda Albert darovao Mornarici kada je ona bila Plemenito tijelo, čime bi, na njoj već napisani apstraktni pojam „honor“ dobio konkretan sadržaj. Ne znamo kako Vi gledate na to, možemo samo naslućivati.

Protivno Vašim očekivanjima, a rekli bismo i praksi u prigodama redovitih godišnjih skupština udruga, Vaš govor prošloga petka, kao čelnika Bokeljske mornarice ostao je u sjeni glasa razuma koji se čuo iz zadnjih redova skupštinske dvorane. Kratak govor skupštinara, g. Denisa Vukašinovića popraćen je pljeskom, koji se za razliku od onog upućenog Vama, čuo i izvan dvorane, dapače diljem Boke, a i šire. Taj pljesak  mora da Vama je probušio uši, jer ste odmah na očigled većine prisutnih u dvorani, nervozno i ne mareći da to bude diskretno dali znak rukom predsjedavajućem da ne dopusti daljnji razgovor o Vama omraženoj temi suradnje i zajedništva s bratovštinama u Hrvatskoj.

Vaš mornar, zapravo je rekao isto što i tjedan dana prije počasni admiral, g. Filip Vujanović, koji je nakon osnivanja Podgoričkog kluba, u prisutnosti bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, kako je navedeno na internetskim stranicama RTCG 1.veljače 2019., izjavio novinarima, da „pitanja između država regiona treba rješavati dijalogom, međusobnim povjerenjem i što brže“, a kao loš primjer odnosa između Crne Gore i Hrvatske naveo je Bokešku mornaricu, gdje se, kako je rekao, „nijesu dogovorili i poslali poruke koje nisu dobre“.

Sada kada znate kako razmišlja bivši predsjednik države, predlažem Vam stoga, poštovani gospodine admirale, da govor skupštinara Vukašinovića naučite napamet i da ga ponavljate u svakoj prigodi kada budete govorili o Bokeljskoj mornarici. Time ćete poslati poruku Bokeljima, baštinicima njezine tradicije da za Mornaricu, kakvu smo naslijedili od naših predaka mi Hrvati i crnogorska država, ipak ima nade, a UNESCO-vom tijelu da Vam je od samodopadnosti važnija Bokeljska mornarica.

S poštovanjem

Predsjednik HNV

Zvonimir Deković

 

P.S.

U dosadašnjim javnim istupima više puta ste pokazali da ne poznajete temu o kojoj govorite, a to smo uočili i u nedavnom intervjuu objavljenom u listu Pobjeda, kada ste izjavili da zajednička kandidatura Bokeljske mornarice od strane Crne Gore i Hrvatske nije bila moguća, između ostaloga, zbog toga jer „Mornarica nije dobila iz Hrvatske zvaničnu ponudu za zajedničku kandidaturu“. Ne znamo od koga ste očekivali ponudu, ali samo takvo očekivanje ukazuje na elementarno nepoznavanje postupka nominacije. Kulturna dobra za UNESCO-vu listu nominiraju države, a ne udruge, s toga je partner hrvatskoj državi u procesu nominacije trebala biti država Crna Gora, a ne Bokeljska mornarica. Hrvatska je, pak, na primjeren način Crnoj Gori predložila zajedničku nominaciju. Dokaz za moju tvrdnju je članak 5 Zapisnika sa sjednice Međuvladinog mješovitog odbora održanog i potpisanog od strane Republike Hrvatske i Crne Gore u Zagrebu dana 24. svibnja,2017. god.

„5. MMO predlaže objema stranama da razmotre mogućnost zajedničke nominacije kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine,u kojoj će biti istaknuti sveti Tripun i to da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori“.

HNV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari