Pratite nas

Naši u svijetu

Bokeljska mornarica je i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore odgovorilo admiralu Antonu Sbutegi

Nedavni istupi admirala Bokeljske mornarice iz Kotora Antona Sbutege izazvali su pozornost pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, a što je dovelo do otvorenog odgovora kojega je spomenutom gospodinu poslao Zvonimir Deković,  predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, a koje kao najviše zastupničko tijelo predstavlja Hrvate Crne Gore. Odgovor nam je proslijeđen iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U odgovoru se ističe  kako  Sbutega vez ikakvih argumenata na neprimjeren način govori o Hrvatskom nacionalnom vijeću te napominje da  Sbutega uopće ne razumije postupak nominacije kulturnih dobara na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine, jer kulturna dobra nominiraju države, a ne udruge građana.

Prema tome, Deković smatra da bi najbolje bilo da Hrvatska i Crna Gora zajednički nominiraju ovo iznimno vrijedno kulturno dobro, budući da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine, a što je i bila preporuka Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između dvije države.

U nastavku ovog teksta Odgovor HNV Crne Gore admiralu Sbutegi donosimo u cjelosti:

Na sjednici Izvršnog odbora HNVCG održanoj u petak 15. veljače,2019. god. donosi se odgovor Hrvatskog nacionalnog vijeća na neosnovane i iskonstruirane izjave admirala BM Antona Sbutege izgovorene na sjednici UOBM održanoj 8. veljače 2019. god. u Kotoru

Poštovani gospodine Sbutega, admirale Bokeljske mornarice!

Na skupštini Bokeljske mornarice održanoj 8. 2. 2019., kako doznajemo iz medijskih  izvještaja sa tog skupa, na neprimjeren način govorili ste o Hrvatskom nacionalnom vijeću, iznoseći vlastito uvjerenje da HNVCG zastupa vrlo mali broj Hrvata u Crnoj Gori. Uz to,  uvrijedili ste sve naše članove koji nisu podržali podnesenu (naglašavam podnesenu) nominaciju Bokeljske mornarice za UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, označivši nas osobama bez vjere i časti.

Pratimo Vaš rad kao admirala od same inauguracije, tako da nas taj izričaj nimalo nije iznenadio. Gotovo svaki Vaš javni istup u zadnje dvije godine poslužio Vam je za odapinjanje strijela natopljenih neprijateljstvom prema bokeljskim Hrvatima, najprije našijencima u Hrvatskoj, a sada, kao što svjedočimo, i prema nama doma. Učestalost kritika prema svemu što dolazi iz hrvatskih redova navodi nas na pomisao da ste u negiranju hrvatskog identiteta Boke pronašli smisao vlastitog djelovanja na dužnosti koju trenutno obnašate.

Hrvatsko nacionalno vijeće, kao krovna organizacija Hrvata u Crnoj Gori, zajedno sa svojim konstitutivnim dijelovima postoji da bi artikulirala, promicala i ostvarivala interese hrvatskog naroda, koji u Boki, kako to navodi uvaženi naš Bokelj, prof. dr. Miljenko Pasinović, obitava već drugi milenij. Obavljanje te teške, ali časne zadaće postaje sve težim jer se posljednjih godina susrećemo s velikim problemom smanjenja broja pripadnika naše zajednice. Sve češće, naime, svjedočimo pojavi da pojedini pripadnici našega naroda zatomljuju nacionalne osjećaje u nadi da će tako lakše ostvariti napredovanje na društvenoj, odnosno profesionalnoj ljestvici, a još teže se nosimo s činjenicom da ima i onih koji, zbog istih razloga, djelovanjem u svojoj radnoj okolini nastoje pokazati poslodavcu da su,kako kažu Hrvati,veći katolici od Pape ili, veći Crnogorci od sv. Petra Cetinjskog.

Distancu prema Hrvatima u Crnoj Gori iskazali ste ne učlanjenjem ni u jednu hrvatsku udrugu. Da jeste, znali biste da Hrvatsko nacionalno vijeće, osim neupitne potpore velike većine svojih članova, za svoj rad dobiva priznanja od crnogorske države, od predstavnika drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, koje u našem djelovanju prepoznaju rad na dobrobiti naše domovine, Crne Gore i svih njezinih građana, bez obzira na nacionalnu pripadnost, od Hrvata iz Boke koji žive u Hrvatskoj, što nam, također, jako puno znači te od hrvatske države, a naše zauzimanje za očuvanje nacionalnog identiteta prepoznato je i u okviru hrvatske iseljeničke zajednice.

Nećemo špekulirati o tome možete li Vi osobno računati na lijepu riječ sa svih spomenutih adresa, to tim prije što nismo uvjereni da su Vam, osim jedne, one uopće važne.

Kao što možete zaključiti, gospodine Sbutega, onako kako nas Vi vidite, ne vidi nas nitko drugi. Zapravo, ipak vidi. Vaše istomišljenike mogli bismo pronaći u pojedincima, anonimnim komentatorima na društvenim mrežama, koji ustrajavaju na svojem načinu komentiranja aktualnih događaja, unatoč upozorenjima urednika portala da je zabranjen govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje.

Odredivši za cilj Vašega napada naše dosljedno i svakodnevno nastojanje da očuvamo vlastite nacionalne vrijednosti i želju da Crna Gora i Republika Hrvatska dogovorno riješe sva bilateralna pitanja, potakli ste nas da se zapitamo ne pripisujemo li pojmu časti Vi i mi različite sadržaje. Što mi smatramo moralnom vrijednošću, pokušat ću Vam pojasniti iznoseći vlastiti stav na temu koja je univerzalna, biblijska. Tako npr., osobno nikada ne bih prihvatio dužnost na koju se bira po kriteriju nacionalne pripadnosti ako bih znao da ću obnašajući je djelovati protiv interesa vlastitog naroda. Ako bih je ipak prihvatio ne znajući što se od mene očekuje, prvom prilikom kad bih došao u situaciju da moram izgovoriti makar i jednu riječ na štetu naroda iz kojega potječem, podnio bih ostavku. Vidite, poštovani admirale, ja to smatram moralnim stavom višega reda. Gotovo smo sigurni da bi ga trebalo dopisati na vrpci koju je austrijski nadvojvoda Albert darovao Mornarici kada je ona bila Plemenito tijelo, čime bi, na njoj već napisani apstraktni pojam „honor“ dobio konkretan sadržaj. Ne znamo kako Vi gledate na to, možemo samo naslućivati.

Protivno Vašim očekivanjima, a rekli bismo i praksi u prigodama redovitih godišnjih skupština udruga, Vaš govor prošloga petka, kao čelnika Bokeljske mornarice ostao je u sjeni glasa razuma koji se čuo iz zadnjih redova skupštinske dvorane. Kratak govor skupštinara, g. Denisa Vukašinovića popraćen je pljeskom, koji se za razliku od onog upućenog Vama, čuo i izvan dvorane, dapače diljem Boke, a i šire. Taj pljesak  mora da Vama je probušio uši, jer ste odmah na očigled većine prisutnih u dvorani, nervozno i ne mareći da to bude diskretno dali znak rukom predsjedavajućem da ne dopusti daljnji razgovor o Vama omraženoj temi suradnje i zajedništva s bratovštinama u Hrvatskoj.

Vaš mornar, zapravo je rekao isto što i tjedan dana prije počasni admiral, g. Filip Vujanović, koji je nakon osnivanja Podgoričkog kluba, u prisutnosti bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor, kako je navedeno na internetskim stranicama RTCG 1.veljače 2019., izjavio novinarima, da „pitanja između država regiona treba rješavati dijalogom, međusobnim povjerenjem i što brže“, a kao loš primjer odnosa između Crne Gore i Hrvatske naveo je Bokešku mornaricu, gdje se, kako je rekao, „nijesu dogovorili i poslali poruke koje nisu dobre“.

Sada kada znate kako razmišlja bivši predsjednik države, predlažem Vam stoga, poštovani gospodine admirale, da govor skupštinara Vukašinovića naučite napamet i da ga ponavljate u svakoj prigodi kada budete govorili o Bokeljskoj mornarici. Time ćete poslati poruku Bokeljima, baštinicima njezine tradicije da za Mornaricu, kakvu smo naslijedili od naših predaka mi Hrvati i crnogorska država, ipak ima nade, a UNESCO-vom tijelu da Vam je od samodopadnosti važnija Bokeljska mornarica.

S poštovanjem

Predsjednik HNV

Zvonimir Deković

 

P.S.

U dosadašnjim javnim istupima više puta ste pokazali da ne poznajete temu o kojoj govorite, a to smo uočili i u nedavnom intervjuu objavljenom u listu Pobjeda, kada ste izjavili da zajednička kandidatura Bokeljske mornarice od strane Crne Gore i Hrvatske nije bila moguća, između ostaloga, zbog toga jer „Mornarica nije dobila iz Hrvatske zvaničnu ponudu za zajedničku kandidaturu“. Ne znamo od koga ste očekivali ponudu, ali samo takvo očekivanje ukazuje na elementarno nepoznavanje postupka nominacije. Kulturna dobra za UNESCO-vu listu nominiraju države, a ne udruge, s toga je partner hrvatskoj državi u procesu nominacije trebala biti država Crna Gora, a ne Bokeljska mornarica. Hrvatska je, pak, na primjeren način Crnoj Gori predložila zajedničku nominaciju. Dokaz za moju tvrdnju je članak 5 Zapisnika sa sjednice Međuvladinog mješovitog odbora održanog i potpisanog od strane Republike Hrvatske i Crne Gore u Zagrebu dana 24. svibnja,2017. god.

„5. MMO predlaže objema stranama da razmotre mogućnost zajedničke nominacije kulturnog dobra Bokeljske mornarice radi upisa na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine,u kojoj će biti istaknuti sveti Tripun i to da je Bokeljska mornarica kao nematerijalna kulturna baština Crne Gore ujedno i baština pripadnika hrvatske manjine u Crnoj Gori“.

HNV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari