Pratite nas

Vijesti

Boljkovac: Ne bojim se suđenja, iako se u Hrvatsku vraća ustašluk

Objavljeno

na

Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac, koji čeka suđenje za partizanski zločin nad civilima 1945. kod Duge Rese, kazao je da se ne boji ni suđenja ni moguće osude. Ističe i da progon njega, koji je među prvima dizao ustanak protiv fašizma, dokazuje da ustaštvo i dalje živi u Hrvatskoj, što mora biti velika opomena.

Nakon komemorativnog skupa žrtvama ustaškog terora u Gornjoj Trebinji kod Karlovca Boljkovac je izjavio da se ne boji mogućeg zatvora zbog optužbi za zločin nad civilima 1945. jer nije kriv, niti sud ima argumente.

Boljkovcu bi na zagrebačkom Županijskom sudu za mjesec dana trebalo početi suđenje zbog optužbi da je kao šef kotarske OZNA-e 1945. naredio smaknuće 21 civila zbog njihove suradnje s ustaškim vlastima. Sve je moguće zbog prevelikih diskrecijskih ovlasti sudaca, iako likvidacija iz 1945. godine nema nikakve veze sa mnom,kazao je Boljkovac.

One sa slovom ‘U’ je skupljala logorska ekipa, a organizatore ustaškog pokreta je kupila OZNA okruga, a ne OZNA kotara, na čijem sam čelu bio ja, jer kotarska OZNA za to nije imala nadležnost, kazao je Boljkovac. Dodao je da je u vrijeme dugoreškog zločina on bio u bolnici zbog trovanja hranom.

Na pitanje znači li to da se uopće nema razloga bojati suđenja Boljkovac je odgovorio da je tragično samo to da se u Hrvatsku vraća ustašluk pa se sudi SKOJ-evcima koji su protiv fašizma dizali ustanak 1941. Ja bih radije da griješim, da više nema ustašluka, ali ne griješim. Kome treba sada suđenje protiv onih koji su prvi dizali ustanak i izvršavali zadatke, propješačili ove krajeve kad se klalo i ubijalo, kao i ovdje u bivšoj općini Skakavac? Nekome valjda treba. Ali to je opomena. Opomena!, kazao je Boljkovac Hini.

Tijekom suđenja koje bi trebalo početi 5. veljače očekuju se iskazi 40-ak svjedoka. Među njima je rodbina ubijenih, oni koji imaju saznanja je li Boljkovac imao ovlasti zapovijedati jedinicama Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) te svjedoci koji bi trebali odgovoriti je li na dan zločina bio u karlovačkoj bolnici. Očekuje se i analiza arhivske građe koja bi mogla rasvijetliti pod kojim je okolnostima došlo do zločina.

Boljkovac je navodno između 7. svibnja i sredine lipnja 1945. protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovijedio uhićenje šest poznatih i 14 nepoznatih osoba koje su kasnije, kako tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevoj zapovijedi likvidirali pripadnici njemu podređene 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a i zakopali ih na predjelu zvanom Vidanka Curak. U optužnici stoji i da je jedan muškarac, koji se usprotivio odvođenju, ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.

Hina/foto:Robert Anić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

Objavljeno

na

Objavio

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu donio je nepravomoćnu presudu Ratku Mladiću i odredio mu doživotnu kaznu zatvora za Ratka Mladića.

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno se danas suočio s pravdom na koju se čekalo više od dva desetljeća.

Haški sud proglasio ga je, između ostalim, krivim za genocid te osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora

 

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine. Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.


Ratko Mladić je zbog ometanja postupka izbačen iz sudnice. Pogledajte trenutak izbacivanja Ratka Mladića iz sudnice:

 

General Rahim Ademi: Mladićev veliki vojni poraz kod Šibenika

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari