Pratite nas

Život

Borba majke petero djece , oboljele od raka se nastavlja: Ne daju mi lijek koji mi produžuje život

Objavljeno

na

LOVORKI HANČIĆ, majci petero djece oboljeloj od rijetkog oblika tumora GIST Povjerenstvo za lijekove KBC-a Zagreb odbilo je dati jedini lijek koji joj može spasiti život. Lovorka Hančić uzimala je originalan lijek Glivec koji joj je potom zamijenjen generičkim lijekom Imakrebinom od kojeg je imala teške nuspojave.
Nakon bezuspješne borbe sa sustavom Lovorka je odlučila izaći u medije i progovoriti o svom slučaju. Ubrzo nakon toga zvao ju je dr. Igor Francetić, predsjednik Povjerenstva za lijekove u KBC Zagreb i pozvao na testiranje u bolnicu, no Povjerenstvo je odlučilo nakon testiranja odbiti njen zahtjev za promjenom lijeka.
“Temeljem analize rezultata kliničkog testiranja tijekom hospitalizacije pacijenta utvrđeno je da ne postoji nepodnošljivost testiranih pripravaka imatiniba te nema razloga da se pacijentu zamijeni lijek”, priopćili su iz bolnice.
Lovorki Hančić se međutim nitko iz KBC Zagreb nije javio niti je obavijestio o odluci Povjerenstva nego je to saznala preko medija.
Na testiranju joj samo jednom dali pola doze lijeka od kojeg ima nuspojave
“Meni su novinari rekli da je Povjerenstvo odbilo zamijeniti mi lijek, tvrde da nisam pokazala nuspojave na testiranju, no ono što mogu reći je da je testiranje bilo smiješno. Ljudi koji su ga provodili su osobe koje nemaju ni morala ni etike, ni suosjećanja. Testirali su me šest dana, od ponedjeljka do subote i to je bilo najgluplje potrošenih šest dana u mom životu jer imam petero djece.
Na testiranje sam primljena u ponedjeljak, no taj dan nisam dobila nikakav lijek, a to je opasno jer ja svaki dan trebam dva puta dnevno primiti svoj citostatik od 400 mg. Zatim su mi u utorak, samo taj jedan dan vadili krv i urin, a ostale dane ništa i tek su mi taj dan počeli davati dva puta dnevno prozirnu kapsulu s bijelim prahom kako ne bih znala koji lijek primam i da oni vide reakciju.
Tek sam drugog dana testiranja znači dobila Glivec 400 mg ujutro, znam jer taj dan nisam imala nikakvu nuspojavu. Onda su mi treći dan ujutro i navečer dali dozu od 200 mg Imakrebina. Ja sam inače uvijek uzimala tablete od 400 mg, a oni su dozu prepolovili. Taj dan sam imala i najveću reakciju.
Četvrti dan (koji nije opisan u otpusnom pismu) su me tražili da ostanem dodatno da ponove testiranje, a ja sam ih zamolila da želim to pismeno i dobila odgovor da mi nisu dužni ništa objašnjavati jer sam dala potpis za suglasnost za liječenje i testiranje.
Suprugu sam rekla da ni taj dan nisam dobila ništa od lijekova jer osjetim reakciju svog tijela. Ne znam da li oni misle da mi ne treba lijek, a ja sam bolesna žena”, ispričala je Lovorka Hančić za Index.
“Samo želim neka moji liječnici piju ove tablete”
Kazala je kako bi prije kad su joj ukinuli Glivec i počeli terapiju Imakrebinom stalno odlazila na Hitnu zbog teških nuspojava, od pečenja u grlu, povraćanja. Smršavila je sedam kilograma otkako je počela piti upravo Imakrebin. No kako kaže, kad bi došla na Hitnu nitko je nije htio ni pogledati nakon što bi je pitali otkad ima reakciju, a ona bi odgovorila otkad pije taj lijek.
“Na Hitnoj bi mi samo rekli neka se obratim onkologu, međutim od svibnja nitko ne reagira na moje molbe da me vrate na Glivec. Evo sad mi nakon testiranja u otpusnom pismu piše da nisam pokazala nikakve alergijske reakcije, a samo su mi jedan dan dali Imakrebin i to samo pola doze, pa ako je netko alergičan na kikiriki, hoće li mu od jednog zrna iskočiti velika reakcija?! Ja sam mislila da će me svaki dan testirati na maksimalnu dozu Imakrebina, a to nisu učinili, pitam se zašto. Samo želim neka moji liječnici piju ove tablete”, rekla je Lovorka Hančić, dodajući kako je njezin onkolog dr. Borislav Belev ujedno i zamjenik ravnatelja KBC Zagreb pa je tvrdi zanimljiva odluka Povjerenstva za lijekove.
Lovorka kaže kako se osjeća poprilično namagarčena jer se pita zašto i ona i njeni roditelji plaćaju zdravstveno osiguranje, ako ne može dobiti skrb.
“Zašto moj premijer govori da stisnemo zube, zašto nema novaca za moj lijek, a zašto predsjedniku Josipoviću dolaze liječnici iz Njemačke operirati kapke? Imamo jako dobrih liječnika, ali novci se rasipaju nemilice, a bolesni ne mogu dobiti skrb za koju plaćaju. Nadam se da ću u drugoj bolnici dobiti skrb koja mi je potrebna jer ne mogu shvatiti razlog što mi dr. Belev i dr. Francetić ovo rade”, rekla je teško oboljela majka petero djece.
Dodaje kako sad pije lijek Glivec kojeg je dobila iz donacije jer joj se nakon testiranja u KBC Zagreb nitko nije udostojio dostaviti lijek. Dok je bila na testiranju bila je naručena i na kontrolu, no nije mogla izaći s odjela tako da je ostala bez lijeka.
Nitko ju nije ni obavijestio da joj je odbijen lijek
“Moj tumor se od 2011. širio po pola centimetra, kad sam pila Glivec (pametni lijek koji utječe samo na bolest, a ne na ostale organe) sam bila dobro, otkad sam na Imakrebinu sam jako loše. Nakon testiranja mi se više nitko s Rebra nije javio. Ne vidim razlog zašto mi to rade, ima ljudi koji piju puno skuplje lijekove od mene. Još sam od medija saznala da mi je odbijen lijek, nitko mi se nije obratio niti pitao imam li lijek. Na sreću nakon moje priče u medijima su mi se javili ljudi koji su mi donirali Glivec koji im je ostao od pokojnika. Isto tako jedna doktorica primarijus iz BiH me kontaktirala i dala mi donaciju. Kaže kako je zvala mog dr. Beleva i rekla mu da mi želi donirati Glivec, no on joj se uopće nije udostojio odgovoriti, na kraju me našla preko pomoći medija.
Jedino što želim je svoj lijek, da ukradem još koju godinu života, a zemlja od koje se Hrvati tako često izruguju, BiH, e od njih sam dobila najviše donacija Gliveca. Sad imam još nešto tableta, no trebam nove”, rekla je Lovorka Hančić.
Tko želi donirati Glivec neka se javi Indexu
Dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika HUBOL za Index je rekao kako mu je žao što je Povjerenstvo za lijekova donijelo takvu odluku.
“Vjerujem i nadam se da članovi Povjerenstva imaju dobru argumentaciju, a neprihvatljivo je da živimo u državi koja ima milijune kuna za uređaje koji se ne koriste, a nema tisuće kuna za lijek koji pacijentima spašava život”, rekao je Goluža.
Pokušali smo uzeti izjavu i predsjednika bolničkog povjerenstva KBC-a Zagreb, farmakologa dr. Igora Francetića, no u KBC Zagreb nam je rečeno da do njega nikako ne možemo doći prije ponedjeljka ujutro.
Svi koji imaju i žele gospođi Hančić donirati lijek Glivec koji joj spašava život, mogu se javiti na naš mail [email protected] pa ćemo kontakt proslijediti gospođi. Napominjemo, nisu joj potrebne novčane donacije, već samo lijek koji joj produžuje život, koji može dobiti jedino uz recept, no liječnici joj ga ne žele prepisati.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Život

“Bijela kuga”: Sve manje vjenčanja, sve manje beba…

Objavljeno

na

Objavio

Veliki broj općina u BiH “umire”. Sve se manje djece rađa, mladi se sve teže odlučuju za brak, velik broj osoba umire…

Pokazatelji zabrinjavajući S “bijelom kugom” suočavaju se gotovo sve općine u BiH, pa tako i s većinski hrvatskim stanovništvom. Najnoviji podaci za općinu Čapljina pokazuju koliko je situacija alarmantna, piše Večernji list BiH.

Tijekom prošlog mjeseca na području općine Čapljina rođeno je 12 beba, a umrle su 24 osobe. Još poraznije zvuči podatak kako u listopadu u toj općini nije sklopljen ni jedan brak. Ne ohrabruju ni podaci za ranije mjesece koji pokazuju kako je u toj općini negativan prirodni prirast prisutan tijekom cijele godine te da je u rujnu umrlo 30 osoba, a rođeno 14 beba. Ova općina samo je primjer koliko je situacija ozbiljna, a tako je i u mnogim drugim sredinama.

U FBiH je od siječnja do kraja srpnja rođeno 10.360, a umrlo 12.237 osoba, odnosno broj umrlih veći je za 1877 od broja rođenih, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Prema tim podacima, najmanje beba rođeno je u siječnju – 1005, a najviše osoba umrlo je u veljači – 1921. – “Bijelom kugom” najviše su pogođeni istočna Hercegovina, Podrinje, Hercegbosanska županija i Posavina, a postoje sela bez ijednoga stanovnika.

Demografi navode kako su sve veći mortalitet i sve manji natalitet posljedica starenja stanovništva. Komentirajući te podatke, demograf Hasan Zolić rekao je nedavno kako je od 2013. do 2016. samo po osnovi negativne razlike između broja živorođenih i umrlih izgubljeno više od 23.000 stanovnika. Pada broj stanovnika Na problem smanjenja broja katolika u BiH upozorava i Katolička crkva u BiH. Prema podacima Biskupske konferencije BiH, na kraju 2016. Banjolučka biskupija imala je 31.501 katolika, Mostarsko-duvanjska 176.619, Trebinjsko-mrkanska 19.410, a Vrhbosanska nadbiskupija 162.711.

Katolici u BiH još od 2002. imaju negativan prirodni prirast, ali on je u stalnom opadanju već od 1996., kada je bio pozitivan za 1467. Prema istim izvorima, koji su prikupljeni od svih župnih ureda na području pojedinih biskupija, procjenjuje se da je na kraju 2015. u BiH bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje nego 2014, piše Večernji list BiH.

Usporedbom podataka od 2014. s onima iz kraja 2016. dolazi se do rezultata da je u BiH oko 30 tisuća katolika manje nego na početku 2014. Razloga za takvo stanje je mnogo, međutim, među glavnima su ekonomski koji uvelike diktiraju sklapanje brakova i odluku na proširenje obitelji.

facebook komentari

Nastavi čitati

Život

Amerikanka preselila u Hrvatsku: Hrvatska vas podsjeti što je doista važno u životu

Objavljeno

na

Objavio

Odlučila je zamijeniti američki san onim hrvatskim.

Zašto strankinje dolaze živjeti u Hrvatsku?

Ovim se pitanjem na vlastitom primjeru pozabavila Amerikanka Alexandra Schmidt, pišući za Croatia Week. U Hrvatskoj je, kaže, pronašla nešto što nije nigdje drugdje u svijetu.

Alexandra je u Hrvatskoj, točnije Dubrovniku, živjela nekoliko mjeseci prije nego se preselila u Irsku zbog posla. Zeleni otok je zavoljela, stekla je prijateljstva, imala novca i, kako kaže, ‘mnoga sjećanja iz irskih pubova’. No, Irsku nikad nije doživljavala domom.

‘Nisam pronašla vezu kakvu sam pronašla u Hrvatskoj’, piše Alexandra i nastavlja: ‘Nedostajao mi je organizirani kaos svakodnevnog života, iako je to izluđivalo moj mozak.

Nedostajala mi je utjeha domaće hrane u Hrvatskoj i svježe ulovljene ribe. Nedostajalo mi je plivanje u tirkiznom moru i gledanje najboljih zalazaka sunca na svijetu. Nedostajao mi je način na koji sam se osjećala sigurna i zbrinuta’, navodi Alexandra.

Hrvatska joj je, tvrdi, dopustila da izraste u autentičnu sebe, podsjećajući je da uživa u životnom putu. Kombinacija hrvatske srdačne gostoljubivosti, direktnog načina izricanja mišljenja, predivnih pejzaža i nevjerojatne hrane su neki od razloga za povratak.

Ali…

‘Vjerujte mi kad kažem da živjeti u Hrvatskoj kao stranac nije samo pijuckanje vina i gledanje jadranskih zalazaka. Selidba u novu zemlju uvijek predstavlja izazov i reći ću vam da Hrvatska može biti izuzetno teška.

Nije lako živjeti ovdje kao domaći, kamoli stranac. Nepotrebno je naglašavati da većina nas ne dolazi ovdje zbog procvjetalog tržišta rada. Ne vraćamo se graditi karijere u tradicionalnom smislu. Ne selimo ovdje zbog toga jer je lako navigirati kroz hrvatsku kulturu i birokraciju. Umjesto toga, pronašli smo nešto mnogo veće: sreću’, piše Alexandra.

‘Hrvatska ima način da vas spusti na zemlju i podsjeti čovjeka što je doista važno u životu. Posebno nas Amerikance, naučila nas je da radimo za život, a ne da živimo da bismo radili.

Hrvatsku često gledamo kao bijeg od okrutnog začaranog kruga previše rada i neispunjenosti. Vidjela sam žene koje mijenjaju život na visokoj nozi na Manhattanu sa večerama od 150 dolara za domaće vino i večeru iz vrta u Hrvatskoj. Vidjela sam žene koje ostavljaju šestoznamenkaste plaće da bi radile kao instruktorice ronjenja. Odlučile smo zamijeniti američki san onim hrvatskim. Većina nas nikad ne gleda unatrag’, navodi Alexandra.

‘Moj život u Hrvatskoj nije savršen i još nisam sve pohvatala. Ali kad uzmem vremena uživati u malim stvarima u ovdašnjem životu, kao domaćoj rakiji, šetnji plažom ili kavi s prijateljima, vidim mnogo jasnije. I naučila sam zbog toga mnogo više voljeti svoj život’, zaključuje ova Amerikanka u svom članku za Croatia Week prenosi croexpress

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari