Pratite nas

Borci NOB-a povlašteni do groba

Objavljeno

na

Prava učesnika NOB-a koja su objavljena u istoimenoj knjizi ( Informator, Zagreb 1963.g). Ovu knjigu trebalo bi ponovno tiskari i besplatno dijeliti jer se čita kao najnapetiji roman.

Tako su po zakonu bivši partizani primali iznimne boračke mirovine ako su bili sudionici NOB-a prije 9.rujna 1943. a u priznatom mirovinskom stažu imali su najmanje 10 g. radnog staža( u što je računat  mirovinski staž u dvostrukom trajanju ) Pravo na povećanje osobne mirovine  zbog sudjelovanja u NOB-u imali su svi sudionici NOR-a bez obzira na to kada su stupili u NOB-e

Tako su ta i druga brojna prava mogli ostvariti i oni koji su bili sudionici rata od 1945. Partizani su palim borcem po čl.249. ZPO smatrali sve osobe koje su umrle u NOB-u, ne samo one koji su poginuli ili nestali.

Sudionici NOB-a dok su bili u radnom odnosu imali su pravo i na poseban borački dodatak.

Posebnim zakonom bili su zaštićeni i oni koji su vrijeme prije 6.travnja 1941. proveli u ilegalnom revolucionarnom radu, prije svega zbog :“ naprednog držanja sudjelovali u borbi s protunarodnim režimom „

Iznimno velike pogodnosti imali su ratni vojni invalidi., sjetite se samo natpisa pri kupnji željezničkih i inih karata, na vratima zdravstvenih ustanova i sl. kako borci NOB-a imaju prednost.

Tko to nije poštovao ?

 Partizani su po tadašnjem zakonu mogli s dva svjedoka  dokazati da su bili sudionici NOB-a i time ostvariti sva prava.

 Najveće pogodnosti imali su nositelji Partizanske spomenice 1941.i narodni heroji. Oni su ostvarivali gotovo sve što su htjeli, od besplatnog ostvarivanja najboljih zdravstvenih usluga ( za njih su bila otvorena posebna lječilišta ) imali su plaćeni godišnji odmor od 30 radnih dana bez obzira na priznatu duljinu radnog staža, pa do povoljnih potrošačkih kredita, vožnje javnim prijevozom, do promocije javnog ugleda.

Članovi SUBNOR-a raspolagali su golemim radnim prostorima i stambenim fondovima i to na najistaknutijim mjestima. Režije gotovo da i nisu plaćali.

Sudionici NOB –a partizani nikako se ne mogu pomiriti s činjenicom da od početka devedesetih nemaju povlastice koje su im nekad po zakonu pripadale. Kad je JNA razarala Vukovar Fumićevi prvoborci poručivali su : „pustite JNA ona zna što čini „

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati iz Srbije ohrabreni su porukama hrvatskog premijera i predsjednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ohrabrujućim i poticajnim ocjenjuje poruke i obećanja hrvatskog premijera i predsjednice, s kojima je razgovarao prije dva dana u Zagrebu, prenijeli su u četvrtak mediji na hrvatskom jeziku u Vojvodini.

„Bilo je riječi o nekoliko kapitalnih projekata za hrvatsku manjinu u Srbiji – o stavljanju u funkciju rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, edukacijsko-rekreacijskom centru na Primorju, trajnom rješavanju prostornih problema novinske kuće „Hrvatska riječ“ u Subotici, o mjerama kadrovskoga snaženja, otvaranju i uređivanju područnih ureda Hrvatskog nacionalnog vijeća i drugo“, naveo je Žigmanov u izjavi hrvatskom programu Radio televizije Vojvodine (RTV).

Dodao je kako se mora istaknuti da su naišli na iznimno dobar prijem u hrvatskoj vladi te da je iskazano razumijevanje za djelovanje hrvatske zajednice.

„Posebno nas je ohrabrila spremnost vrha Hrvatske da na planu političkog djelovanja, ali i materijalno-financijskom, podupru naše kapitalne projekte“, rekao je Žigmanov.

Izjavio je kako je bilo govora i o hrvatsko-srpskim odnosima te da je zaključeno kako je ovo razdoblje stagnacije.

„Ti su odnosi sada gotovo na mrtvoj točki. Mi trpimo posljedice zbog toga, ali ne možemo učiniti da se oni poprave. Bilo je također riječi i o projekcijama za 2019., međutim ni one nisu optimistične jer se u Srbiji očekuju izvanredni izbori, a i dalje traje nestabilnost zbog Kosova“, rekao je Žigmanov.

Drugim riječima, zaključio je, i ova godina bit će vjerojatno razdoblje statusa quo u hrvatsko-srpskim odnosima.

Žigmanov je u utorak predvodio izaslanstvo Hrvata iz Srbije koje je imalo susrete s premijerom i predsjednicom Hrvatske, a bili su gosti i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

U priopćenju hrvatske vlade navodi se da je premijer Andrej Plenković izrazio spremnost hrvatske vlade da u idućem razdoblju poveća izdvajanja za konkretne projekte koji su važni za položaj hrvatske zajednice od 58 tisuća članova u Srbiji, kao i zaštitu hrvatskog kulturnog identiteta.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je naglasila „kako će institucije Republike Hrvatske nastaviti podupirati Hrvate u Vojvodini i Srbiji u očuvanju njihovog identiteta i zaštiti njihovog položaja“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Culej: Kako zaštititi hrvatsku granicu?

Objavljeno

na

Objavio

Saborska rasprava o potvrđivanju Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi skrenula je u četvrtak na trenutak na aktualnu temu lažnih vijesti, pri čemu je SDP-ov Gordan Maras ustvrdio kako je glavni kreator takvih vijesti Vlada, kako bi odvratila pozornost od ozbiljnih problema.

“Glavni kreator ‘fake news’ u Hrvatskoj je Vlada”, rekao je Maras podsjetivši na “aferu SMS”, ali i na tvrdnju premijera Andreja Plenkovića da je Mostov Nikola Grmoja pobjegao od njega tijekom incidenta u sabornici.

“Živimo u državi gdje bitne teme ne dolaze do izražaja, ali zato naslovnicama dominiraju teme koje su irelevantne za građane. Glavna vijest je ‘fake news’, umjesto da se premijer bori za sigurnost građana, bolje gospodarstvo, više radnih mjesta. Nosi li netko ‘špic papak’ ili oble cipele, time se bavi cijela Hrvatska”, rekao je Maras i pozvao vladajuće da se ne bave fabriciranim aferama već ozbiljnim temama.

Uzvratio mu je Anđelko Stričak (HDZ) koji je ustvrdio kako je Maras upravo podržao sve kriminalne skupine, te falsificiranje i davanje lažnih vijesti.

Zastupnici su uz manje primjedbe podržali potvrđivanje Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, koja bi trebala doprinijeti uspostavi moderne policijske suradnje između država potpisnica, posebice u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i nezakonitih migracija.

Konvenciji pristupilo 11 država

Konvenciji je dosad pristupilo 11 država – Austrija, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Moldova i Bosna i Hercegovina.

Stričak smatra da je suradnja među državama potrebna i da je Konvencija dobra podloga za to, jer kriminalne skupine na tom području očito jako dobro surađuju.

Prema nekim analizama, na jugoistoku Europe Hrvati uglavnom drže trgovinu oružjem i krivotvorenim dokumentima, Srbi i Crnogorci se bave krijumčarenjem narkotika, dok su se Albanci specijalizirali za trgovanje drogom, ljudima i prostitucijom, kaže Stričak.

Josip Đakić (HDZ) drži da će Konvencija o policijskoj suradnji teško zaživjeti dok god je u Srbiji na snazi Zakon o ratnim zločinima. “Kako će hrvatski policajci po nalogu tužiteljstva Srbije istraživati fabricirane i inscenirane optužnice koje se stavljaju na teret 300 i nešto branitelja, pa i političara”, upitao je Đakić izrazivši u tom dijelu rezervu prema Konvenciji.

Stevo Culej (HDZ) kaže da nije bitno kakav se ugovor potpisuje nego s kim se potpisuje. “Iz životnog iskustva znam, kada god smo što sa Srbijom potpisivali još iz vremena Domovinskoga rata, kada smo potpisivali primirja, da smo tada najviše stradavali i ginuli”, kazao je.

Nejasno je, kazao je Ranko Ostojić (SDP), zašto se nakon 13 godina priključujemo nečemu što prije nismo željeli.

“Pitanje same policijske suradnje nije sporno, ali nikako tako da zapravo to bude nalog nekoga sa strane koji nam kaže da biste ispunili schengenske uvjete, vi morate pristupiti takvoj konvenciji bez obzira što je ona donesena još 2006. godine”, drži Ostojić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari