Pratite nas

Pregled

Boris Havel: Ove sankcije Iranu će pridonijeti da se taj režim uruši iznutra

Objavljeno

na

SAD je uveo nove sankcije protiv Irana. Usmjerio ih je i na zabranu trgovanja iranskom naftom svim svojim tvrtkama i trgovinskim partnerima. EU je protiv novih sankcija, a Izrael ih podupire. Kako će se odluka SAD-a odraziti na tržište nafte, a kako na stanje na Bliskom istoku? Na to su u emisiji “Otvoreno” nastojali odgovoriti naftni konzultant Jasminko Umićević, energetski stručnjak Davor Štern, Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Boris Havel izjavio je da je stanje na Bliskom istoku složeno. “Sukobi koji se događaju često idu po liniji sunitsko šijitskog razdvajanja. Od aktera koji su prepoznati kao nositelji problema na Bliskom istoku, većinom su to akteri koji su nedržavni”. Jedini državni akter je Iran i u određenoj mjeri Turska.

Ogorec je rekao da su prije dva dana započele vojne vježbe osam država tzv. sunitske koalicije – to je skupina država predvođena Egiptom i Saudijskom Arabijom koje uz patronat SAD-a i suglasnost Izraela izvode zajedničke vježbe na svom prostoru. “Prvi put u povijesti to su manevri koji se nazivaju štit Arapa br. 1, a pretpostavljam da će uslijediti uskoro i br. 2 i br. 3, ali i ostali “štitovi”. Teško je reći što se time željelo postići. Činjenica je samo da se u ovakvim okolnostima s naglašenim sankcijama – radi zapravo o dolijevanju ulja na vatru. U ovakvim situacijama to nije ni malo simpatična stvar. Drugim riječima, vježbe su dodatne tenzije u cjelokupnoj situaciji”.

Štern: Sankcije Iranu nastojat će iskoristiti druge države proizvođači nafte

Štern je istaknuo da Iran izvozi 22% svjetskog tržišta nafte. “Jasno je da će to druge države proizvođači moći iskoristiti. Moći će povećati svoju proizvodnju, posebno države OPEC-a koje nisu blokirane u ovome slučaju. S obzirom da Europa nije prihvatila te sankcije, a istodobno Amerikanci prijete sa sekundarnim sankcijama državama i kompanijama koje se neće pridržavati ovih sankcija, dovodi se do pitanja – na koji način će se to provoditi, a posebno ako se uzme u obzir ovih osam država koje će biti izuzete”, kazao je Štern.

Umićević: SAD je uvjeren da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu

Umićević je pak istaknuo da se iz povijesti mogu vidjeti slične sankcije. “To nije nešto što je novo u odnosu na nešto što se događa zadnjih 40 godina, od 1979. godine. Iran je u vrlo dugom razdoblju bio pod sankcijama. Stradalo mu je gospodarstvo, proces za investiranje, ali je uvijek prodavao naftu. Uvijek će se naći države koje su konkurenti SAD-u s tim što je danas ipak, geopolitički gledano, različita situacija u odnosu na 2012. godinu. Imate ‘javno savezništvo’ Rusije i Irana. U Siriji su djelatno surađivali Rusija i Iran. S druge strane, Iran ima dugogodišnju tradiciju kršenja sankcija s Kinom. Današnja Kina više nije ona od prije 30 godina”.

Mislim da su dugoročno Sjedinjene Američke Države uvjerene da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu, istaknuo je Umićević i kazao da su danas najveći proizvođači nafte Iran, SAD, Rusija i Saudijska Arabija.

Jović: Sankcije će marginalizirati umjerene političare u Iranu

Jović je podsjetio da je iduće godine 40. godišnjica iranske revolucije. “To je sigurno na umu i Amerikancima i Irancima. Ove sankcije mogu poslužiti samome režimu da možda marginalizira umjerene političare u samom Iranu. Kao što znamo Iran je prilično podijeljeno društvo. Neki će reći on je konzervativan danju, a liberalan noću. Osim toga iranski politički sistem je specifičan po tome što kombinira teokratsku i demokratsku dimenziju”.

Pozivajući se na mišljenje nekih analitičara da je iranski režim krhkiji nego što se misli Havel je kazao kako smatra da će ove sankcije utjecati na to da se režim uruši iznutra. Jović pak ne vjeruje u to.  “Izolacija pomaže radikalima i eliminaciji svih onih umjerenih političkih protivnika. Trump je tako na neki način marginalizirao umjerene političare u Iranu i kompromitirao njihovu politiku, suradnju sa Zapadom. Potpuno je za očekivati da će se na 40. godišnjicu iranske revolucije obnoviti val antiamerikanizma i radikalnih političkih antizapadnih parola i programa. Ide se u smjeru konfrontacije, a ne u smjeru urušavanja tog konzervativnog i radikalnog sustava”, kazao je.

Havel: Sankcije bi mogle zaustaviti razvoj nuklearnog oružja; Jović: To je zaustavljeno sporazumom

Iranci nisu toliko vjerski radikalizirani, za razliku npr. od nekih arapskih područja ili zemalja, tvrdi Havel. Dodao je da su po njegovom mišljenju sankcije dobar način da se zaustavi razvoj nuklearnog oružja, a da se to zaustavi bez da se na te pogone vojno intervenira. Jović naglašava da je nuklearno oružje zaustavljeno sporazumom. Ogorec ističe da napuštanjem sporazuma ide na ruku ponovnoj radikalizaciji i uspostavu novog sustava izgradnje tog oružja.

Umićević naglašava među ostalim da su sankcije koje su danas stupile na snagu najavljene prije pet mjeseci. Bez sankcija su samo hrana i lijekovi.

Kada nečega nema, onda to poskupi, kazao je Štern. “Ukoliko će se osjetiti taj udar sankcija u smislu manje proizvodnje, onda će se dizati i cijene. Americi to odgovara jer su cijene pale proteklih tjedana za 6%, a danas su već porasle za 1%. Ukoliko te sankcije i dalje budu izazivale takvu tenziju, cijene će porasti i to ne zato što neće biti nafte nego će burze početi igrati svoju ulogu i igrači na burzama će se početi graditi pozicije putem kojih bi mogli puno zaraditi”, kazao je Štern.

Umićević: Hrvatska nažalost 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom

Govoreći o novim cijenama goriva po kojima je dizel opet nešto skuplji nego benzin Umićević je kazao da Hrvatska 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom, što sirove nafte što naftnih derivata. “Pored dvije rafinerije mi uvozimo više od 1/3 naftnih derivata u Hrvatsku. Kada uvozite naftne derivate onda ih plaćate po zakonima ponude i potražnje i plaćate ih po cijenama koje su na tržištu. To znači da ste vezani na tržište, a s druge strane ste vezani na stranu valutu. Preko 50% u cijeni za gorivo su davanja državi. Dizel je skuplji od benzina u Hrvatskoj zato što je takva struktura potrošnje kod nas”, istaknuo je  Umićević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Drastične kazne za navijače

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilusracija/Pixell, MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu je raspravu pustilo izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koji donosi stroža pravila za navijače, piše u srijedu Večernji list.

Njima je, primjerice, do sada bilo zabranjeno maskiranje kako bi na utakmicama prikrili svoj identitet, što se po zakonu kažnjava novčano između od dvije do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 30 dana. Ubuduće, međutim, kod sebe uopće neće smjeti imati “odjevne predmete čija je namjena, pored osnovne namjene, i za prikrivanje identiteta”, navodi dnevnik.

Do 15 tisuća kuna ili 30 dana zatvora već se kažnjava i pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila, a sada se kao zaseban prekršaj s istom zapriječenom kaznom propisuje i izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu.

Prekršajem će se ubuduće smatrati i “pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, športaše i druge osobe”, kao i oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Za te je prekršaje MUP predvidio istu kaznu kao za, primjerice, bacanje predmeta ili upad na travnjak ili iskazivanje mržnje, od 5000 do 25.000 kuna ili zatvor u trajanju od 30 do 60 dana, ističe Večernji list.

Iako bi se “poticanjem na tučnjavu” u nekim slučajevima moglo smatrati i navijanje, u MUP-u objašnjavaju da im je namjera isključivo osigurati primjereno kažnjavanje fizičkih sukoba, koje sada nije obuhvaćeno ovim, nego Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

A zastarjele odredbe tog zakona za ovu vrstu prekršaja predviđaju kaznu od 50 do 350 DEM (oko od 170 do 1300 u kunskoj protuvrijednosti). MUP ističe i da će ovakvo rješenje pomoći udaljavanju navijača sklonih tučnjavama sa stadiona.

Navijače kojima su izrečene zaštitne mjere, a zatekne ih se na utakmicama ili u prostoru sportskog objekta ili ih se uoči na videosnimkama, do sada se odvodilo prekršajnom sucu, a ubuduće će se prema njima postupati po Zakonu o kaznenom postupku, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari