Pratite nas

Pregled

Boris Havel: Ove sankcije Iranu će pridonijeti da se taj režim uruši iznutra

Objavljeno

na

SAD je uveo nove sankcije protiv Irana. Usmjerio ih je i na zabranu trgovanja iranskom naftom svim svojim tvrtkama i trgovinskim partnerima. EU je protiv novih sankcija, a Izrael ih podupire. Kako će se odluka SAD-a odraziti na tržište nafte, a kako na stanje na Bliskom istoku? Na to su u emisiji “Otvoreno” nastojali odgovoriti naftni konzultant Jasminko Umićević, energetski stručnjak Davor Štern, Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Boris Havel izjavio je da je stanje na Bliskom istoku složeno. “Sukobi koji se događaju često idu po liniji sunitsko šijitskog razdvajanja. Od aktera koji su prepoznati kao nositelji problema na Bliskom istoku, većinom su to akteri koji su nedržavni”. Jedini državni akter je Iran i u određenoj mjeri Turska.

Ogorec je rekao da su prije dva dana započele vojne vježbe osam država tzv. sunitske koalicije – to je skupina država predvođena Egiptom i Saudijskom Arabijom koje uz patronat SAD-a i suglasnost Izraela izvode zajedničke vježbe na svom prostoru. “Prvi put u povijesti to su manevri koji se nazivaju štit Arapa br. 1, a pretpostavljam da će uslijediti uskoro i br. 2 i br. 3, ali i ostali “štitovi”. Teško je reći što se time željelo postići. Činjenica je samo da se u ovakvim okolnostima s naglašenim sankcijama – radi zapravo o dolijevanju ulja na vatru. U ovakvim situacijama to nije ni malo simpatična stvar. Drugim riječima, vježbe su dodatne tenzije u cjelokupnoj situaciji”.

Štern: Sankcije Iranu nastojat će iskoristiti druge države proizvođači nafte

Štern je istaknuo da Iran izvozi 22% svjetskog tržišta nafte. “Jasno je da će to druge države proizvođači moći iskoristiti. Moći će povećati svoju proizvodnju, posebno države OPEC-a koje nisu blokirane u ovome slučaju. S obzirom da Europa nije prihvatila te sankcije, a istodobno Amerikanci prijete sa sekundarnim sankcijama državama i kompanijama koje se neće pridržavati ovih sankcija, dovodi se do pitanja – na koji način će se to provoditi, a posebno ako se uzme u obzir ovih osam država koje će biti izuzete”, kazao je Štern.

Umićević: SAD je uvjeren da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu

Umićević je pak istaknuo da se iz povijesti mogu vidjeti slične sankcije. “To nije nešto što je novo u odnosu na nešto što se događa zadnjih 40 godina, od 1979. godine. Iran je u vrlo dugom razdoblju bio pod sankcijama. Stradalo mu je gospodarstvo, proces za investiranje, ali je uvijek prodavao naftu. Uvijek će se naći države koje su konkurenti SAD-u s tim što je danas ipak, geopolitički gledano, različita situacija u odnosu na 2012. godinu. Imate ‘javno savezništvo’ Rusije i Irana. U Siriji su djelatno surađivali Rusija i Iran. S druge strane, Iran ima dugogodišnju tradiciju kršenja sankcija s Kinom. Današnja Kina više nije ona od prije 30 godina”.

Mislim da su dugoročno Sjedinjene Američke Države uvjerene da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu, istaknuo je Umićević i kazao da su danas najveći proizvođači nafte Iran, SAD, Rusija i Saudijska Arabija.

Jović: Sankcije će marginalizirati umjerene političare u Iranu

Jović je podsjetio da je iduće godine 40. godišnjica iranske revolucije. “To je sigurno na umu i Amerikancima i Irancima. Ove sankcije mogu poslužiti samome režimu da možda marginalizira umjerene političare u samom Iranu. Kao što znamo Iran je prilično podijeljeno društvo. Neki će reći on je konzervativan danju, a liberalan noću. Osim toga iranski politički sistem je specifičan po tome što kombinira teokratsku i demokratsku dimenziju”.

Pozivajući se na mišljenje nekih analitičara da je iranski režim krhkiji nego što se misli Havel je kazao kako smatra da će ove sankcije utjecati na to da se režim uruši iznutra. Jović pak ne vjeruje u to.  “Izolacija pomaže radikalima i eliminaciji svih onih umjerenih političkih protivnika. Trump je tako na neki način marginalizirao umjerene političare u Iranu i kompromitirao njihovu politiku, suradnju sa Zapadom. Potpuno je za očekivati da će se na 40. godišnjicu iranske revolucije obnoviti val antiamerikanizma i radikalnih političkih antizapadnih parola i programa. Ide se u smjeru konfrontacije, a ne u smjeru urušavanja tog konzervativnog i radikalnog sustava”, kazao je.

Havel: Sankcije bi mogle zaustaviti razvoj nuklearnog oružja; Jović: To je zaustavljeno sporazumom

Iranci nisu toliko vjerski radikalizirani, za razliku npr. od nekih arapskih područja ili zemalja, tvrdi Havel. Dodao je da su po njegovom mišljenju sankcije dobar način da se zaustavi razvoj nuklearnog oružja, a da se to zaustavi bez da se na te pogone vojno intervenira. Jović naglašava da je nuklearno oružje zaustavljeno sporazumom. Ogorec ističe da napuštanjem sporazuma ide na ruku ponovnoj radikalizaciji i uspostavu novog sustava izgradnje tog oružja.

Umićević naglašava među ostalim da su sankcije koje su danas stupile na snagu najavljene prije pet mjeseci. Bez sankcija su samo hrana i lijekovi.

Kada nečega nema, onda to poskupi, kazao je Štern. “Ukoliko će se osjetiti taj udar sankcija u smislu manje proizvodnje, onda će se dizati i cijene. Americi to odgovara jer su cijene pale proteklih tjedana za 6%, a danas su već porasle za 1%. Ukoliko te sankcije i dalje budu izazivale takvu tenziju, cijene će porasti i to ne zato što neće biti nafte nego će burze početi igrati svoju ulogu i igrači na burzama će se početi graditi pozicije putem kojih bi mogli puno zaraditi”, kazao je Štern.

Umićević: Hrvatska nažalost 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom

Govoreći o novim cijenama goriva po kojima je dizel opet nešto skuplji nego benzin Umićević je kazao da Hrvatska 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom, što sirove nafte što naftnih derivata. “Pored dvije rafinerije mi uvozimo više od 1/3 naftnih derivata u Hrvatsku. Kada uvozite naftne derivate onda ih plaćate po zakonima ponude i potražnje i plaćate ih po cijenama koje su na tržištu. To znači da ste vezani na tržište, a s druge strane ste vezani na stranu valutu. Preko 50% u cijeni za gorivo su davanja državi. Dizel je skuplji od benzina u Hrvatskoj zato što je takva struktura potrošnje kod nas”, istaknuo je  Umićević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi prijavljena za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Vukovaru 1995.

Objavljeno

na

Objavio

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi kazneno su prijavljeni za ratni zločin zbog sumnje da su na području Vukovara 1995. mučili i tukli hrvatske civile i ratne zarobljenike, no obojica nisu dostupni hrvatskim tijelima progona.

MUP je u četvrtak priopćio da su osječko-baranjski policajci iz Odjela za ratne zločine, u suradnji s osječkim Županijskim državnim odvjetništvom i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, dovršili višegodišnje kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjim srbijanskim i 55-godišnjim hrvatskim državljaninom.

Osumnjičeni su da su, postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata te onih o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Tako se 75-godišnjak tereti da je krajem 1995., kao pripadnik Obavještajnog odsjeka u sastavu 11. korpusa Vojske tzv. Republike Srpske Krajine, u podrumu privatne kuće u Vukovaru oko četiri mjeseca držao zatočenog tada 41-godišnjeg zarobljenika, pripadnika 5. gardijske brigade Hrvatske.

Ratnog zarobljenika u podrumu mučili elektrošokovima, izgladnjivali, uskraćivali mu vodu

Tamo ga je, zajedno sa skupinom nepoznatih pripadnika srbijanskih paravojnih formacija, psihički i fizički zlostavljao tako što su ga šakama i nogama te palicama udarali po cijelom tijelu, mučili elektrošokovima, izgladnjivali i uskraćivali mu vodu. Takvo zlostavljanje se ponavljalo svakodnevno u trajanju od oko četiri mjeseca, kada je upućen na razmjenu zarobljenika 22. ožujka 1996. godine, kažu u MUP-u.

Njega i 55-godišnjaka, koji je zapovijedao spomenutom paravojnom postrojbom u sastavu tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, tereti se da su zatočili i grubo fizički zlostavljali trojicu civila.

Riječ je o zaposlenicima komunalnog poduzeća UNIKOM iz Osijeka koje su pripadnici paravojnih formacija podređenih spomenutom 55-godišnjaku 24. lipnja 1995. protupravno lišili slobode te ih prevezli u vojarnu u naselju Sajmište u Vukovaru.

Jedan od otetih civila i danas se vodi kao nestala osoba, sumnja se da je ubijen 

Nakon toga su ih odveli u kuću u Vukovaru gdje su ih dvojica osumnjičenika grubo fizički zlostavljali. Potom su dvojicu od njih prevezli u prostorije 35. slavonske brigade tzv. Vojske Republike Srpske Krajine u Dalju, a nakon toga i u zatvor u Belom Manastiru gdje su bili do razmjene, 24. kolovoza 1995.

Treći civil, tada 54-godišnjak tom prilikom nije prevezen te se i danas vodi kao nestala osoba, a sumnja se da je ubijen uslijed grubog fizičkog zlostavljanja. Njegovo tijelo niti posmrtni ostaci nisu nikada pronađeni.

Protiv dvojice osumnjičenih, koji nisu dostupni hrvatskim tijelima progona, podnijeta je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

(Hina)

 

Bujica: VJEROVALI ILI NE; Lik iz HRT-ove ankete o ćirilici u Vukovaru je poručnik okupatorske vojske! (VIDEO)

 

 

 

Penava: I dalje stojim iza tvrdnje da je Vukovar ‘epicentar puzajuće velikosrpske agresije’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zdravku Mustaču potvrđeno 40 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud potvrdio je odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici koji je bivšem čelniku jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravku Mustaču u travnju izrekao 40 godina zatvora zbog ubojstva hrvatskoga emigranta Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu kod Muenchena 1983. godine, zbog čega ga je njemački sud ranije osudio na doživotni zatvor.

Nakon odluke velikogoričkog suda, koji je 40-godišnju kaznu izrekao ‘prevodeći’ njemačku presudu u hrvatski pravni sustav, Mustač je podnio žalbu, a Vrhovni sud ju je odbacio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Obrana stoga Mustača u hrvatskom zatvoru očekuje početkom rujna.

Budući da je Vrhovni sud zaključio kako “ne postoje razlozi zbog kojih osuđenik pobija prvostupanjsku presudu te da pri ispitivanju prvostupanjske presude nisu nađene povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalba osuđenog odbijena kao neosnovana”, izvijestio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.

Zajedno sa 77-godišnjim Mustačem na njemačkom sudu je zbog istog zločina osuđen i Josip Perković (74) koji je 11. srpnja izručen Hrvatskoj.

Iako im je njemački sud izrekao istu kaznu Perkoviću je zagrebački Županijski sud, koji mu je nadležan jer je živio u Zagrebu, odredio 30-godišnju kaznu prema hrvatskim propisima koju treba odslužiti u domaćem zatvoru.

Obrazlažući odbijanje Mustačeve žalbe Vrhovni sud je ustvrdio da činjenica što je Perkoviću “u drugom postupku priznanja strane sudske odluke za isto kazneno djelo i na temelju iste strane presude izrečena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina”, nema nikakvog utjecaja na ovaj postupak. Mustač je, pak, tvrdio da je različitim kaznama došlo do nejednake primjene zakona i povrede ustavnih načela o jednakosti građana pred zakonom.

Vrhovni sud podsjeća da i kada je potvrđivao kaznu zagrebačkog Županijskog suda u Perkovićevu slučaju “jasno izrazio stav da je tom prvostupanjskom presudom u pogledu visine kazne” povrijeđen kazneni zakon u korist osuđenog Perkovića, “koju pogrešku Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, bez žalbe državnog odvjetnika, nije mogao ispraviti”.

Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji.

Obojica su od početka odbacivali krivnju, a nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava od kojega očekuju da zatraži novo suđenje.

Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat kazala je da Vrhovni sud svoju odluku mora dostaviti na prijevod prvostupanjskom sudu koji ju šalje u Njemačku, nakon čega se dogovara predaja Hrvatskoj gdje će, kao i Perković, odslužiti kaznu. Očekuje da bi, s obzirom na rokove, Mustač u hrvatskom zatvoru trebao biti početkom rujna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari