Pratite nas

Pregled

Boris Havel: Ove sankcije Iranu će pridonijeti da se taj režim uruši iznutra

Objavljeno

na

SAD je uveo nove sankcije protiv Irana. Usmjerio ih je i na zabranu trgovanja iranskom naftom svim svojim tvrtkama i trgovinskim partnerima. EU je protiv novih sankcija, a Izrael ih podupire. Kako će se odluka SAD-a odraziti na tržište nafte, a kako na stanje na Bliskom istoku? Na to su u emisiji “Otvoreno” nastojali odgovoriti naftni konzultant Jasminko Umićević, energetski stručnjak Davor Štern, Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Boris Havel izjavio je da je stanje na Bliskom istoku složeno. “Sukobi koji se događaju često idu po liniji sunitsko šijitskog razdvajanja. Od aktera koji su prepoznati kao nositelji problema na Bliskom istoku, većinom su to akteri koji su nedržavni”. Jedini državni akter je Iran i u određenoj mjeri Turska.

Ogorec je rekao da su prije dva dana započele vojne vježbe osam država tzv. sunitske koalicije – to je skupina država predvođena Egiptom i Saudijskom Arabijom koje uz patronat SAD-a i suglasnost Izraela izvode zajedničke vježbe na svom prostoru. “Prvi put u povijesti to su manevri koji se nazivaju štit Arapa br. 1, a pretpostavljam da će uslijediti uskoro i br. 2 i br. 3, ali i ostali “štitovi”. Teško je reći što se time željelo postići. Činjenica je samo da se u ovakvim okolnostima s naglašenim sankcijama – radi zapravo o dolijevanju ulja na vatru. U ovakvim situacijama to nije ni malo simpatična stvar. Drugim riječima, vježbe su dodatne tenzije u cjelokupnoj situaciji”.

Štern: Sankcije Iranu nastojat će iskoristiti druge države proizvođači nafte

Štern je istaknuo da Iran izvozi 22% svjetskog tržišta nafte. “Jasno je da će to druge države proizvođači moći iskoristiti. Moći će povećati svoju proizvodnju, posebno države OPEC-a koje nisu blokirane u ovome slučaju. S obzirom da Europa nije prihvatila te sankcije, a istodobno Amerikanci prijete sa sekundarnim sankcijama državama i kompanijama koje se neće pridržavati ovih sankcija, dovodi se do pitanja – na koji način će se to provoditi, a posebno ako se uzme u obzir ovih osam država koje će biti izuzete”, kazao je Štern.

Umićević: SAD je uvjeren da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu

Umićević je pak istaknuo da se iz povijesti mogu vidjeti slične sankcije. “To nije nešto što je novo u odnosu na nešto što se događa zadnjih 40 godina, od 1979. godine. Iran je u vrlo dugom razdoblju bio pod sankcijama. Stradalo mu je gospodarstvo, proces za investiranje, ali je uvijek prodavao naftu. Uvijek će se naći države koje su konkurenti SAD-u s tim što je danas ipak, geopolitički gledano, različita situacija u odnosu na 2012. godinu. Imate ‘javno savezništvo’ Rusije i Irana. U Siriji su djelatno surađivali Rusija i Iran. S druge strane, Iran ima dugogodišnju tradiciju kršenja sankcija s Kinom. Današnja Kina više nije ona od prije 30 godina”.

Mislim da su dugoročno Sjedinjene Američke Države uvjerene da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu, istaknuo je Umićević i kazao da su danas najveći proizvođači nafte Iran, SAD, Rusija i Saudijska Arabija.

Jović: Sankcije će marginalizirati umjerene političare u Iranu

Jović je podsjetio da je iduće godine 40. godišnjica iranske revolucije. “To je sigurno na umu i Amerikancima i Irancima. Ove sankcije mogu poslužiti samome režimu da možda marginalizira umjerene političare u samom Iranu. Kao što znamo Iran je prilično podijeljeno društvo. Neki će reći on je konzervativan danju, a liberalan noću. Osim toga iranski politički sistem je specifičan po tome što kombinira teokratsku i demokratsku dimenziju”.

Pozivajući se na mišljenje nekih analitičara da je iranski režim krhkiji nego što se misli Havel je kazao kako smatra da će ove sankcije utjecati na to da se režim uruši iznutra. Jović pak ne vjeruje u to.  “Izolacija pomaže radikalima i eliminaciji svih onih umjerenih političkih protivnika. Trump je tako na neki način marginalizirao umjerene političare u Iranu i kompromitirao njihovu politiku, suradnju sa Zapadom. Potpuno je za očekivati da će se na 40. godišnjicu iranske revolucije obnoviti val antiamerikanizma i radikalnih političkih antizapadnih parola i programa. Ide se u smjeru konfrontacije, a ne u smjeru urušavanja tog konzervativnog i radikalnog sustava”, kazao je.

Havel: Sankcije bi mogle zaustaviti razvoj nuklearnog oružja; Jović: To je zaustavljeno sporazumom

Iranci nisu toliko vjerski radikalizirani, za razliku npr. od nekih arapskih područja ili zemalja, tvrdi Havel. Dodao je da su po njegovom mišljenju sankcije dobar način da se zaustavi razvoj nuklearnog oružja, a da se to zaustavi bez da se na te pogone vojno intervenira. Jović naglašava da je nuklearno oružje zaustavljeno sporazumom. Ogorec ističe da napuštanjem sporazuma ide na ruku ponovnoj radikalizaciji i uspostavu novog sustava izgradnje tog oružja.

Umićević naglašava među ostalim da su sankcije koje su danas stupile na snagu najavljene prije pet mjeseci. Bez sankcija su samo hrana i lijekovi.

Kada nečega nema, onda to poskupi, kazao je Štern. “Ukoliko će se osjetiti taj udar sankcija u smislu manje proizvodnje, onda će se dizati i cijene. Americi to odgovara jer su cijene pale proteklih tjedana za 6%, a danas su već porasle za 1%. Ukoliko te sankcije i dalje budu izazivale takvu tenziju, cijene će porasti i to ne zato što neće biti nafte nego će burze početi igrati svoju ulogu i igrači na burzama će se početi graditi pozicije putem kojih bi mogli puno zaraditi”, kazao je Štern.

Umićević: Hrvatska nažalost 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom

Govoreći o novim cijenama goriva po kojima je dizel opet nešto skuplji nego benzin Umićević je kazao da Hrvatska 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom, što sirove nafte što naftnih derivata. “Pored dvije rafinerije mi uvozimo više od 1/3 naftnih derivata u Hrvatsku. Kada uvozite naftne derivate onda ih plaćate po zakonima ponude i potražnje i plaćate ih po cijenama koje su na tržištu. To znači da ste vezani na tržište, a s druge strane ste vezani na stranu valutu. Preko 50% u cijeni za gorivo su davanja državi. Dizel je skuplji od benzina u Hrvatskoj zato što je takva struktura potrošnje kod nas”, istaknuo je  Umićević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović: Žao mi je da se dijelimo po ideološkim pitanjima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u srijedu, komentirajući najave manjinskih predstavnika da i ove godine neće obilježiti stradanje u Jasenovcu zajedno s Vladom, kako joj je “žao da se dijelimo po ideološkim pitanjima i da neprestano idemo u prošlost, a trebali bismo se usredotočiti na životna pitanja te da će zato i ove godine u Jasenovac “ići u tišini pokloniti se žrtvama”.

Govoreći o životnim pitanjima na koja se treba usredotočiti rekla je: “To su pitanja radnika ‘3. maja’ i njihovih obitelji, kooperanata, Uljanik grupe, pa i svih tvrtki u Hrvatskoj, kako mikro, malih i srednjih poduzetnika, tako i velikih državnih poduzeća, a o umirovljenicima da ne govorim.”

“Doista me uznemirava da u središte političke rasprave, u središte života Hrvatske stavljamo te podjele“, rekla je hrvatska predsjednica za današnjeg boravka u Rijeci. Istaknula je kako smo svi priznali da su režimi kao što su fašizam, komunizam i nacizam bili zločinački. “Treba se pokloniti svim žrtvama”, istaknula je.

“Rekla sam da ću ići u Jasenovac na obilježavanje ako svi zajedno idemo. Ovo nema smisla – svi obilježavamo žrtve, a svatko na svoj način. Ja ću ići u tišini pokloniti se žrtvama jer one to zaslužuju”, istaknula je.

Na upit da komentira stanje vezano uz “3. maj” i Uljanik grupu, Kolinda Grabar-Kitarović je izrazila nadu da će “3. maj” do 28. ožujka, kad je najavljeno sljedeće ročište o stečaju, riješiti pitanje blokade računa i ukloniti sve razloge za stečaj. Govoreći o Uljanik grupi, rekla je kako se rade analize odlaska u stečaj ili preustroja.

“Znam koliko je bitna brodogradnja i nadam se da će se ići u nekakav preustroj jer ne gledam samo kratkoročne gubitke ili dobitke koji bi se dobili stečajem, nego dugoročno jer je brodogradnja jedna od strateških hrvatskih industrija, no ne ovakva brodogradnja kakvu smo imali dosad”, istaknula je predsjednica i dodala kako očito “ne možemo konkurirati azijskom tržištu, moramo se specijalizirati, naći nišu, oslanjati se na domaću pamet i znanje te graditi manje brodove kakvi su danas potrebni u svijetu”.

Na upit da komentira najavu ministra Pavića da će mirovine porasti za 70 kuna, te njegovu tvrdnju da njegova baka živi s 1800 kuna mirovine, predsjednica je rekla joj je teško i zamisliti da netko živi s tim iznosom.

“No, dok ne preokrenemo odnos između radnoaktivnoga i radnoneaktivnog stanovništva na tržištu rada, nerealno je očekivati da će mirovine rasti. One mogu rasti državnim direktivama, ali takav sustav je dugoročno neodrživ”, istaknula je.

Predsjednica je ustvrdila da se moramo potruditi da školujemo kadrove koji će ostati u Hrvatskoj za zanimanja dodane vrijednosti i tako slijevati više novca u mirovinske fondove, a time omogućiti i rast mirovina.

Za najavu dodjele počasnog dokotrata Sveučilišta u Zagrebu Milanu Bandiću, predsjednica je rekla kako je to odnos “između Bandića i Sveučilišta u Zagrebu, a sveučilišta imaju autonomiju”.

Upitana o opravdanosti unajmljivanja prostora u Bruxellesu, u vrijeme dok je prazna zgrada koju je Hrvatska kupila za diplomatsko predstavništvo, Grabar Kitarović je ocijenila da je to apsolutno neracionalno trošenje.

“Nisam dobila dosad racionalno i razumsko obrazloženje zašto je to tako i nadam se da će se resorno ministarstvo potruditi da se zgrada stavi u funkciju jer će na način kako se sad radi koštati puno više nego da smo počeli na vrijeme obnovu zgrade”, rekla je.

Na pitanje o mogućem postupku oprosta kazne Zdravku i Višnji Pevec, Kolinda Grabar-Kitarović je rekla da je to sad hipotetsko pitanje.

Predsjednica je u Rijeci bila na svečanoj promociji diplomanada Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci te je posjetila Prvu riječku hrvatsku gimnaziju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tko je zaustavio proglašenje Stepinca svetim!?

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak navečer, u prepunoj dvorani zagrebačkog KIC-a održana je tribina Nine Raspudića na temu “Blaženi Alojzije Stepinac: Svetost u čekaonici politike”. Raspudićevi sugovornici bili su povjesničar dr. sc. Robin Harris, dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Jure Krišto i dr.sc. Anto Mikić.

Na samom početku tribine dr. sc. Mikić objasnio je koji su preduvjeti za kanonizaciju te je li ih Stepinac ispunio, piše Narod.hr.

“Najprije ga se proglasi blaženim, što Stepinac već jest na temelju svog mučeništva. Preduvjeti za ovo su da je postojao motiv mržnje na vjeru od progonitelja, drugo da je mučeništvo strpljivo podnio, a treće da u tom činu nije gajio mržnju prema progoniteljima. Stepinac je sve ovo ispunio, a sada čekamo završni čin,- kanonizaciju. Podjsetimo, 2014. je objavljeno da je liječnička komisija utvrdila čudo po nagovoru bl. Alojzija Stepinca. Mi sad čekamo taj svečani čin, čini se da je sve ovo drugo odrađeno”, objasnio je.

U nastavku tribine dr.sc. Krišto pojasnio je sam nastanak Mješovite komisije, kao i razloge njezinog osnivanja.

“Očito je Srpska pravoslavna crkva iskoristila trenutak izbora novog pape i činjenicu da je sadašnji Papa zainteresiran izuzetno za ekumenizam. Uspjeli su ga uvjeriti da zapravo još uvijek ima stvari koje su nejasne vezano za bl. Alojzija Stepinca. Postoji i element podrške iz Hrvatske Srpske pravoslavne crkve i utjecaj na Papu Argentinca. S time su povezani i negativni elementi, po mom sudu, Sveta Stolica nije dovoljno ozbiljno ispitala duboke političke i vjerske motive SPC, nije proučila ni svoja prošla iskustva sa njom. Tijekom II. svjestkog rata, 1943., Svetoj Stolici su došle optužbe na Katoličku crkvu u NDH zbog navodnog nedolična ponašanja prema pravoslavlju. To je bilo toliko ozbiljno da je Sveta Stolica organizirala istragu. Stepinac je skupio dokumente, napisao opširno pismo i sve odnio Svetoj Stolici. Apostolski vizitator u Zagrebu također je pisao pismo i svoj izvještaj. Sveta Stolica se na temelju tih dokumenata i izvješća uvjerila da su optužbe neutemeljene.”, kazao je Krišto.

Dr.sc. Harris smatra da osnivanje komisije nije bilo potrebno.

“Mislim da Mještovita komisija nije bila potrebna, međutim, sretni smo što su hrvatski članovi komisije bili vrlo stručni i domoljubni. Znam da su dokumenti koji o Stepincu govore sjajni, odgovor su svim optužbama Srpske pravoslavne crkve. Nažalost, Kaptol ne želi izdati te dokumente kako bi ih svi mogli pročitati, to je njihova odluka, no tako nešto nikad nisam vidio. Pobjednička strana koja ima sve dokaze i argumente ne želi dozvoliti da se dokaže što je istina, to nisam nikad doživio. Vjerujem da je veliki problem u Vatikanu gdje imamo neku novu vrstu politike pomirenja s komunističkim politikama što je katastrofalno. Imati dobre odnose s neprijateljima crkve vrlo je opasno”, upozorio je dr.sc. Harris.

Dr.sc. Mario Jareb govorio je o dokumentarnoj osnovi optužbi na račun bl. Alojzija Stepinca.

“Pismo partrijaha Irineja je utjecalo na početak rada Mješovite komisije. To pismo je poslano 2014., no nedvojbeno ono je nastalo 1946. godine. Naime, 90 posto detalja se zasniva na tzv. dokumentima i argumentima koje su komunisti kreirali 1946. kao osnovu za progon tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. Treba se vratiti upravo na tu godinu kada agitrop Centralnog komiteta radi na nečemu što je bilo korišteno od strane optužbe, a što je kasnije izdano u knjizi Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera. Sastavljači te sjajne krivotvorine bili su Joža Horvat i Zdenko Štambul. Kasnije su čak i komunistički dužnosnici priznavali da u tim dokumentima ustvari nije bilo ničega stvarnog, da optužnica nije zasnovana na istinitim temeljima i da se ustvari radi o propagandi”, pojasnio je dr.sc. Jareb.

Također je dodao da su komunisti optužnicu popunjavali navodnim dokumentima četničkog autora, Đure Vilovića.

“Nedavno sam čak saznao da su agitropi, u očaju da bilo što stave u tu optužnicu, posegnuli za radom jednog od otpadnika od Katoličke crkve i hrvatskog naroda, Đure Vilovića koji je bio član četničkog pokreta, blizak Draži Mihajloviću. Riječ je o knjizi ‘Krvava Crkva’ koja je komunistima bila zgodan materijal za popunjavanje optužnice”, otkrio je Jareb.

Dr.sc. Jure Krišto upozorio je da najveći hrvatski problem nisu Srbi, odnosno Srpska pravoslavna crkva, nego komunistički režim.

“Nama je i dalje najveći problem komunistički režim i sustav. Stepinac je imao problema s komunizmom zbog same činjenice da je komunizam protiv Boga i vjere, zato su ga i progonili. Komunisti su ujedno mrzili Stepinca zbog toga što je on bio za hrvatsku državu, a oni su bili protiv nje. Stepinac je išao jednostavnom logikom – državna vlast je za mene vlast s kojom moram komunicirati da bih mogao služiti svom poslanju”, pojašnjava Krišto.

Na tribini je razbijen još jedan od mitova o blaženom Alojziju Stepincu, teza da je on bio “ustaški vikar”, a na ovo se osvrnuo dr.sc. Jareb.

“Najbolje je na to odgovorio jedan kolega iz Beograda koji je nedavno objavio knjigu Ustaška vojska NDH. Naime, nakon što je prošao svo gradivo, kazao je da o tome nema baš ništa. Činjenica je da je Stepinac još prije rata imenovan vikarom katolika unutar oružanih snaga, a ovo o ustaškom vikaru jedna je od tipičnih krivotvorima”, zaključio je Jareb.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari