Pratite nas

Iz Svijeta

Boris Johnson slavi pobjedu: Više nema možda, napuštamo Europsku uniju

Objavljeno

na

Britanski premijer Boris Johnson rekao je u petak kako mu je uvjerljiva pobjeda na parlamentarnim izborima dala “moćan mandat” za Brexit.

Johnsonovi konzervativci osvojili su 363, laburisti 203, Škotska nacionalna stranka (SNP) 48, a liberalni demokrati 11 mandata, nakon što su objavljeni konačni rezultati u 648 od 650 izbornih jedinica.

Za većinu je bilo potrebno 326 mandata.

Ova vlada je dobila “moćan mandat da provede Brexit”, rekao je Johnson nakon što je ponovno pobijedio u svojoj izbornoj jedinici na zapadu Londona.

“Povijesni” izbori omogućit će vladi da “poštuje demokratsku volju naroda”, rekao je Johnson.

Premijer Boris Johnson održao je govor pred svojim pristašama u Londonu.

‘Ovim smo izborima stali na kraj svim onim bijednim prijetnjama o drugom referendumu. Zato s poštovanjem poručujem našem prijatelju u plavom šeširu s 12 zvijezdica da je vrijeme da svima da malo mira’, rekao je Johnson i ponovio obećanje da će zemlju izvesti iz Europske unije do 31. siječnja. Dodao je i da je ovo najveća pobjeda Konzervativaca od 1980-ih.

Rekao je i da mu laska što su mu birači dali svoje povjerenje i obećao im da njihovu podršku nikad neće uzeti zdravo za gotovo.

Rekao je da je za Veliku Britaniju svanula nova zora i zahvalio glasačima laburista od kojih su mnogi jučer po prvi puta podržali konzervativce.

‘Ljudi žele promjene. Ne možemo i ne smijemo ih iznevjeriti’, zaključio je Johnson.

Konzervativci će imati najveću većinu u Donjem domu britanskog parlamenta od izborne pobjede Margaret Thatcher na izborima 1987.

Za laburiste je ovo najgori rezultat po broju mandata od izbora 1935.

“Ovo je očigledno vrlo razočaravajuća noć za Laburističku stranku”, rekao je šef laburista Jeremy Corbyn pristašama u svojoj izbornoj jedinici na sjeveru Londonu, u kojoj je pobijedio.

Corbyn je za laburistički neuspjeh pronašao krivca u Brexitu koji je “jako polarizirao raspravu i nadvladao dobar dio normalne političke rasprave”.

Vođa laburista rekao je kako ne planira predvoditi laburiste na novim izborim, ali je obećao nadgledati “proces refleksije” u stranci.

Škotski separatisti uvjerljivo pobijedili, prvi put više irskih nacionalista od unionista

Škotska nacionalna stranka (SNP), koja se zalaže za neovisnost Škotske, pomela je u škotskim izbornim jedinicama, osvojivši 48 od 59 izbornih jedinica u Škotskoj, 13 više nego na prošlim izborima.

Laburisti, koji su desetljećima pobjeđivali u Škotskoj, osvojili su tamo samo jedan mandat.

Predsjednica Liberalno demokratske stranke Jo Swinson izgubila je od SNP-a u svojoj izbornoj jedinici East Dunbartonhire za samo 149 glasova.

Predsjednica SNP-a Nicola Sturgeon rekla je kako je ovo bila “dobra noć za SNP”,

“Ne želimo napustiti EU i želimo da škotska budućnost bude u škotskim rukama”, rekla je za BBC, dodajući da zbog rezultata izbora SNP ima pravo tražiti novi referendum o škotskoj neovisnosti.

U Sjevernoj Irskoj su stranke koje se zalažu za ujedinjenje Sjeverne Irske s Irskom (Sinn Fein i “Socijaldemokratska i laburistička stranka”) dobile zajedno 9 od 18 mandata, jedan više od Demokratske unionističke stranke (DUP).

Tako je po prvi puta u britanski parlament izabrano više irskih nacionalista od unionista, iako republikanski Sinn Fein nikada ne preuzima mandate u londonskom parlamentu, pa će njihova mjesta ostati prazna.

DUP je dobio dva mandata manje, u odnosu na prošle izbore, a njihov potpredsjednik Nigel Dodds izgubio je u svojoj izbornoj jedinici od kandidata Sinn Feina.

Francuska zadovoljna, laburisti razočarani, funta ojačala

Pobjeda konzervativaca će “razjasniti situaciju” u vezi s dogovorom o Brexitu i “omogućiti jasnu većinu” u britanskom parlamentu koji se treba o njemu očitovati, komentirala je francuska državna tajnica za europska pitanja Amelie de Montchalin.

Drugi čovjek britanskih laburista John McDonnell ocijenio je sinoć “krajnje razočaravajućim” težak poraz svoje stranke na parlamentarnim izborima, pripisavši ga “zamoru Brexitom” u vezi s kojim su laburisti bili neodlučni.

“Čini se da je tema Brexita prevladala, to je velikim dijelom zamor Brexitom. Ljudi već jednom žele završiti s tim”, rekao je McDonnell za Sky News, komentirajući izlazne ankete.

“To znači da će se Brexit dogoditi 31. siječnja”, istaknuo je Tony Travers, stručnjak Londonske škole ekonomije.

Financijska tržišta su nakon prvih procjena da je Boris Johnson osvojio ‘udobnu’ većinu reagirala rastom vrijednosti britanske funte.

Funta je u četvrtak zabilježila najveći rast vrijednosti prema dolaru od svibnja 2018. i prema euru od srpnja 2016.

Oko 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu funta je skočila za 2,34 posto prema dolaru, na 1,3469 dolara i za 1,93 posto prema europskoj valuti, na 82,97 penija za euro.

Tržište reagira na “moguću veliku pobjedu konzervativaca koja Borisu Johnsonu daje mandat za uspješan završetak Brexita”, komentirao je Shaun Osborne, zadužen za devizna tržišta u Scotiabanku.

No čista pobjeda mogla bi ga “potaknuti da zauzme krut stav u pregovorima s EU-om”, istaknuo je. Pojavi li se opet mogućnost Brexita bez dogovora, “to će ponovo utjecati na funtu”, upozorio je.

Boris Johnson je htio ove izbore, treće u zadnje četiri godine, kako bi zemlju izvukao iz krize zvane Brexit koja je oštro podijelila zemlju nakon referenduma 2016. na kojemu se 52 posto glasača izjasnilo za izlazak iz EU-a.

Pedesetpetogodišnji čelnik koji je dužnost preuzeo u srpnju predstavljajući se kao spasilac Brexita, nije mogao u parlamentu progurati dogovor koji je postigao s Bruxellesom jer nije imao većinu u Zastupničkom domu.

O svemu se oglasio i američki predsjednik Donald Trump, koji je poručio da će SAD sada biti slobodan stupiti u veliki trgovinski dogovor s Velikom Britanijom nakon Brexita.

‘Čestitke Borisu Johnsonu na velikoj pobjedi Velika Britanija i SAD sada će moći stupiti u veliki trgovinski sporazum nakon Brexita. Taj dogovor ima potencijal da bude puno veći od bilo kojeg koji bismo sklopili s Europskom unijom. Slavi, Borise!’, napisao je Trump. (Hina)

 

Britanski izbori: Uvjerljiva pobjeda konzervativaca, potop laburista

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svjetska elita u Davosu prihvatila novu paradigmu ‘kapitalizma dionika’

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarnim 50. Svjetskim gospodarskim forumom (WEF), održanim ovog tjedna u Davosu, dominirale su teme borbe protiv klimatskih promjena i jačanja “kapitalizma dionika”, ideje društveno odgovornog upravljanja tvrtkama koju svjetski čelnici sve više prihvaćaju.

Pripadnici svjetske gospodarske i političke elite okupljeni u švicarskom zimovalištu – među kojima je bilo osam od deset predsjednika uprava najvrednijih svjetskih kompanija – razgovarali su na više od 350 sjednica, prezentacija i radnih stolova o nizu aktualnih globalnih tema, poput usporavanja globalnog gospodarskog rasta, trgovinskih ratova, te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

No, čini se da je velikim brojem rasprava prevladavao osjećaj da je potrebno promijeniti dosadašnju paradigmu prema kojoj su uprave kompanija odgovorne samo svojim vlasnicima odnosno dioničarima.

Paradigma “kapitalizma dionika” (stakeholders capitalism), odnosno ideja da tvrtke trebaju stremiti “višim ciljevima” a ne samo osiguravati profit za svoje dioničare, dosegla je prijelomnu točku, ocijenio je na jednom od panela u Davosu predsjednik uprave tvrtke Salesforce Marc Benioff.

“Kapitalizam kakav poznajemo je mrtav. Opsesija maksimiziranja profita za dioničare dovela nas je do nevjerojatnih nejednakosti u društvu i globalne klimatske krize”, rekao je Benioff.

Odgovorni kapitalizam

Umjesto toga, dodao je, tvrtke trebaju istražiti načine da pridonesu dobrobiti svih dionika: klijenata, zaposlenika, dobavljača, lokalne zajednice – i dioničara.

“Kad pokušavate biti odgovorni prema svim dionicima, a ne samo prema vlasnicima odnosno dioničarima, tvrtke mogu biti sjajna platforma za promjene. Dobra vijest je – a mislim da je to vidljivo i ovdje u Davosu – da je kapitalizam dionika napokon došao do prijelomnice”, naglasio je Benioff.

Njegove riječi odražavale su stajališta velikog broja drugih gospodarstvenika i političara okupljenih na ovogodišnjem WEF-u, no ideja kapitalizma odgovornog prema svim dionicima zapravo nije nova.

Tijekom panela WEF-a pod nazivom “Upravljanje kompanijom 21. stoljeća”, Kevin Sneader iz tvrtke McKinsey & Co. podsjetio je da je društveno odgovorni kapitalizam zagovarao još 1776. godine Adam Smith u svojoj slavnoj knjizi “Bogatstvo naroda”.

“Smith je vrlo jasno govorio o tome da poslovni ljudi imaju odgovornost prema zajednici kako bi svi imali koristi i kako bi se svi obogatili. Mislim da smo u međuvremenu pomalo zaboravili na to”, rekao je Sneader.

Dodao je da smatra kako nekoliko faktora pridonosi obnovi ideje kapitalizma dionika, među kojima su povećavanje nejednakosti unatoč snažnom gospodarskom rastu, globalizacija, nove tehnologije, kao i nepovjerenje javnosti prema globalnim kompanijama.

“Kad sve to uzmete u obzir, dobijete koktel koji nam, po mom mišljenju, govori: ‘Došlo je vrijeme da stvari počnete raditi na drugi način'”, rekao je Sneader.

Klimatske promjene

Druga važna tema ovogodišnjeg foruma u Davosu bila je borba protiv klimatskih promjena, koja je zapravo izravno povezana s idejom društveno odgovornog kapitalizma.

U tom je smislu ozračje samita drugu godinu zaredom odredila 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je pozvala na hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

Utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab (81) također je podržao paradigme društveno odgovornog kapitalizma i snažnije borbe protiv globalnog zagrijavanja.

Schwab, koji od 1971. poziva svjetsku elitu u idilični alpski krajolik na istoku Švicarske, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike.

Na konferenciji za tisak podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.

“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je Schwab.

“Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život”, dodao je.

Trump je počeo slušati

Premda se forum u Davosu često kritizira kao mjesto na kojemu se puno govori, a malo toga konkretno postiže, ovogodišnji 50. sastanak mogao bi predstavljati simbolični iskorak za globalne političke i gospodarske čelnike na putu prema klimatski održivijem svijetu i pravednijem kapitalizmu.

Čak je i klimatski skeptik broj jedan, američki predsjednik Donald Trump, u Davosu prihvatio globalni akcijski plan sadnje tisuću milijardi stabala do 2030. godine i, prema riječima nekih sudionika, pokazao naznake da je počeo slušati što brine kompanije glede klimatskih promjena.

Ovogodišnji Davos ugostio je više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta. Na samitu je sudjelovao niz uglednih gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika, te stotinjak šefova država ili vlada i čelnika međunarodnih institucija, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U Davosu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na tri panela i održao niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.

Darko Vlahović/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari