Pratite nas

Vijesti

Borislav Ristić: Zašto liberalni populisti toliko mrze Donalda Trumpa?

Objavljeno

na

Pojednostavljena slika stvarnosti koju nam serviraju ne temelji se na racionalnim razlozima, njezina funkcija nije uvjeriti nas da zauzmemo racionalan stav o čitavom slučaju, već emotivnu reakciju

U razgovoru s Ninom Raspudićem povodom promocije njegovog “Kratkog espressa” u Osijeku, palo je pitanje hoće li Trump pobijediti na izborima ove godine. Našalili smo se kako bi to trebalo provjeriti s Rusima ili sad imaju li nekog drugog favorita.

No, unatoč šali, kao i uvijek kada se negdje javno spomene Trump, ostao je u zraku lebdjeti dojam nelagode i potrebe za pravdanjem ako o njemu ili njegovoj politici imamo pozitivan stav.

Razmišljajući o tome shvatio sam da se od Trumpove pobjede naovamo u javnoj percepciji Trumpa, u biti, ništa nije promijenilo. Za većinu medija on je i dalje “čudovište”, a sve što dolazi od njega izaziva snažne emotivne reakcije.

Čovjek bi rekao kako je možda i razumljiva ta vrsta demonizacije dok si u oporbi, ali kada taj netko postane predsjednik SAD i de facto najmoćniji čovjek na planeti, očekuješ da će se ta percepcija promijeniti. Ali to, ipak, sada nije slučaj, već evo četvrtu godinu. O čemu je, onda, riječ?

Još od Orwella smo naučili kako je jedan od prvih zakona svakog totalitarnog pokreta da mora postojati univerzalni neprijatelj u odnosu na kojeg su usmjerene sve akcije vlasti. Na slici tog neprijatelja totalitarna vlast gradi svoj legitimitet. Bez te slike bi i njeno vlastito postojanje došlo u pitanje, piše Borislav Ristić / Večernji list

Zbog toga je potrebno da taj neprijatelj bude netko moćan i u biti neuništiv. Njegova neuništivost jamac je trajnosti totalitarne vlasti. U Orwellovoj 1984. taj je neprijatelj Emmanuel Goldstein. On je vođa pokreta otpora koji svojim aktivnostima stalno pravi probleme režimu, radeći na njegovom uništenju.

Na mržnji prema njemu temelji se posvećenost članova totalitarne zajednice ciljevima koje joj ispostavlja režim. Da bi očuvao lojalnost podanika režim redovno organizira rituale poput čuvenih “dva minuta mržnje”. Svima je poznata scena u kojoj se Emmanuel Goldstein pojavljuje na velikom ekranu, dok okupljena gomila izlijeva svoj bijes protiv njega.

Netko je rekao kako “masovni pokreti mogu postojati bez vjere u Boga, ali ne i u vraga”. Zato je vrag u središtu moralnog univerzuma svakog masovnog pokreta.

Ako želimo prepoznati totalitarne tendencije u nekom društvu najbolje je potražiti oko kojeg se “vraga” to društvo okuplja. I doista, kao nekad kod Orwella, tako danas imamo prilike gledati lijevoliberalnu javnost kako, ideološki nabrijana doktrinom novog “Ingsoca”, svako veče pored svojih malih ekrana skandira najteže uvrede protiv ovog univerzalnog neprijatelja.

Samo što se naš Emmanuel Goldstein sada zove – Donald J. Trump. Ako je vjerovati medijima, Trump je taj koji ovaj svijet drži na rubu propast, od ekološke katastrofe, do skorog financijskog sloma ili pak nuklearnog uništenja. Za bilo koji izazov pred kojim se danas može naći čovječanstvo, odgovor se čini jednostavnim i samorazumljivim – kriv je Trump.

Ako krenemo od ove slike, postaje jasno kako naše današnje liberalne elite na Zapadu, koje nas opetovano upozoravaju na “rast populizma”, sami prilično vjerno Orwellova upozorenja na opasnosti totalitarizma preuzeli kao hodogram svoga uspona i očuvanja vlasti.

Svi oni koji prate aktualnu predstavu oko Trumpova opoziva pred američkim kongresom vide kako njegovi tužitelji ne iznose nikakve konkretne dokaze oko navodne Trumpove suradnje s Rusima i opstrukcije pravde, već okolišaju izvlačenjima na čisto proceduralna pitanja koja se tiču samog procesa opoziva.

Stoga bi se netko mogao pitati koji je točan smisao čitave te predstave? Odgovor je da niti oni sami ne vjeruju u navode vlastite optužbe, niti im je cilj stvarno opozvati Trumpa, već očuvati svoju naraciju živom kroz stalno obnavljani totalitarni ritual koji svojoj publici nudi “dva minuta mržnje”. Ta dualistička slika stvarnosti koju nam serviraju ne temelji se na racionalnim razlozima, njezina funkcija nije uvjeriti nas da zauzmemo racionalan stav o čitavom slučaju, već da pobude emotivnu reakciju.

To je ideologija bez sadržaja, čija se bit svodi na njegovanje čiste mržnje prema “neuništivom neprijatelju”. Zbog toga bismo mogli reći da je danas jedini populizam s kojim imamo posla populizam koji nam isporučuje lijevo-liberalna elita putem vladajuće naracije o Trumpu u mas-medijima.

Današnji napadi lijevo-liberalnih populista na Trumpa simptom su moralne panike i ideološke konfuzije, a ne snage nekoga tko bi htio biti pobjednikom.

Njihova je svrha samo očuvati unutarnje jedinstvo pokreta, a ne artikulacija politike koje bi imale učinka u stvarnosti. Stoga je sva prilika da će se i ove jeseni zabiti u Trumpov zid i zadovoljiti titulom “moralnih pobjednika”, kao znakom prepoznavanja vječitih luzera, piše Borislav Ristić / Večernji list

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika

Objavljeno

na

Objavio

Na dan inauguracije novoizabranog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića HRT donosi specijalnu emisiju s gostima u studiju i javljanjima reportera te izravan prijenos svečane prisege.

Predsjednička inauguracija Zorana Milanovića održat će se na Pantovčaku u 12 sati, kao prva koja neće biti održana na Markovu trgu i s najmanje uzvanika do sada.

Na inauguraciju su pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, među njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegova izbornog stožera.

Na inauguraciji će uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović od dužnosnika biti predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov.

Inauguraciji će nazočiti i dva bivša predsjednika Republike Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika. Ceremoniji inauguracije nazočit će predsjednik i suci Ustavnoga suda, izvođači himne te klapa HRM-a “Sveti Juraj”, a na platou ispred Ureda predsjednice/predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.

Sam scenarij inauguracije predviđa dolazak uzvanika u svečanu dvoranu, nakon toga dolazak sudaca Ustavnoga suda, a potom izabranog predsjednika Milanovića sa suprugom. Inauguracija će početi izvođenjem hrvatske himne koju će otpjevati Josipa Lisac uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića, a Milanović će prisegu položiti pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem.

Nakon potpisivanja prisege Milanović će održati govor nakon kojeg će klapa HRM-a “Sveti Juraj” izvesti pjesmu Vice Vukova “Tvoja zemlja”. Slijedi koktel za uzvanike, a primopredaja dužnosti bit će na prvom katu u Uredu predsjednice Republike. To je prvi put da inauguracija predsjednika neće biti održana na Trgu sv. Marka, a na njoj neće biti predsjednika stranaka, diplomata ni predstavnika Crkve. Milanović, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, neće nositi lentu.

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika. Pratit će je čak 66 akreditiranih izvjestitelja. Zajedno sa snimateljima, fotografima, tehničarima, rasvjetljivačima bit će oko 250 akreditiranih osoba iz medija, čime višestruko nadmašuju broj od 40-ak uzvanika. Milanović je peti predsjednik Republike, a na tu je dužnost izabran 5. siječnja 2020. godine nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari