Pratite nas

BiH

Borjana Krišto: BiH je u ozbiljnoj krizi

Objavljeno

na

Zakonodavna vlast na državnoj razini je u ozbiljnoj krizi, ali i funkcioniranje čitave Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za Anadoliju Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Zakonodavna vlast u BiH je u ozbiljnoj krizi. Nema tu nikakve dvojbe. Čim ona ne funkcionira u punom kapacitetu, a nema pretpostavke za to, onda je to tako”, navela je Krišto.

Ona, zakonodavna vlast, ne da ne funkcionira iz razloga što to netko ne želi samo iz nekakvog stava, naglasila je Krišto, nego jednostavno nema poslovničke pretpostavke za njeno funkcioniranje. “Stoga naravno da je u krizi ne samo zakonodavna vlast nego čitava BiH”, kazala je Krišto.

Istakla je da što se tiče proračunskih sredstava Ustav BiH je jasno definirao na koji način funkcioniraju institucije BiH kada proračun nije usvojen s tim da se donosi odluka o privremenom financiranju.

“On, proračun funkcionira temeljem prošlogodišnjeg proračuna za svaki kvartal. Hoće li biti i kada usvojena odluka o privremenom financiranju institucija BiH za naredno razdoblje (srpanj-rujan) odgovore treba potražiti u Vijeću ministara BiH. Nisam pozvana tu, a s druge strane to nije odluka koju donosi Parlamentarna skupština BiH”, ističe Krišto.

Parlamentarna skupština BiH, navodi, bi trebala odlučiti o izvorima i iznosima sredstava za institucije BiH kada je u pitanju proračun za 2019. “Taj proračun trebamo dobiti od predlagatelja, a to je Predsjedništvo BiH. A, za to trebamo imati ispunjene sve pretpostavke zakonodavne vlasti kako bi ona u punom kapacitetu izvršila svoju zadaću. To je nekakav red veličina koji je nama potreban.

Prije svega nam je potrebna žurna uspostava Vijeća ministara BiH kako bi otkočili zakonodavni postupak i stvorili preduvjete, ne samo financijske za funkcioniranje institucija BiH nego i sve drugo što je potrebno ovoj zemlji kada je u pitanju europski put, reforme i faktički odgovornost prema narodima i građanima na prvom mjestu”, cijeni Krišto.

Predsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH osvrnula se i na najave da bi državna vlast u BiH trebala biti formirana u rujnu. “Obzirom da razne informacije kruže ono što što mogu reći iz političkih razgovora i razgovora unutar institucija BiH jeste da činimo sve da dođe do nekakvog dogovora.

Određeni razgovori su obavljeni, a obavljen je i niz neformalnih sastanaka. Mi znamo da su na potezu Predsjedništvo BiH. SDA kroz sve ove razgovore u kojima je dio vlasti, kada gledamo dio koji se odnosi na formiranje vlasti, kao što je Kolegij odnosno zakonodavna vlast nisu bili zainteresirani za formiranje izvršne vlasti. Mnogi su spekulirali da je to povezano s ovim ili onim”, kaže Krišto. To joj, kako kaže, iskreno kao zastupniku nije jasno, jer ne vidi niti jedan opravdan razlog niti za ovakve niti za onakve spekulacije.

“Osobno mislim ako se radi o bilo čemu, to povezuje s devetim mjesecom ili održanjem Kongresa mislim da to nije dobro prije svega za sve one, pogotovo za onoga tko ima i najveću odgovornost kada je u pitanju demokratski kapacitet. Dao Bog da bude i tada, u devetom mjesecu. Ali, što se tiče nas mi trebamo učiniti sve da se to dogodi prije sutra nego prekosutra”, poručila je Krišto.

Govorila je i o predstojećim godišnjim odmorima zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH za koju u javnosti se cijeni da ih izabrani dužnosnici nisu zaslužili s obzirom kako od rujna prošle godine nisu održali niti jednu sjednicu u punom kapacitetu.

“Kako niste vi, tako nisam ni ja netko tko odlučuje. Svaki zastupnik i svaki uposlenik ima pravo na svoj godišnji odmor. To je pravo koje je definirano zakonom, kao i neka druga prava.

Prema tome mi kao Kolegij smo na posljednjoj sjednici razmatrali jer smo u obvezi donijeti zastupnicima rješenja dok se ne formira Administrativno povjerenstvo koje umjesto Kolegija inače donosi propise. Sada kada ih nema, Administrativnog povjerenstva, Poslovnikom je propisano da su to onda obveze i nadležnosti Kolegija.

Obratili smo se klubovima da nam se jave ukoliko žele jer mi moramo donijeti za prvih šest mjeseci rješenje bez obzira je li netko koristio ili nije koristio godišnji odmor. To zato što temeljem toga o korištenju godišnjih odmora zastupnicima se uskraćuju neka druga prava kada su na godišnjem odmoru”, navodi Krišto.

To rješenje, ističe, se mora odnositi na punih 10 dana, a ostalo je prema pravu zastupnika. “Kolegij je odlučio napraviti preporuku, a to se svake godine tako radi, da se to koristi u nekom vremenu, ako se zastupnik ne odredi da ćemo mi ta rješenje donijeti u tom razdoblju. To je znači preporuka. To ne znači da je kolektivni godišnji odmor, to ne znači da se ne mora raditi, to ne znači da ako se stvore pretpostavke ne mogu sazvati sjednice”, poručila je Krišto.

 

Kardinal Puljić: Stranke u BiH nastoje održati zemlju podijeljenom

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari