Connect with us

BiH

Borjana Krišto: Na političkoj sceni u BiH hrvatski se narod naziva manjinom i nameću mu se politički predstavnici

Objavljeno

on

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto i izaslanik u Domu naroda PS BiH Bariša Čolak sudjelovali su na video sastanku o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava iz skupine predmeta Sejdić i Finci.

U svom izlaganju Krišto je na početku istaknula kada se govori o ovim temama mora s poći od Ustava BiH koji Bosnu i Hercegovinu definira kao državu tri konstitutivna naroda i drugih koji u njoj žive.

Referirajući se na teze sastanka Krišto je naglasila da Sporazum potpisan u Mostaru uz nazočnost međunarodne zajednice, između HDZ-a BiH i SDA je važan iskorak i pokazatelj da kada postoji politička volja tada se stvari mogu napraviti onako kako to i traže odluke Ustavnog suda BiH, ali također je podsjetila da su se potpisnici tog sporazuma obvezali i na provdbu odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda P FBiH, kao i odluka Europskog suda za ljudska prava.

Govoreći o ovom važnom pitanju Krišto je podcrtala da politička opcija iz koje dolazi opredjeljena je za provedbu kako odluke Europskog suda za ljudska prava tako i odluka domaćih sudova na principu poštivanja ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH drugih koji u njoj žive.

Dalje kroz raspavu, Krišto je istaknula da je Odlukom Ustavnog suda iz 2000. godine, konstitutivnost naglašena kao temeljno i natkrovljujuće načelo Ustava BiH, a odlukom iz 2014. godine potvrđeno je da da se temeljno pravo na demokratsko odlučivanja ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem konstitutivnih naroda.

Ističući važnost cjelokupne slike stanja u Bosni i Hercegovini Krišto je naglasila da danas na žalost na političkoj sceni u BiH imamo situaciju da se hrvatski narod naziva manjinom što je protuustavno kao i nametanje hrvatskih političkih predstavnika u domovima naroda i Predsjedništvu BiH što je zapravo uzurpacija političkih i ustavnih prava jednog konstitutivnog naroda (hrvatskog) te da pored svega ovoga danas imamo i nezakonito i nelegalno Središnje izborno povjerenstvo, a na kojem bi zapravo treba počivati demokratski sustav u BiH, što sve skupa vodi pravnoj nesigurnosti u BiH.

„Ključni problemi na koje se treba fokusirati je izmjena Izbornog zakona kako je to definirala odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, a kada bi se to riješilo moglo bi se i kroz izmjene Izbornog zakona ići na implementaciju odluke Europskog suda za ljudska prava s obzirom da ona ne traži brisanje etničkog predznaka kako to zapravo tvrde predstavnici bošnjačkih političkih stranaka“, istaknula je Krišto.

Također je naglasila kada bi se napravili iskoraci po ovome pitanju sa mrtve točke pokrenule bi se i druge stvari kada su u pitanju reforme koje se tiču europskog puta BiH. U raspravi o ustavnim promjenama, predsjedateljica Krišto istaknula je da je za promjenu ustava potrebna 2/3 većina te da se moraju složiti politički predstavnici svih konstitutivnih naroda, što se u ovom trenutku čini jako teško kada su u pitanju bilo kakve promjene ili Ustava BiH ili Ustava Federacije BiH.

Komentirajući teze o vraćanju nekakvim ranijim modalitetima promjene Ustava BiH, Krišto je stava da bi rezultat takvog ponašanja više vodio stvaranju dodatnih strukturalnih poremećaja i nesposobnosti provedbe nužnih reformi te da smjernice kojih se treba držati su svakako odluke Ustavnog suda BiH i odluke Eurpskog suda za ljudska prava.

Napredak po svim važnim pitanjima u BiH, odnosno preduvjet da bi se provele nužne reforme je izmjena Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju što bi svakako relaksiralo odnose i stvorilo političku stabilnost i sigurnost u Bosni i Hercegovini , podcrtala je još jednom Krišto.

Ističući važnost reforme izbornog zakonodavstva sukladno odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prva, Čolak je rekao da se radi o važnim izazovima koji iz tih odluka proistječu i u mnogome određuju budućnost ove države, sva tri konstitutivna naroda i svih građana, ali na žalost zbog izričitog odbijanja bošnjačkih političkih predstavnika ne samo da nisu usuglašeni amandmani na Izborni zakon nego se o rješenju ovog problema nije ni razgovaralo.

Također, Čolak je istaknuo da formiranje interresorne skupine može biti prvi korak ukoliko se u proces ulazi s iskrenom namjerom da se problem riješi, ali jednako tako i paravan ako je namjera potpuno suprotna i ako je cilj zadržavanje statusa quo, što se nažalost u proteklom razdoblju često i događalo.

Što se tiče formiranja interresorne radne skupine, i Krišto i Čolak su zajedničkog stava da u njen rad trebaju biti uključeni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti jer su oni i ovlašteni predlagatelji zakonske legislative, a nikako predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kao što neki drugi zagovaraju, jer oni i ne mogu donositi odluke koje imaju zakonsko utemeljenje upravo iz razloga što su nezakonito izabrani.

U svom izlaganju Čolak je podsjetio sve one koji legitimno predstavljanje nazivaju takozvanim na opće načelo demokracije koje kaže da se temeljno pravo na demokratsko odlučivanja upavo ostvaruje legitimnim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa.

Upozoravajući na činjenicu da je do kraja lipnja kad bi se ovaj proces morao okončati ostalo tek nešto više od četiri mjeseca, a imajući u vidu oprečna stajalilšta, Čolak je naglasio u ovom trenutku izmjena Ustava nije izgledna opcija te da je prijeko potrebno do kraja lipnja ove godine završiti reformu Izbornog zakona BiH sukadno odlukama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Na video sastanku o provedbi presude Europskog suda za ljudska prava iz skupine predmeta Sejdići i Finci sudjelovali su i predstavnici srpskog i bošnjačkog naroda, odnosno Snježana Novaković Bursać, Lazar Prodanović, Bakir Izetbegović i Alma Čolo kao i predstavnici tajništva Vijeća Europe.

Iz izlaganja bošnjačkih političkih predstavnika ponovno se moglo isčitati namjerno pogrešno interpretiranje presude Europskog suda za ljudska prava i potpuno ignoriranje odluka Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju dovodeći je u koliziju s presudama Europskog suda za ljudska prava što je potpuno pogrešno, a sve to je zapavo njihova intencija daljnjeg ostvarivanja dominacije u strukturama vlasti kao najbrojnijeg konstitutivnog naroda. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari