Pratite nas

Intervju

BORJANA KRIŠTO: Onemogućiti da jedan narod bira drugom narodu predstavnike

Objavljeno

na

Kroz reformu Ustava i Izbornog zakona mora se osigurati jednakopravnost Hrvata. Samo tako možemo izgraditi prosperitetnu, samoodrživu i u političkom i institucionalnom smislu, te europski orijentiranu BiH, kazala je Borjana Krišto u intervjuu za vecernji.ba.

Aktualno stanje u BiH, nadolazeći opći izbori, problemi s kojima se suočavaju Hrvati u BiH, sve prijevare koje su se događale i događaju, manjkavosti zakona koji su na snazi…, teme su o kojima smo razgovarali s potpredsjednicom HDZ-a BiH i zastupnicom u Domu naroda Parlamenta BiH Borjanom Krišto.

• Kako ocjenjujete kampanju? Čini se da je ona, barem kada su hrvatske stranke u pitanju, bila prilično miroljubiva?

Kampanju smo provodili kao odgovorna i organizirana stranka kroz demokratski proces u kojem smo hrvatskom narodu, biračima, kroz izborni program jasno rekli što su naši ciljevi. Mislim da smo i u ovo predizborno razdoblje koje je iza nas pokazali političku zrelost. Nastojanja HDZ-a BiH i stranaka okupljenih oko HNS-a bila su na što razumljiviji način reći narodu i građanima kako riješiti najvažnije probleme u BiH, posebno probleme s kojima su suočeni Hrvati. Naša kampanja i kontakt s našim biračima traje neprestano. Ono što smo smatrali propustima smo, kroz sustavan rad na terenu, nastojali ispraviti, a u ovoj službenoj kampanji smo prenosili konkretna rješenja.

• Kako građani na terenu reagiraju na činjenicu da hrvatske stranke prvi put nastupaju skoro pa jedinstveno, u okviru HNS-a?

I na prošlim općim izborima u BiH, 2010., pogažena je volja hrvatskoga naroda. Na njima je drugi put većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH. Zanemarena je hrvatska izborna volja. Svi znamo kako je i na koji način formirana vlast na federalnoj razini nakon prošlih općih izbora. Time je najveća šteta počinjena BiH, toga bi trebali biti svjesni kako svi politički predstavnici tako i međunarodna zajednica. Takve se stvari u budućnosti, zbog opstojnosti BiH, ne smiju događati. Bolju budućnost Hrvatima u BiH može jamčiti jedino hrvatski jedinstveni stav za ključna pitanja. Potrebu za jedinstvom i zajedničkim stavovima uvidjele su, ne samo stranke oko HNS-a, nego i hrvatski narod. Oni koji toga još nisu svjesni, mislim da su vođeni nekim uskim, prije svega, osobnim interesima.

• Nositeljica ste jedne od listi HNS-a za državni Parlament, a imate i značajno parlamentarno iskustvo. Što mora biti prioritet Parlamenta i kakve promjene su potrebne u njegovom radu u predstojećem razdoblju?

Najvažnije pitanje Parlamenta BiH u ovom trenutku je, kako ustavna, tako i reforma izbornog zakonodavstva. Prije svega, što je Daytonski sporazum, kao okvir u kojem funkcionira BiH, nepravedno, neodrživo rješenje prema kojem se BiH sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i uz sve to sadrži diskriminirajuće odredbe prema odluci Europskog suda u Strasbourgu. Kroz reformu Ustava i izbornog zakonodavstva mora se osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH, odnosno onemogućiti da jedan narod bira drugome predstavnike u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Također, kroz izmjenu Izbornog zakona mora se osigurati provedba odluka, kako Europskog suda u Strasbourgu tako i Ustavnog suda BiH za Mostar, a i drugih odluka Ustavnog suda. Samo ovakvim reformama Ustava i izmjenama Zakona možemo izgraditi stabilnu, sigurnu, prosperitetnu i samoodrživu i u političkom i institucionalnom smislu, te europski orijentiranu BiH.

• Aktivno ste sudjelovali u pripremi prijedloga za ustavnu reformu. Kako ocjenjujete izglede da se u dogledno vrijeme uistinu provedu ustavne reforme koje će Hrvatima osigurati ravnopravnost?

O ovom pitanju očekujem maksimalnu suradnju s predstavnicima druga dva naroda u BiH. Stavovi političara u BiH o ovom pitanju moraju biti jedinstveni jer jedino tako možemo osigurati opstojnost BiH. Prijedlog Hrvatske demokratske zajednice BiH i stranaka HNS-a, kada je u pitanju BiH, je potpuna ustavna jednakopravnost temeljena na načelima koja osiguravaju primjenu najviših demokratskih prava utemeljenih na međunarodnim načelima i standardima. To znači, decentralizirana država s četiri federalne jedinice i jedinicama lokalne uprave i samouprave. Vidim, u budućnosti, promjene na planu provedbe ustavnih reformi u pozitivnom pravcu. Za to očekujemo i podršku i pomoć od EU jer BiH mora sustići zemlje iz okruženja i dobiti kandidacijski status za ulazak u EU.

• Radili ste i na prijedlogu promjena Izbornog zakona. Što moraju biti prioriteti u reformi izbornog zakonodavstva u BiH?

Za normalno funkcioniranje BiH potreban je novi izborni zakon, između ostaloga i zbog toga da Hrvati u BiH ne bi više razmišljali hoće li biti preglasani. Već sam ranije naglasila, ali želim to ponoviti, da u budućnosti u BiH nijedan narod ne može birati drugom narodu predstavnike u Dom naroda, ni člana Predsjedništva BiH. HDZ BiH je u Parlamentu pokrenuo proceduru izmjena Izbornog zakona i zbog Mostara kako on više ne bi bio grad slučaj jer je za Mostar bilo i previše prijelaznih rješenja, a i zbog naše opredijeljenosti za provedbu odluka Ustavnog suda BiH. Nakon izbora, HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a će se u potpunosti posvetiti reformi Izbornog zakona kako bi isti osigurao i oživotvorio primjenu najviših demokratskih principa i načela.

• Može li se Federaciji BiH ponoviti nova “platforma” nakon ovih izbora?

U ovako uređenoj BiH sve je moguće. Znamo što se dogodilo na posljednjim općim izborima. Sjetimo se skupine stranaka u Federaciji BiH koje su kroz gaženje izborne volje hrvatskog naroda i pokušaja ukidanja Doma naroda Parlamenta FBiH dovele do uspostavljanja neustavne, nezakonite i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti u FBiH. No, unatoč tome, ja vjerujem da će HDZ BiH, zajedno sa strankama HNS-a, imati takav izborni rezultat koji će spriječiti da se dogodi neka nova “platforma”. Hrvati za tako nešto imaju odgovor u svom hrvatskom izboru.

• Iza Hercegbosanske županije, iz koje vi dolazite, nestabilno je političko razdoblje. Mogu li i kako ovi izbori promijeniti takvu situaciju i donijeti toliko potrebnu političku stabilnost u HBŽ-u?

Hercegbosanska županija je prostorno najveća u FBiH. Suočena je s problemima proizašlih iz nepovoljnih gospodarskih prilika od kojih prednjači nezaposlenost. Općenito je u cijeloj državi, uređenoj na ovaj način, teško govoriti o gospodarskom i svakom drugom napretku. Nije lako privući strane investicije u državu u kojoj se ruše i pale državne institucije. Svi smo odgovorni za ovakvo stanje u BiH i zato ono mora biti što skorije uređeno, ali na prihvatljiv način za sva tri konstitutivna naroda i za sve ostale koji žive u BiH. Tek onda možemo govoriti i stvarati konkretne prilike za gospodarski i svaki drugi napredak. HDZ BiH nije sudjelovao u vlasti u HBŽ-u od 2006. U razdoblju od tada pa do 2013. zavladao je negativni trend po stanovnike naše županije. Međutim, HDZ BiH na čelu s predsjednikom Vlade je u ovih nepunih godinu dana od kada je postao dio vlasti napravio niz pomaka. Pokazali smo i dokazali da hoćemo, znamo, možemo i želimo preuzeti odgovornost za cjelokupno stanje na prostoru HBŽ-a, kako u gospodarskom tako i u svakom drugom segmentu života. Nakon izbora nastavit ćemo, na temelju našeg izbornog programa, sa stvaranjem boljih životnih uvjeta za sve stanovnike na području županije. Uvjerena sam da su birači uvidjeli napredak koji je uistinu mukotrpan i iziskuje vremena i da će svojim glasom koaliciji HDZ-a BiH i HNS-a omogućiti nastavak pozitivnih pomaka u HBŽ-u.

• HNS se već nametnuo kao krovna nacionalna institucija bh. Hrvata. U kojem smjeru dalje razvijati Sabor?

Stranke okupljene u HNS-u jasno poručuju da nitko neće uspjeti osporiti hrvatsku političku volju samo ako Hrvati u BiH budu zajedno. Ideja HNS-a je hrvatski odgovor, to je naš projekt kako hrvatskom narodu u BiH osigurati jednakopravnost. Moramo jedinstveno djelovati i uvjerena sam da će nam na ovim izborima to omogućiti hrvatski glasovi. Nakon izbora moramo i dalje zajedno prionuti poslu jer se samo zajedničkim snagama možemo izboriti za životna prava. Uvjerena sam da će to uvidjeti i drugi politički predstavnici i slijediti nas.

• Vi ste jedna od rijetkih žena u vrhu bh. politike. Zbog čega je sudjelovanje žena u političkom životu BiH još uvijek znatno ispod europskog prosjeka?

Rekla bih da su razlozi za to uistinu različiti. Nije isto baviti se politikom u uređenoj, demokratskoj državi i u državi koja to nije. Širom svijeta mnogo je žena koje zauzimaju najviše političke pozicije i veoma su uspješne u svom poslu. Kod nas se žene za ulazak u politiku teže odlučuju za što mislim da nije dobro. Svaka žena je priča za sebe, međutim ono što im je zajedničko jest odgovornost, hrabrost, spremnost suočiti se s najtežim i najvećim izazovima i donositi odluke i u najtežim trenucima. Mi danas imamo toliko, u svom poslu, uspješnih žena i ja sam uvjerena da bi one svojom sposobnošću itekako doprinijele rješavanju nagomilanih problema u društvu kao i napretku funkcioniranja BiH, samo ih treba potaknuti i ohrabriti za ulazak u politiku.

• Kako gledate iza izbora u u budućnosti na BiH, posebice po pitanju Hrvata?

BiH može opstati jedino kao decentralizirana država s tri jednakopravna naroda i vjerujem da će to tako u budućnosti i biti. Danas ne bismo uopće trebali uvjeravati ili podsjećati bilo koga da je „ovo naša zemlja“. Svi trebaju znati da je ona to bila, da to jest i da će to biti, ali samo ako je hrvatski narod u njoj jednakopravan, slobodan i suveren. BiH nema budućnosti bez hrvatskog naroda. To svi konačno trebaju shvatiti. Hrvatski će narod to potvrditi hrvatskim izborom 12. listopada nakon čega će uslijediti hrvatski odgovor!

Autor: Valentina Rupčić/Večernji List

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Hrvatska nije bila agresor na BiH, Šušak je slao oružje u Sarajevo

Objavljeno

na

Objavio

Zoran Čagar / foto: Arhiva

– Noćima ne mogu spavati. Svi šute, a to mi je najgore. Ja sam spreman za to odgovarati, ali ću reći istinu – tako je započeo razgovor sa Zoranom Čegarom, jednom od ratnih legendi Sarajeva. Čovjekom koji je a policijskim specijalcima spriječio da JNA zauzme glavni grad 1992. godine. Ranjen je u dva navrata, danas je zamjenik zapovjednika Federalne uprave policije. Iako je cijeli rat bio na drugoj strani – Armije BiH – izričito tvrdi da Hrvatska nije bila agresor u BiH niti da je istina to što se stavlja na teret šestorici nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne, pieš Zoran Krešić/ Večernji List

Večernji list BiH: Kako ste doživjeli i kako komentirate presudu koja je izrečena u Haagu protiv šestorice dužnosnika Herceg Bosne?

– Ja možda nisam najbolji sugovornik za to i ne želim komentirati presude. Posebno oko toga je li netko nešto počinio ili nije. No, ja ću vam posvjedočiti nekoliko stvari u kojima sam bio sudionik i znam što se dogodilo.

Večernji list BiH: A što se to događalo?

– Konkretno. U ovoj situaciji mene najviše boli što su u Haagu rekli i presudili da je Hrvatska bila agresor na BiH.

Večernji list BiH: Zašto vas to boli?

– Ja sam bio sudionik kada je sve krenulo. Bio sam sudionik u vrijeme raspada Jugoslavije. Zemlja koja je, kako kažu, bila agresor na drugu državu, ne može 1992. godine među prvima priznati tu zemlju na koju je bila agresor. To ne može tako biti. Iskreno govoreći, prvi zločini i prve granate na Hrvatsku pale su iz BiH. Ispalili su ih ovi koji su nas sve klali, ubijali i sada se mi, imam osjećaj, moramo njima ispričavati što smo se branili. Meni nije jasno kako netko može reći da je Hrvatska bila agresor na BiH, a Srbija nije. To mi nikada neće biti jasno.

Večernji list BiH: Kako to tumačite?

– To tumačim tako da su srbijanski lobiji, UDBA, BIA, MI5 i ostale obavještajne službe to jako dobro odradili s Haagom. Urađeno je to perfidno s Hrvatskom. Nisam političar, a brojni znaju ovo što ću vam reći, ali ne smiju.

Večernji list BiH: Zašto se boje?

– Znate, oni meni kažu: – Mi imamo djecu. Ali, Hrvatska, kao država, ispravite me ako lažem i nazovite me lažljivcem pustila je da preko njezina teritorija izbjegne više od milijun ljudi iz BiH za vrijeme rata. Čak 700.000 izbjeglica iz BiH je bilo smješteno u RH. Bili su siti i obučeni, a među njima je bila i moja obitelj. U Hrvatskoj je zbrinuto 15.000 ranjenika iz BiH. To jedna država agresor ne radi.

Večernji list BiH: Kako ste doživjeli šestoricu osuđenih Hrvata u Haaga, neke ste i poznavali?!

– Svu šestoricu osuđenika osobno poznajem. Oni nisu zarobljavani, nisu se skrivali ili bježali. Dragovoljno su otišli u Haag dokazati nevinost. U prijevodu, kako mi to ovdje kažemo, netko im je to dobro “zabio” iz politike. Opet kažem, neću komentirati i govoriti jesu li bili u zapovjednom lancu, ali jamčim da nitko od njih nikoga nije zaklao, nitko nije silovao, nitko nikoga nije ubio. Znam da nisu takvi tipovi ljudi.

Večernji list BiH: Zanima me vaše mišljenje o generalu Praljku koji je počinio samoubojstvo?!

– Nisam imao puno kontakata s njim, ali… sjećam se jednoga trenutka i, ponavljam, uopće ne ulazim u presudu. Išao je konvoj u istočni Mostar hrane i pomoći iz smjera Avijatičarskog mosta i ekstremi nisu dali prolazak. Pokojni general, ja sam to vidio, popeo se na prvo vozilo i rekao: – Vozi. Ja sam bio tu. I proveo je konvoj u istočni Mostar. Ljudi su ga dočekali, nisu pucali na njega. Izgrlili su ga i izljubili i s ovima što su dovezli vratili su se na “hrvatsku stranu”. E sada, vi meni recite rade li to ratni zločinci. Nađite mi jednoga svjedoka koji može potvrditi da je netko od tih ljudi u tom udruženom zločinačkom pothvatu ubio, silovao. Ja sam bio zapovjednik i nisam mogao znati što je netko radio u pozadini. Možda sam mogao saznati, a možda i nisam. Ne možete tako ljude tako okarakterizirati. Ratni zločinac je Ratko Mladić. Osobno sam došao i vidio trudnicu u osmom mjesecu trudnoće kojoj je on pucao u trbuh. No, kada netko popije otrov, a prije toga kaže da nije ratni zločinac, najbolje svjedoči o drugoj krajnosti. To za mene nije ratni zločinac. Jamčim da nitko od tih šest ljudi nije ono što im se stavlja na teret.

Večernji list BiH: Neće vam sigurno biti ugodno kada ovaj intervju izađe u javnost?!

– Stojim iza ovih tvrdnji i znam da ću zbog ovog intervjua imati problema. Ali se njih ne bojim. Nas i u policiji, politici vode ljudi koji su 1992. prvi digli ruke i predali se četnicima. Plakali su za njima na Yutelu. Prvi koji su pobjegli danas nam zapovijedaju i javno poručuju kako će, kao, eto, sprečavati neke nove sukobe u buduće, a trebali su prije osam godina u mirovinu. To su priče za malu djecu. Nama danas u policiji rade ljudi koji veličaju Ratka Mladića. To me boli da danas na mom mjestu sjedi onaj koji je pucao na nas sve.

Večernji list BiH: Vratimo se malo ulozi Hrvatske u posljednjem ratu. Jedan ste od heroja rata u Sarajevu, sudjelovali ste u presudnim bitkama za obranu grada. Koliko je RH zaslužna za tu obranu?

– Neću vam ništa govoriti iz druge ruke jer sam izravni sudionik. Bio sam ranjen drugi put i izašao sam najprije kao maskirani svećenik. Izvukli su me braća Ćurčić. Došao sam u Mostar, gdje sam zbrinut, a nakon toga u Zagreb, gdje su me zbrinuli u bolnicu “Sestre milosrdnice”. Jedan dan krajem 1992. smo preko nekih veza organizirali sastanak s pokojnim ministrom Šuškom. Na tome sastanku bio je i ministar obrane BiH Jerko Doko, general Ivan Čermak, Ante Roso, Ante Gotovina, moja malenkost i Dunja Zloić. Ministar Šušak me pitao: – Zapovjedniče, što vama treba? Odgovorio sam da me samo zanima da se vratim u Sarajevo i napravimo deblokadu grada. I objasnio: – Mi nemamo ništa.

Večernji list BiH: Je li se tada spominjalo ulogu Bošnjaka i Hrvata, odnos prema ovim dvjema stranama i kakvi su bili komentari?

– Nitko nije rekao ružnu riječ. Nitko. Valja mrijeti, valja reći istinu. Ja sam rekao da je jako malo Hrvata katolika ostalo u Sarajevu, a ministar Šušak je rekao: – Nema to veze tko je tko, ostali su ljudi. Ponovio je što treba poslati da se deblokira grad, a ja sam doslovno ponovio da mi nemamo ništa. Nakon toga je generalu Čermaku rekao: – Ivane, uzet ćeš momka, ići ćete tamo gdje treba i dajte im sve u što on upre prstom. Je li jasno? Zatim je od Rose i Gotovine zatražio da nam osiguraju prolaz. Dobili smo dva puna tegljača vojne opreme, “zolja”, “osa”, “ciganki”, pušaka, snajpera RPG-ova, granata, mina, bombi…, sve što je moglo stati. S pratnjom smo došli do Mostara i HVO nas je dovezao do Kreševa u kuću pjevača Duška Kuliša koji je više učinio za obranu BiH nego brojni drugi. Tada sam nazvao ministra Pušinu i rekao mu što sam dovezao. On je mislio da sam ja pukao. Nije mi vjerovao. Poslao je iz Hrasnice izvidnicu koja je sve to potvrdila. Nazvao me i rekao: – Svaka čast. Tada smo s desecima malih kamiona i pickupova to prebacili u Hrasnicu. Nažalost, znam čak da je dio tog oružja prodan, nekima od tih pušaka ubijeni su svećenici u Fojnici i kod Konjica. Ali, pustimo sada to, ponovno pitam može li takva država biti agresor.

Večernji list BiH: Da, to se pitaju svi. Čini se da se drugi boje reći što vi govorite?!

– Znate tko je bio Mate Šarlija Daidža (Nijaz Batlak – bivši časnik HV-a i HVO-a). On je sve kampove vojne obuke organizirao u Hrvatskoj, svi logistički centri za BiH bili su u RH. Hoće li sve to dopustiti “zemlja agresor”. Naravno da neće. Ne ulazim ni u kakve presude.

Večernji list BiH: Iznimno emotivno nastupate. Zašto ste sada odlučili ovako jasno progovoriti?

– Zato što sam imao infarkt. Ovo me je sve jako potreslo. Prije nekoliko dana imao sam trigliceride 26. Ovo jako loše utječe na mene i svakog normalnog čovjeka.

Večernji list BiH: Nakon presude stvorilo se vrlo ružno ozračje. Hoće li imati posljedice na odnose Hrvata i Bošnjaka?

– Ne mogu vjerovati sada gdje živim. Ne mogu vjerovati da živim s ljudima koji s jedne strane slave onog koljača i ratnog zločinca, a drugi koji žive sa mnom se naslađuju onom čemu se ne smiju naslađivati. A znate što me još više boli. To što šute Bošnjaci iz Sarajeva koji imaju vile i jahte u Makarskoj, Brelima, pod Dubrovniku i koji su se za vrijeme rata tamo skrivali. Zašto nitko od njih ne izađe i kaže: – Hej, nemojte tako govoriti. Ja nemam problema ni s kim. Do Bakira Izetbegovića (bošnjački član Predsjedništva) i drugih bošnjačkih dužnosnika mogu otići kad želim. Ali nisam siguran da mogu kod Hrvata koji su se 1997. godine sjetili da su Hrvati. Dapače, okreću glavu i boje se istine koju mogu reći.

Večernji list BiH: Kako vratiti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata nakon ovakvog negativnog naboja?

– Treba razgovarati, ljude povezivati i reći istinu kakva god bila. Ali mene boli to što su, primjerice, u Drežnici kod Mostara ljude ubacivali u svinjac, polijevali benzinom i zapalili i to je nazvano izoliranim slučajem. To je ratni zločin. A kada bilo što učini neki Hrvat, odmah je to ratni zločin. U mojoj postrojbi koja je upadala u vojarne i radila što nitko drugi nije, nitko nikada nije imao nož. Ja nemam emocija prema zločincima, i da je u pitanju rođeni brat, ali ne može se etiketirati bilo koga. I sada ću vam reći kako vidim izlazak iz ove situacije.

Bio sam Titov pionir, omladinac, vojnik i policajac. Na to sam ponosan. Napravio me čovjekom. I to je istina. Sve dok se ne rodi novi Tito ovdje, ovdje neće biti života i suživota.

Zoran Krešić/ Večernji List

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Hrvatski ljudi prepoznaju tko nudi rješenja, a tko rušilačkom strategijom nastoji prikriti vlastitu bezidejnost!

Objavljeno

na

Objavio

Na kraju tjedna doista ispunjenog iznimno dramatičnim događajima hrvatska Vlada održat će sjednicu u Osijeku na kojoj će donijeti niz odluka o velikim ulaganjima u Osijek i Osječko-baranjsku županiju.

O tome, ali i o haškoj presudi šestorici Hrvata iz BiH, političkoj situaciji u Hrvatskoj, stanju u Agrokoru, planovima za HEP i Inu i brojnim drugim pitanjima za Glas Slavonije komentirao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Presuda šestorici Hrvata iz BiH, bar prema tumačenju onoga što je predsjedajući Žalbenog vijeća iznio u kratkim obrazloženjima, svojevrsna je revizija povijesti onog što se dogodilo tijekom sukoba u BiH, izvučena iz konteksta ukupnih zbivanja i opasna kako za poziciju Hrvata u toj zemlji tako i Hrvatske, koju se praktično definira agresorom. Kako je komentirate i koje poteze hrvatska Vlada sada ima na raspolaganju da spriječi takav razvoj događaja?

Nezadovoljni smo presudom jer dijelom ne uvažava povijesnu istinu i činjenice. Hrvatska je u teškim vremenima velikosrpske agresije Bosni i Hercegovini bila glavni saveznik u obrani i partner u zbrinjavanju stotina tisuća izbjeglica.

Hrvatska vojska je s Armijom BiH prekinula srpsku opsadu Bihaća i time spriječila ponavljanje genocida iz Srebrenice, oslobodila velik dio teritorija BiH, čime je zaustavila rat, preokrenula ravnotežu snaga te omogućila potpisivanje Daytonskog sporazuma. Bili smo i među prvim državama koje su priznale BiH, a sudjelovanjem i glasovanjem na referendumu u ožujku 1992. Hrvati su zajedno s Bošnjacima stvorili temelje za proglašenje neovisnosti. HVO je bio sastavnica Oružanih snaga tadašnje Republike BiH.

Žalim zbog nevinih žrtava i svih zločina počinjenih na području Bosne i Hercegovine, kao i zbog hrvatsko-bošnjačkog sukoba, kod kojeg postoji odgovornost obiju strana. Mnoge teze iz presude nisu utemeljene i politički su potpuno neprihvatljive. Iznimno mi je žao zbog čina Slobodana Praljka, koji je, potaknut dubokim osjećajem nepravde prema hrvatskom narodu, sebi oduzeo život. Koristit ćemo sva pravna i politička sredstva da osporimo teze iz presude. Hrvatska će nastaviti razvijati suradnju s BiH te joj dati podršku na europskom putu. Ujedno, zalagat ćemo se za opstojnost i konstitutivnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Imajući u vidu sve događaje zadnjih desetak dana, očito ciljane medijske napade, poput onog na ministra obrane u trenutku kada se odlučuje o odabiru dobavljača ratnih zrakoplova, ali i niz drugih, koliko je, po Vašoj procjeni, Hrvatska duboko pod udarom hibridnog rata? Naime, posve je jasno da se ne može raditi o slučajnosti i da je ovdje riječ o planskoj manipulaciji javnošću i stvaranju dojma kaosa i katastrofičnosti, no pitanje za koga i za čiji račun?

Hibridno medijsko djelovanje realnost je u državama članicama Europske unije i SAD-u, a Hrvatska nije isključena iz tog šireg procesa. U današnje digitalno-informacijsko doba prepoznatljivo je kako se kroz medijski i internetski prostor provlače interesi različitih aktera, a nerijetko i vanjski utjecaji. Stoga su se i na nedavnom summitu Europske unije i šest zemalja Istočnog partnerstva razmatrali načini na koje je moguće osigurati distribuciju provjerenih informacija, uvažavajući potpuno i slobodu medija i naše temeljne vrijednosti. Bez obzira na, kako kažete, stvaranje dojma kaosa, kao Vlada ostajemo usmjereni na stabilnost u društvu i predano ispunjavanje našeg programa.

Kako u tom pogledu komentirate ponašanje SDP-a i ostatka oporbe? Vjerujete li da je riječ tek o nesposobnosti prepoznavanja okolnosti, lošim vođama, prizemnom populizmu, uvrijeđenosti mostovaca zbog izbacivanja iz Vlade ili procjeni da se, neovisno o opasnosti koja je evidentna ako strategija hibridnog rata dobije političku platformu za širenje, iskoristi sve što se pruža u pokušaju rušenja Vaše vlade?

Zadaća Vlade je voditi odgovornu politiku važnu za ukupan razvoj hrvatskoga društva i gospodarstva. Na to smo potpuno usredotočeni. U demokratskim višestranačkim sustavima prirodno je nadmetanje većine i oporbe. Međutim, konstruktivnost oporbenih stranaka nužna je za njihovu istinsku korektivnu ulogu, što sada često nije slučaj. Premda bi to bilo korisno za kvalitetno funkcioniranje naše demokracije, SDP jednostavno ne nudi nikakve ideje za rješavanje izazova s kojim se Hrvatska suočava, a neuspješan je u svojoj strategiji iniciranja izglasavanja nepovjerenja Vladi. Most i Živi zid tonu u sve veći senzacionalizam i demagogiju predstavljajući kvazirješenja za ozbiljne probleme, koji se ne rješavaju preko noći. Hrvatskoj političkoj sceni potrebno je više ozbiljnosti i stručnosti.

Hrvatska se još nikada nije suočila s takvim nizom parlamentarnih rasprava o opozivu ministara ili cijele vlade. Mislite li da u takvim okolnostima možete zadržati stabilnost kao jednu od temeljnih točaka Vaše političke agende?

Do sada smo imali četiri neuspjele inicijative oporbe za izglasavanje nepovjerenja članovima Vlade ili Vladi u cjelini (Barišić, Marić, Murganić, Vlada). Broj takvih saborskih rasprava svjedoči o nekonstruktivnosti, ali i o bezidejnosti oporbe. Rušilačkom strategijom nastoje se prikriti nedostatci konkretnih doprinosa u kreiranju javnih politika. To je možda najočitije bilo u slučaju Agrokor. Suočeni s potencijalno najvećom krizom u povijesti hrvatskog gospodarstva, doprinos oporbe ostao je ograničen na nekoliko banalnih PR poteza i neargumentirano protivljenje Zakonu o izvanrednoj upravi, koji je spriječio domino-efekt urušavanja dobavljača Agrokora.

Održali smo političku stabilnost Hrvatske, koja je izravno povezana s našim gospodarstvom i financijama, a najvažnije – tisuće su ljudi ostale na svojim radnim mjestima. Zbog nižeg rizika i nižih kamatnih stopa izdavanjem euroobveznica od prije dva tjedna Hrvatska će uštedjeti čak 160 milijuna kuna godišnje. To ne bi bilo moguće bez političke stabilnosti. Stoga smo i odlučili saborsku raspravu o povjerenju Vladi održati samo dan nakon očitovanja Vlade.

Hoće li, dakle, onda biti ostvarena predviđanja The Economista o izvanrednim izborima ili će današnja koalicija mirno dočekati kraj mandata?

Želimo staviti sve raspoložive potencijale države u funkciju gospodarskog rasta. Pred nama su izazovi koji nalažu učinkovitost države. Takvi interesi uvijek će mi biti ispred uskih stranačkih procjena o tome bi li izvanrednim izborima bilo moguće ostvariti koji saborski mandat više.

U tim okolnostima kakav budući odnos očekujete s predsjednicom Republike, ona, naime, već sada ulazi u pretkampanju, jasno je da joj za reizbor treba biračko tijelo šire od HDZ-ova i da si je napadima na Vladu u kratkom vremenu ipak podigla rejting. No to je Vlada stranke koja je treba kandidirati. U toj neobičnoj situaciji vjerujete li u nastavak zatezanja odnosa ili njihova relaksiranja?

Odnose zasigurno ne zateže Vlada. Predsjednica Republike ima svoju ustavnu ulogu i u skladu s njom iznosi promišljanja o stanju u zemlji. Nastavit ćemo suradnju o svim bitnim pitanjima za Hrvatsku. Do predsjedničkih izbora ima još više od dvije godine.

Agrokor, devet mjeseci poslije – posebnim zakonom riskirali ste, zapravo, i vlastitu političku karijeru, stoga, s današnje točke gledišta, držite li da ste uspjeli, da je hrvatsko gospodarstvo spašeno od cunamija koji mu je prijetio kada su zaredale blokade tvrtke u sastavu koncerna i njihovih dobavljača?

Krajem ožujka problemi Agrokora zaprijetili su prelijevanjem na cijelo hrvatsko gospodarstvo, jer bi stečaj koncerna imao nesagledive posljedice na našu industriju, poljoprivredu i proračun. Ovakav scenarij spriječen je ispravnom odlukom Vlade i Hrvatskog sabora da se stvori pravni okvir koji će omogućiti svježu likvidnost, daljnje poslovanje i rad na restrukturiranju kompanije.

Danas smo okrenuti budućnosti; izvanredna uprava s renomiranim savjetnicima za restrukturiranje radi na planovima održivosti i pripremi nagodbe s vjerovnicima. Za Slavoniju i Baranju najvažniji je daljnji razvoj i poslovanje kompanija koncerna koje čine poslovnu grupu Poljoprivreda – prije svega Belje, VUPIK i PIK Vinkovci d.d. To su tri kompanije koje zajednički kontroliraju više od 32.000 hektara obradivih površina u istočnoj Hrvatskoj, od čega je 95 posto u zakupu (državno poljoprivredno zemljište). Te djelatnosti osiguravaju nužna radna mjesta i neizravno igraju značajnu ulogu u osiguravanju opskrbe hranom. Možemo biti zadovoljni visokim prinosima poljoprivrednih kultura u tim kompanijama tijekom jeseni, koji su i inače daleko iznad hrvatskog prosjeka, a što se reflektira na povećanje prihoda i rast proizvodnje i prodaje. Ti rezultati daju dobar temelj za konsolidaciju poslovanja i daljnji rast tih kompanija, kao i dobavljača, u budućem razdoblju. Iz krize moramo izvući naučene lekcije. Uvjeren sam da će cjelovito rješavanje situacije s Agrokorom biti i transformacija gospodarskog poslovanja u Hrvatskoj nabolje.

U utorak ste u Budimpešti razgovarali s premijerom Orbanom o Ini i MOL-u. Kako će se ta političko-poslovna hrvatsko-mađarska trakavica na kraju rasplesti?

Mađarska i Hrvatska prijateljske su države i vjerujem da ćemo uspjeti riješiti pitanja koja danas opterećuju naše odnose. Ključno je da je u utorak još jednom potvrđeno da postoji jasna politička volja za rješavanje pitanja Ine i MOL-a. Premijer Orban naglasio je da je Mađarska spremna pomoći proces otkupa MOL-ovih dionica u Ini te da želi brzo i pravično rješenje. Sada je potrebno pronaći odgovarajući model, s obzirom na dosadašnja ulaganja s mađarske strane u Inu, ali i s obzirom na realnu procjenu vrijednosti tih dionica u ovome trenutku. S Mađarskom imamo odlične političke odnose, jačamo i gospodarsku suradnju jer je povećana trgovinska razmjena. Mađarska je Hrvatskoj peti trgovinski partner, investicije u proteklih 25 godina premašuju dvije milijarde eura, a više od pola milijuna mađarskih turista posjetilo je Hrvatsku samo ove godine. Ovaj je posjet potvrdio naše dobre odnose.

Što u vezi s energetskom sigurnosti Vlada u konačnici ima namjeru učiniti s HEP-om, jeste li odustali od ideje o prodaji dijela kompanije?

HEP je strateška kompanija u vlasništvu hrvatske države, koja, uz Inu, ima središnje mjesto u našoj energetskoj sigurnosti. Vlada je pokrenula izradu nove Energetske strategije razvoja RH do 2030., s pogledom na 2050., i siguran sam da će taj dokument jasno definirati ulogu HEP-a u našoj energetskoj sigurnosti. Što se tiče prodaje dijela kompanija, to se pitanje aktualiziralo u kontekstu otkupa dionica Ine od MOL-a. Uskoro će se poslati poziv za dostavljanje ponuda nizu renomiranih investicijskih savjetnika u tom procesu i od njih zapravo očekujemo procjenu vrijednosti Ine te evaluaciju i razmatranje potencijalnih strateških partnera u provedbi transakcije otkupa dionica. Očekujemo da investicijski savjetnik bude izabran u idućih nekoliko mjeseci.

HDZ je nakon 12 godina, tri puna mandata, ponovno osvojio Osječko-baranjsku županiju, ima župana i čvrstu većinu u Skupštini. Vjerujete li da nakon dugo vremena stranka ima nekadašnju snagu i rejting u gradu i regiji koji su joj prije toga bili neprijeporno uporište?

Od kada sam izabran za predsjednika HDZ-a, u ljeto prošle godine, HDZ je dobio većinsko povjerenje građana na parlamentarnim izborima, a uvjerljivo je pobijedio i na lokalnim izborima u svibnju. To pokazuje da građani prepoznaju da rješenja koja mi nudimo najbolje odgovaraju na njihove potrebe i izazove koji su pred nama. Upravo je pobjeda u Osječko-baranjskoj županiji, uz Split, napravila najveću razliku s obzirom na rezultate prethodnih izbora. Župan Anušić ima uvjerljiv izborni legitimitet, a vjerujem da ima i energiju i znanje da donese potrebne promjene u Osječko-baranjsku županiju, kao središnju županiju cijele Slavonije. Na unutarstranačkim izborima u Osijeku HDZ će ove nedjelje izabrati novog predsjednika i uvjeren sam da on, uz nužnu sinergiju sa županijskom i nacionalnom razinom, može dodatno ojačati i HDZ u Osijeku, gradu koji ima posebnu ulogu i simboliku u stvaranju i razvoju HDZ-a.

HDZ JE SPREMAN ZA TEMATSKU RASPRAVU O SITUACIJI U AGROKORU

Jasan je pravni stav da je povjerenstvo za Agrokor zbog zakonskih prepreka u ovom obliku moralo prestati rad. Ali koliko je HDZ spreman na neko drukčije formirano i vođeno povjerenstvo koje bi dalo odgovore na genezu slučaja koji je mogao biti koban?

S pravomoćnošću rješenja o istrazi povjerenstvo za Agrokor automatski je prestalo svoj rad. Cilj takve zakonske odredbe je omogućiti neovisan kazneni postupak. Ako se utvrde kaznena djela, svi odgovorni moraju odgovarati. HDZ je spreman za tematsku raspravu o situaciji u Agrokoru na nekom od saborskih odbora.

Glas Slavonije

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari