Connect with us

Intervju

Borjana Krišto: Želimo što prije otvoriti pregovore o članstvu BiH u EU

Objavljeno

-

Jučer izabrana predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto prvi intervju dala je Večernjem listu u kojemu je govorila o prioritetima rada, odnosima u koaliciji, očekivanjima i reformama koje predstoje Bosni i Hercegovini.

Tek sada očekuje da se upotpuni tim kojemu će biti na čelu i od kojega će se očekivati najveći rezultati s obzirom na to da je zemlja dobila status kandidata, a najveći dio zadaća odnosi se upravo na Vijeće ministara.

Službeno ste dobili mandat za predsjedateljicu novog saziva Vijeća ministara. Kada se može očekivati njegov izbor u potpunosti?

– Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izglasao je odluku o imenovanju predsjedateljice Vijeća ministara BiH. To sada omogućava meni da, u zadanim rokovima, upotpunim cjelokupan sastav Vijeća ministara BiH. Vjerujem kako će to biti okončano već do kraja siječnja. Dosad uistinu sve ide skladnim tempom. Odnos s partnerima temelji se na uzajamnom uvažavanju koje je preduvjet za postizanje usuglašenih ciljeva odnosno izgradnje, prije svega, stabilne, prosperitetne, moderne te politički, ekonomski i društveno stabilne zemlje u kojoj će se svi njezini narodi i građani osjećati jednakopravnima i sigurnima.

Nikada ranije bi se mogao okončati taj proces. Kakva je to poruka?

– Vjerujem kako smo svi konačno shvatili da je vrijeme isteklo i da povjerenje dobiveno na izborima obvezuje na preuzimanje pune odgovornosti za budućnost BiH. To znači da moramo zajednički pristupiti rješavanju svih političkih prijepora kako bismo osigurali euroatlantsku sadašnjost i budućnost Bosne i Hercegovine.

Također osjećam kako smo svi opredijeljeni da našim ljudima omogućimo da ostanu u BiH i da ovdje grade svoju budućnost. Želimo im omogućiti dobar život, povećanje životnog standarda i spriječiti odlazak mladih i talentiranih osoba. To je također poruka da postoje odgovorni politički lideri koji su spremni okupiti se oko onoga što ih ujedinjuje, a ne dijeli. To je ujedno i poruka da je propala politika svih onih aktera koji su dosad razgrađivali temeljna načela na kojima počiva naša država, uključujući jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, blokirali postizanje kompromisa i bojkotirali izgradnju zdravog društva u kojem će biti mjesta za sve, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, vjerskim i političkim uvjerenjima.

U ekspozeu ste iznijeli programsku orijentaciju novih vlasti. Koje su ključne poruke?

– Središnji cilj našeg rada jest ubrzanje našeg euroatlantskog puta koji inkorporira i podrazumijeva jednakopravnost konstitutivnih naroda i svih drugih. Tu su jasni prijedlozi ekonomskih, socijalnih, kulturnih i inih projekata koji će nam u ove četiri godine mandata omogućiti značajan iskorak u izgradnji, kako sam već navela, stabilne Bosne i Hercegovine s jačim gospodarstvom. Sve to sam detaljno navela u svome ekspozeu.

U osnovi, moramo podnijeti i usvojiti više zakona koji će izravno utjecati na život čovjeka. Jedan od primjera je nedavno usvojeni Zakon o plaćama koji je omogućio povećanje plaća najugroženijim kategorijama u sustavu, uključujući vojnike i policijske službenike. Ovo je samo jedan primjer kako možemo ostvariti dobar rezultat bez populističkih floskula i kako možemo konkretnim političkim aktivnostima biti predvodnici promjena nabolje, na razini cijele BiH.

Približavanje EU jedna je od ključnih dodirnih točaka novih vlasti, a značajan dio odnosi se na Vijeće ministara. Do kada se mogu ispuniti ključni kriteriji koji su ponovljeni dodjelom kandidacijskog statusa?

– Vjerujem da već tijekom 2023. godine možemo ispuniti ključne kriterije, odnosno prioritete kako bismo otvorili pregovore za članstvo u Europskoj uniji. Ne želimo izgubiti ovu priliku koju smo, nakon što je predsjednik HDZ-a i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović predao zahtjev za članstvo 2016. godine, unatoč svim unutarnjim i vanjskim izazovima, zaslužili, a prije svih žitelji BiH. Razdoblje pred nama je trenutak istine i sudbonosno je za budućnost Bosne i Hercegovine. Ponosna sam što se godinama konzistentno, s vodstvom HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, zalažemo za članstvo u Europskoj uniji, što nije evidentno među nekim drugim predstavnicima. Sve ovisi o nama, a sa sigurnošću mogu reći kako je apsolutni prioritet Vijeća ministara BiH, na čijem sam čelu, otvaranje pregovora za članstvo u EU.

Izborna reforma godinama je bila točka prijepora. Hrvatske stranke i dalje inzistiraju na legitimnom predstavljanju. Postoji li tu mogućnost dogovora i u kojem smjeru?

– Hrvatske stranke inzistiraju, prije svega, na poštivanju onoga što je pravno nasljeđe i okosnica Ustava BiH. Konzistentno se zalažemo za potpuno ispunjavanje i pridržavanje izvornih ustavnih načela koja proistječu iz Washingtonskog sporazuma i Daytonskog sporazuma. To svakako podrazumijeva potpunu provedbu svih odluka Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, uključujući, prije svega, odluku tog suda u predmetu “Ljubić”, te provedbu svih presuda Europskoga suda za ljudska prava. Legitimno predstavljanje nezaobilazna je ustavna kategorija, polazna osnova demokracije i jednakopravnosti konstitutivnih naroda i svih drugih građana u Bosni i Hercegovini. Legitimno predstavljanje, kako je to istaknuo Ustavni sud BiH, veza je između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama. Ta veza omogućava legitimitet predstavnicima zajednice, odnosno konstitutivnih naroda. Dužni smo učiniti sve kako bismo reformirali izborno zakonodavstvo sukladno odluci Ustavnoga suda i presudama Europskoga suda za ljudska prava, uključujući i pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Vladajuća koalicija je postigla dogovor da će u žurnom roku, najkasnije do šest mjeseci od formiranja vlasti, provesti ograničenu ustavnu reformu i izmijeniti izborno zakonodavstvu u skladu s tim presudama. Druge stranke su se već ranije obvezale, primjerice potpisom mostarskog sporazuma od 17. lipnja 2020., na reformu izbornog zakonodavstva u skladu s načelom legitimnog predstavljanja i presudama Europskoga suda za ljudska prava. Svi su dužni držati se obveza koje proistječu iz potpisanih sporazuma.

Oko EU postoji prilično suglasje, no ne i oko NATO članstva u novoj koaliciji. Kako će se u tome smislu tražiti kompromis?

– HDZ i Hrvatski narodni sabor BiH već godinama se snažno zalažu za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i taj politički stav neće se promijeniti za vrijeme mog mandata kao predsjedateljice Vijeća ministara BiH jer je ujedno riječ i o strateškom pitanju za hrvatski konstitutivni narod. Osobno ću, sa svoje pozicije, učiniti sve kako bih uvjerila sve ključne aktere da je članstvo u NATO-u ispravan izbor koji Bosni i Hercegovini jamči bolji položaj unutar međunarodne zajednice i pruža najbolju obrambenu zaštitu zahvaljujući jedinstvenoj transatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Brojna su pitanja koja u procesu reformi zahtijevaju koordinaciju državne razine, entiteta i županija. Koliko je važno u tome smislu oživotvoriti mehanizam koordinacije kako bi se brže kretalo k EU?

– Svjesna sam da moramo provesti žurne reforme kako bismo što prije otvorili prva pregovaračka poglavlja za članstvo u EU. Zbog unutarnjih specifičnosti Bosne i Hercegovine, kako bismo očuvali dobre odnose među županijama i entitetima, ali i konstitutivnim narodima, dužni smo se držati odgovarajućeg mehanizma koordinacije koji uključuje sve razine vlasti, a koji će nam ujedno jamčiti i učinkovitost i brzinu koja se očekuje od Bosne i Hercegovine na njezinu putu k EU. Njime moramo očuvati unutarnji delikatni balans i karakter naše države. Neću dopustiti da se bilo koji čimbenik u ovoj zemlji osjeća ugroženo, od lokalne do države razine. Osjećaj ugroženosti u konačnici bi mogao biti poguban za daljnje pregovore s EU i zato moramo voditi računa o svim našim unutarnjim odnosima, ali istodobno, ponavljam, osigurati brzinu i učinkovitost koja se od nas očekuje.

U proteklom sazivu čak se i po cijenu blokade vodila nacionalistička politika osporavanja izgradnje određenih gospodarskih projekata. S druge strane bilo je prigovora da se ignorira država u projektima koje su vodili entiteti. Kako ćete se postaviti oko plinovoda s Hrvatskom, Srbijom…, hidroelektrana?

– Budući da će pitanje energetske sigurnosti zauzimati sve značajnije mjesto na europskoj agendi, dužni smo uspostaviti učinkovit i siguran sustav opskrbe energentima. Očekujem od svih razina vlasti maksimalnu transparentnost kad su u pitanju projekti koji se provode, a koji bi mogli imati ili imaju određene posljedice za bilo koju nadležnu razinu vlasti.

Uvjerena sam kako glede politike održivosti ovih projekata moramo u cjelini pratiti stavove Bruxellesa i Europske unije, uz, naravno, našu apsolutnu autonomiju unutarnjih političkih odluka.

Stranci često ocjenjuju kako je BiH korumpirana zemlja. Što je najvažnije učiniti kako bi se to promijenilo?

– Pitanje korupcije i organiziranoga kriminala možemo riješiti tek ako podržimo neovisnost i ojačamo funkcionalnost naših institucija, pravosudnih u prvom redu. Iskorjenjivanje kriminala je proces za koji smo se još jednom i iznova opredijelili od prvog trenutka kad smo počeli naše razgovore o formiranju nove koalicije. Zato je potrebna stabilna zakonodavna i izvršna vlast, a Vijeće ministara BiH sigurno je opredijeljeno za stabilizaciju odnosa u Bosni i Hercegovini. Svjesni smo loše slike koju je, nažalost, naša država u proteklom razdoblju stvorila u očima stranaca, ali smo još zabrinutiji kad naši mladi i žitelji osjete nepravdu ili donose takve negativne ocjene o vlastitoj zemlji. Činjenica je da su česta politička nesuglasja oslabjela naše institucije. Očekujemo potporu međunarodne zajednice za naše napore u nadolazećem razdoblju, uključujući i onu u borbi protiv organiziranog kriminala.

Nakon što je vaša stranka HDZ BiH odlučila raskinuti vezu sa SDA, čini se da nitko ne želi tu stranku zajedno u vlasti. Što je prevagnulo za takvu odluku?

– Politika hrvatskog naroda u BiH, predvođena HDZ-om BiH, u svakom se trenutku zalaže za izgradnju Bosne i Hercegovine kao države jednakopravnih konstitutivnih naroda i drugih građana koji u njoj žive. Da bi se to ostvarilo, prema strankama s kojima surađujemo nužno je povjerenje, iskrenost i otvoren dijalog kako bismo zajedno odgovorili na teške izazove koji se nalaze ispred BiH. Nažalost, to je sve ono što je nedostajalo u odnosu sa SDA i njegovim vodstvom. Kulminiralo je, rekla bih, još jednom grubom zloupotrebom danog povjerenja. Podsjetit ću na svjesne manipulacije i bojkotiranje provedbe mostarskog sporazuma o izmjenama izbornog zakonodavstva koji je potpisao SDA.

Nadalje, SDA godinama ne pregovara s HDZ-om u dobroj vjeri o vitalnoj temi za stabilnost Bosne i Hercegovine i u korist jačanja povjerenja između bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a to je ograničena ustavna reforma i izmjene izbornoga zakonodavstva. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović išao je toliko daleko da je u jeku pregovora svojim skandaloznim javnim nastupom stavio metu na čelo predsjednika HDZ-a i Hrvatskoga narodnog sabora Dragana Čovića. O motivima drugih stranaka nisam pozvana govoriti, ali je očito da je toksično djelovanje SDA na državnoj i entitetskoj razini postalo teret mnogim političkim predstavnicima, i bošnjačkim, i hrvatskim, i srpskim.

Aktualni visoki predstavnik našao se na meti žestokih udara iz Sarajeva jer je spriječio izbacivanje Hrvata iz vlasti. Kako, svejedno, vidite ulogu međunarodne zajednice i treba li OHR još BiH?

– Bosna i Hercegovina mora i treba surađivati s međunarodnom zajednicom i njezinim predstavnicima. To su naši partneri i prijatelji. Institucija visokog predstavnika značajan broj puta intervenirala je kako u Ustav FBiH tako i Izborni zakon BiH. U pravilu su sve te odluke išle na štetu hrvatskom narodu. Ovu posljednju možda možemo promatrati kao djelomični pokušaj ispravljanja dugogodišnje nepravde prema hrvatskome narodu. Međutim, bojim se kako odluke koje se tiču BiH, donesene izvan njezinih institucija, ozbiljno dovode u pitanje postojanje BiH kao suverene države. Ono što je pozitivno u svemu ovome – dobro je da su na površinu izišle, i da je međunarodna zajednica svjedočila i jasno uočila, krajnje namjere pojedinih bošnjačkih politika, čija je vizija budućnosti BiH imala za cilj ozbiljnu destabilizaciju, kaos i urušavanje postojećeg ustavnopravnog poretka naše domovine.

Svejedno, neki put u EU vide kao način ukidanja uloge konstitutivnih naroda, relativiziranje Daytonskog sporazuma. Je li takvo što realno?

– Prava konstitutivnih naroda po Ustavu i zakonu moraju se poštivati, kao i pravo svakoga pojedinca. Politike uzurpiranja političkih prava Hrvata od brojčano dominantnijeg bošnjačkog naroda su retrogradne politike koje najviše štete upravo samoj Bosni i Hercegovini. Svi oni koji žele dobro Bosni i Hercegovini moraju pokazati određenu dozu odgovornosti prema onome što BiH jest u osnovi. Svi smo svjesni kako je Daytonski sporazum zaustavio rat i omogućio mir u Bosni i Hercegovini. Taj sporazum prepoznao je povijesne pojedinosti, multinacionalni karakter i politička načela na kojima se temelji naša domovina Bosna i Hercegovina. Među tim neizbrisivim načelima svakako je jednakopravnost konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, u zajednici sa svim ostalim građanima. Nijedan politički i pravni uvjet pred nama ne iziskuje ukidanje konstitutivnih naroda. U potpunosti sam opredijeljena za napredak naše zemlje prema EU. Pred nama su ozbiljne reforme kojima ćemo, uvjerena sam, steći povjerenje institucija EU i njezinih država članica.

Odnosi sa susjedima, ponajprije Hrvatskom i Srbijom, trovani su godinama iz političkog Sarajeva kako bi se očuvala dominacija. Kako to promijeniti?

– Republika Hrvatska je, s njezinim nositeljima vlasti u institucijama Hrvatskog sabora, predsjednika Republike te Vlade, najiskreniji zagovaratelj europskoga puta Bosne i Hercegovine. Iskustvo koje je na tom putu Hrvatska stekla i koje dijeli s nama, ali i s drugim zemljama zapadnoga Balkana, neprocjenjivo je.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković dugi niz godina neumorno se zalaže za cjelovitu i jedinstvenu BiH, zemlju triju jednakopravnih naroda i svih drugih njezinih građana u svim institucijama Europske unije. Vjerujem kako je nedavno odobreni kandidacijski status za BiH upravo njegova najveća zasluga i na tome mu uime svih nas u Bosni i Hercegovini neizmjerno zahvaljujemo.

Svakako imamo na umu sva ona otvorena pitanja i, rekla bih, zabrinjavajuće političke odluke i poteze kao što je, prije svega, uzurpiranje pozicije hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, svjesno političko manipuliranje uoči izgradnje Pelješkoga mosta itd. To je apsolutno neprihvatljivo i nije u interesu dobrosusjedskih odnosa kao ni interesa Bosne i Hercegovine koja teži članstvu u EU. Na nama je graditi dobre odnose sa svim našim susjedima, a ne tražiti konflikte za jeftine političke bodove i nepotrebno podizati tenzije, kako ni sa Zagrebom tako ni s Beogradom, koje se onda koriste za obračun unutar granica Bosne i Hercegovine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas