Connect with us

Vijesti

Borovčak i dr. sc. Vukelić na HKR-u: ‘Na Macelju nikad nije bio nijedan predsjednik Hrvatskoga sabora

Published

on

Uoči Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u emisiji “Aktualno” Hrvatskoga katoličkog radija u petak 21. kolovoza gostovali su dopredsjednik Udruge Macelj 1945. Damir Borovčak, povjesničarka dr. sc. Vlatka Vukelić, a telefonom se uključio savjetnik predsjednika Vlade za društvena pitanja akademik Zvonko Kusić.

Koje su posljedice vladavine nedemokratskih režima u hrvatskom društvu danas, kako se odnositi prema simbolima i znakovlju totalitarnih režima, ima li u Hrvatskoj političke volje za komemoriranje svih žrtava iz fašizma, nacizma i komunizma – neka su od pitanja postavljena u emisiji Aktualno. Dopredsjednik Udruge Macelj 1945. Damir Borovčak smatra kako političke volje za komemoriranjem svih žrtava totalitarnih režima nema na dovoljno visokoj razini.

„Sve žrtve se nejednako komemoriraju i poštuju. Posebice, ako govorimo s aspekta maceljskih žrtava. Imamo cijelo jedno desetljeće, ako ne i više, gdje hrvatska politika nije dovoljno prepoznala te žrtve”, kazao je Borovčak dodajući kako na Macelju nikad nije bio nijedan predsjednik Hrvatskoga sabora u bilo kojem sazivu. „15 godina prošlo je od najvećeg pokopa na tlu Hrvatske, na prostorima gdje žive Hrvati. Riječ je o 1250 žrtava. Ta vijest bila je u medijima potpuno zanemarena i ignorirana”, ističe Borovčak.

Rekao je da Udruga Macelj djeluje od 2003./2004. godine, a utemeljeno djeluje od 2006. godine. „Bili smo preteča europskim rezolucijama. Više od 15 godina potičemo da se obrati pozornost na žrtve Drugog svjetskog rata.”

Povjesničarka dr. Vukelić smatra kako ovaj dan nije zaživio Hrvatskoj. „Svijest o kršenju ljudskih prava u komunizmu još uvijek je vrlo niska, cijeli niz europskih rezolucija to dokazuje. Opetovano svakih 10-ak godina imate rezoluciju koja upućuje na jednakost nacističkih i komunističkih počinjenja zločina. Kod nas se to ignorira u javnosti, politici i u školstvu”, istaknula je Vukelić.

„Tu se vidi koliko je indoktrinacija bila u komunizmu. Nacionalsocijalizam je trajao, ali bitno manje nego komunistički režim. Sustav represije se intenzivno nastavio do 90-ih godina. Ključne promjene počinju se događati padom Berlinskog zida”, poručila je Vukelić.

Na pitanje postoji li spremnost da se u politici prema svim ideologijama 20. stoljeća odnosi na jednak način, akademik Kusić ističe kako je ova Vlada, odnosno prethodna, pokazala najveći iskorak osnivanjem Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. „To je pluralističko vijeće, članovi su bili predstavnici različitih svjetonazora. Proizašao je Dokument dijaloga koji je adresirao sva ova pitanja. Bilo je puno kritika na taj dokument. A kad bih pitao kritičara što mu je sporno, samo je bilo paušalno neprihvaćanje”, kazao je Kusić ocijenivši ovaj državni iskorak hrabrim.

„U Dokumentu dijaloga se ističe da se jedno zlo ne može umanjivati drugim zlom (…) Nijedna politika ne opravdava zločine (…) Prvi put direktno se govori o tome. Pitanje je na koji način društvo reagira, kako javnost prihvaća”, istaknuo je akademik.

U emisiji je istaknuto kako je u Dokumentu dijaloga jedan od prijepora znakovlje oko kojega ne dolazi do konsenzusa. „Do konsenzusa nikada neće doći. To je iluzorno. Razgovarao sam s lijevima i desnima. Kad su mi rekli primjedbe, pitao sam ih kako bi oni to riješili, a odgovor je bila osuda druge, suprotne strane. Tu konsenzusa nema”, tvrdi Kusić.

Rekao je kako će Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima biti obilježen u nedjelju na najvišoj državnoj razini te da će s premijerom Plenkovićem biti na Golom otoku. „To je jedno mjesto gdje su Hrvati stradali. Kao narod smo imali tragičnu sudbinu da smo u svim nedemokratskim režimima stradali”, kazao je Kusić.

Dr. Vukelić istaknula je da su komunistički zločini činjeni kao dio smišljene ideološke priče, prije početka Drugog svjetskog rata. „To je bio dio režimske politike koji je gledao kako se obračunati s neprijateljem, a neprijatelj je bilo građansko društvo. U genezi cijelog projekta je klasna borba. To nisu bili sporadični slučajevi”, istaknula je Vukelić.

U spomen žrtvama komunističkog pokolja u Macelju, u organizaciji Udruge Macelj 1945. u nedjelju 23. kolovoza u Crkvi Muke Isusove u Macelju održat će se komemoracija po sljedećem rasporedu: misu u 9 sati predvodi župnik fra Vlado Mustač; u 9:45 je komemoracija na grobnici pored crkve; u 10 sati slijedi obraćanje predstavnika Udruge Macelj 1945.; u 10:30 paljenje svijeća kod križa u Lepoj Bukvi te u 10:35 sati obraćanje predstavnika hrvatskih vlasti.

U ponedjeljak 24. kolovoza, u sklopu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, Udruga Macelj 1945. će u Zagrebu održati konferenciju za novinare s početkom u 12.05 sati u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, Zagreb, Kaptol 29a. Govorit će članovi Udruge Macelj 1945.: Ivan Jaklin, dipl. ing., glasnogovornik UM1945.; dr.sc. Marina Škrobica, prevoditeljica izdanja U vječni spomen; Damir Borovčak, dipl. ing., predsjednik Povjerenstva za nakladništvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari