Pratite nas

BiH

Bosanskohercegovački Hrvati traže istinu o masovnim zločinima u Bugojnu

Objavljeno

na

Predstavnici hrvatskih stradalnika i političara u BiH zatražili su u subotu konačno rasvjetljivanje istine o stradanju, progonu i brojnim zločinima nad Hrvatima iz Bugojna, među kojima su i 19 nekada najviših političkih i vojnih dužnosnika koji su nakon zarobljavanja pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili, a njihova tijela do danas nisu pronađena.

Ispred spomen obilježja hrvatskim žrtvama na katoličkom groblju u Bugojnu brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće, te je služena sveta misa u crkvi sv. Ante Padovanskog.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će institucije konačno rasvijetliti brojne zločine i stradanja Hrvata Bugojna.

“Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima Bugojna”, rekao je u izjavi za medije Čović.

Po njegovim riječima odnos prema stradanju Hrvata u Bugojnu ne govori o jednakom odnosu države prema svim žrtvama.

“Današnje sjećanje na sve te ljude govori o odnosu države prema svima onima koji su izvršili ove zločine, koji su dali zapovijed za zločine. Još uvijek se ti zločini prekrivaju. Dok se taj dio potpuno ne završi, pravomoćno, tranparentno za sve, teško da ćemo naći mir u BiH”, dodao je Čović.

Sukob između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane izbio je u Bugojnu u svibnju 1993. godine.

Prema podacima hrvatske strane, pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili su 200 Hrvata, od kojih su 85 bili civili.

Oko 2.000 Hrvata bilo je u logorima, a 294 logoraša su osam mjeseci bili fizički, seksualno i psihički zlostavljani. Tijela 36 Hrvata još nisu pronađena, među njima i tijela 16 civila.

Najpoznatiji je slučaj bugojanske skupine od 21 najvišeg hrvatskog vojnog i političkog dužnosnika, zapovjednika HVO-a i čelnika HDZ-a u Bugojnu, koji su zarobljeni na početku sukoba te kasnije likvidirani.

Oni su netragom nestali nedugo nakon što su bili smješteni u logoru Stadion u Bugojnu, a do sada je pronađen tek dio posmrtnih ostataka dvojice dužnosnika.

Pretpostavlja se da su bili odvedeni u kamp Orašac gdje su bili smješteni mudžahedini koji su se borili u sastavu Armije BiH.

Otkrivene kosti dvojice zarobljenika bile su izlomljene do te mjere da je samo zahvaljujući DNK analizom i upornosti članova obitelji bilo moguće utvrditi da se radi o njima. U najmanje 20 slučajeva provodilo se prekapanje terena u okolici Bugojna gdje su zaštićeni svjedoci i anonimni izvori tvrdili da su zakopana tijela zarobljenih Hrvata. No sve te informacije pokazale su se lažnim. Od prijeratnih oko 16.000 Hrvata, po rezultatima posljednjeg popisa u Bugojnu ih živi tek 4.500.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Davor Dijanović: Bakir Izetbegović najavio obračun s Hrvatima, ako treba i vojni

Objavljeno

na

Objavio

Bakir Izetbegović haubicama bi i višecijevnim bacačima na Hrvate u BiH?

Dok turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan provodi pritisak na Bruxelles puštanjem migranata na grčkoj granici, njegov brat Bakir Izetbegović sve otvorenije prijeti Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Nedavno je, što u Hrvatskoj nije naišlo ni na kakve reakcije, tako Hrvatima poručio: ‘Hrvati imaju previše prava i ako ovako nastave, za dvije će se godine probosanske snage organizirati, ne će imati ni ovo danas što imaju, razbit ćemo okove pariteta… Ne mogu Hrvati imati isto kao i mi kojih ima četiri puta više… Ako bude potreba, imamo prijatelje iz Europe i islamskih zemalja, ne daj, Bože, potrebe, pobijedit ćemo i vojno ako treba. Ako se budu okovi stavljali na ruke najbrojnijega naroda u BiH, ako mu se ne bude dalo da dođe do onoga što je izglasao na izborima, onda će se i taj narod organizirati tako da blokade u budućim ciklusima sigurno razbije, da ih ukloni.’

Cilj je stvaranje šerijatske unitarne BiH

Koji su pravi ciljevi politike Alije Izetbegovića i njegova biološkoga i ideološkoga nasljednika Bakira Izetbegovića, odavno je poznato onima koji znaju zbrojiti dva i dva. Cilj je stvaranje unitarne Bosne i Hercegovine, tj. BiH koja će postati isključivo bošnjačkom državom, dok će Hrvati i Srbi biti svedeni na status nacionalnih manjina koje će biti podvrgnute šerijatu kao jedinome pozitivnom zakonodavstvu.

Nedavni Izetbegovićev istup te je ciljeve potpuno razgolitio. On otvoreno istupa protiv statusa Hrvata kao konstitutivnoga naroda (‘ne mogu Hrvati imati isto kao i mi kojih ima četiri puta više…’), zastupa miloševićevsku politiku preglasavanja, a Hrvatima prijeti prijateljima iz Europe i islamskoga svijeta. Spominjanje probosanskih snaga pritom dodatno legitimira tezu o cilju stvaranja unitarne BiH jer je ideološki konstrukt bosanstva tek paravan za velikobošnjački nacionalizam.

Ne prijeti, međutim, Izetbegović, samo prijateljima iz Europe i islamskoga svijeta nego, kao što vidimo, i vojnom opcijom. Ne jednom upozorio sam na jačanje vojne industrije u Federaciji BiH i na to da je to jačanje, budući da je riječ o proizvodima koji nisu konkurentni na međunarodnom tržištu, namijenjeno isključivo za unutarnje potrebe.

‘Te ‘92. godine ljudi su prodavali kravu da bi kupili kalašnjikov. Tri ili četiri tisuće maraka davali su za pušku. Nikad više slabi. Ovo je zadnji put što su nam ovakvu stvar uradili. Napravit ćemo mi i pokretnu haubicu i već ju radimo, transporter pokretni, pušku smo napravili i napravit ćemo onu dobru taktičku 12.7, višecijevne bacače svih mogućih kalibara i svu moguću municiju za to i dronove. Pa ćemo biti kao onaj mali čovjek koji nije krupan, ali je ljut i dobro naoružan i neka svatko dobro razmisli hoće li ga iz čista mira dirati. Nikad više se neće dogoditi da nam na vrata pokucaju, a da mi nemamo čime odgovoriti’, rekao je Izetbegović 2018. u Ahmićima na obilježavanju 25. godišnjice stradanja Bošnjaka.

U kontekstu nedavne prijetnje vojnom opcijom sada i spominjanje haubica, pušaka i transportera postaje jasnije. Ono je namijenjeno Hrvatima. U Sarajevu su shvatili da je tzv. Republika Srpska trenutačno pretvrd orah pa su se odlučili najprije obračunati s malobrojnijim Hrvatima u Federaciji. A za taj obračun očito su previđene sve opcije.

Bilo da je riječ o onemogućavanju Hrvatima da izaberu vlastitoga člana Predsjedništva BiH (Željko Sejdudin Komšić) ili o ratnoj opciji. Ili pak o lobiranju na međunarodnoj razini. Dok Srbi iza sebe imaju pravoslavnu Rusiju, Bošnjaci Tursku, Arape, pa i Iran, Hrvati nemaju nikoga. Štoviše, Izetbegović se hvali kako ‘prijatelje’ ima i u Europi. Na čast i diku nekada prije katoličke Europe koja danas podupire podčinjavanje malobrojnijih naroda.

Deklaracija za unitarnu BiH

SDA

Prošle jeseni Izetbegovićeva SDA donijela je Deklaraciju u kojoj je obznanila svoje političke ciljeve. Alija Izetbegović u Islamskoj je deklaraciji otvoreno zagovarao islamizaciju muslimana u BiH i pritom je njegovo stajalište bilo da ‘nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih društava i političkih institucija’ Nasljednik je uoči kongresa SDA prošle jeseni, na kojemu je donesena Deklaracija, izjavio kako je ono što piše u svetoj knjizi, za njega iznad svih zakona i kako će se u politici ponašati na takav način. Kontinuitet prije svega.

Podsjetimo, u Deklaraciji se zagovara načelo jedan čovjek jedan glas, jedan bosanski identitet, jedan bosanski jezik, jedan vrhovni sud, jedna policija. Cilj je, dakle, već spomenuta unitarna BiH u kojoj bi afirmiranjem tzv. bosanskoga identiteta bošnjački narod bio privilegiran.

Naravno, unitarizacija bi podrazumijevala ukidanje entiteta i županija jer u dugoročnijoj perspektivi velikobošnjački koncept aspirira na cijelu BiH. Bošnjacima je sadašnji teritorij premali jer su praktički zbijeni samo na trokut Zenica-Tuzla-Sarajevo što je posljedica disproporcija u naseljenosti u BiH.

Naime, u Hercegbosanskoj županiji (19 posto teritorija entiteta Federacije BiH) živi 84.000 stanovnika, dok u većinski bošnjačkim županijama (Sarajevskoj, Tuzlanskoj i Zeničko-Dobojskoj), koja je tek za 9 posto veća od Hercegbosanske županije, ima čak 14 puta više stanovnika. Uspostavom „Republike BiH“ dobila bi se poluga za osiguravanje kontrole i nad drugim područjima. U maksimalističkoj inačici cilj je i postizanje sandžačke autonomije, a kasnije i pripajanje Sandžaka „matici Bosni i Hercegovini“.

Novi ratovi nikomu nisu u interesu

Već su spomenute pojedine metode djelovanja bošnjačke politike, a one obuhvaćaju i apsolutiziranje vlastite žrtve, instaliranje svojih Hrvata i Srba na ključne pozicije, potkupljivanje visokih predstavnika, potkupljivanje pojedinih Hrvata i Srba koji će zagovarati kvazigrađanski koncept, potkupljivanje pojedinih katoličkih svećenika koji će djelovati u istome smjeru kao i Sarajevo, kriminaliziranje ideje trećega entiteta, krivotvorenje povijesti i specijalni medijsko-špijunski rat protiv Republike Hrvatske.

Problem je bošnjačke politike što bez rata ne može uspostaviti unitarnu BiH kao što ni Slobodan Milošević – neki, naime, nisu baš ništa naučili iz povijesti – nije mogao Jugoslaviju pretvoriti u Veliku Srbiju bez rata. A u tome ratu, unatoč bahatim izjavama Bakira Izetbegovića, ne može biti pobjednika.

Može Izetbegović iza sebe imati Ankaru, arapski kapital i vehabije (u BiH djeluje 21 paradžemat u kojemu se okupljaju pripadnici radikalne vehabijsko-selefijske inačice islama), no bošnjački su muslimani manjina u velikome kršćanskom okruženju.

Naravno, to što su Bošnjaci okruženi dominantno kršćanima ne znači da bi trebali biti u bilo kakvu podređenom položaju, riječ je o narodu kao što su i svi drugi narodi pod kapom nebeskom, ali znači da bi Izetbegović kao politički predstavnik toga naroda trebao paziti što govori jer riječi imaju i svoje posljedice. Kratak je put od radikalnih izjava i guslanja do ratnih djelovanja.

Izetbegovićeve radikalističke izjave mogu biti put jedino u nove sukobe i nove ratove koji nikomu nisu u interesu. A na Izetbegovićev radikalizam treba pripaziti i Republika Hrvatska, ne samo zato što je ustavna obveza naše države štititi prava Hrvata u BiH i ne samo zato što je povijesno riječ o hrvatskoj zemlji, nego i zašto što bi nestankom naših sunarodnjaka iz BiH, s obzirom na geopolitičku i sigurnosnu povezanost, došao u pitanje i opstanak Hrvatske u sadašnjim granicama.

Jesu li toga svjesni oni koji stoluju na dvama zagrebačkim brdima.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Svi obredi za Uskrs bez naroda, otkazuju se i krizme

Objavljeno

na

Objavio

S obzirom na ograničenja uvjetovana pandemijom koronavirusa, Vrhbosanska nadbiskupija donijela je 1. travnja Smjernice za slavljenje obreda Velikog tjedna i svetkovine Uskrsa 2020.

Smjernice, koje potpisuju vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić i vrhbosanski nadbiskup koadjutor dr. Tomo Vukšić, a upućene su svim svećenicima, redovnicima i redovnicama i svim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije,  nedjelja.ba prenosi u cijelosti:

“Draga braćo župnici i upravitelji župa! Draga braćo i sestre!

U skladu s općim smjernicama i prijedlozima Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata o slavljenju obreda Velikog tjedna i svetkovine Uskrsa u vrijeme pandemije koronavirusa, a koji su objavljeni u dekretima od 19. i 25. ožujka 2020., mi, vaši pastiri, donijeli smo sljedeće odluke koje vrijede na području Vrhbosanske nadbiskupije:

Cvjetnica, obredi Velikog tjedna i svetkovina Uskrsa

1. Vinko kard. Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, i mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor, predsjedaju liturgijskim slavljima i obredima u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu prema sljedećem rasporedu i bez prisutnosti naroda:

Cvjetnica, nedjelja, 5. travnja 2020. u 10:30 h;
Misa posvete ulja, srijeda, 8. travnja 2020. u 10:30 h;
Veliki četvrtak – Misa Večere Gospodnje, 9. travnja 2020. u 17:30 h;
Veliki petak – Služba Muke Gospodnje, 10. travnja 2020. u 17:30 h;
Velika subota – Vazmeno bdijenje, 11. travnja 2020. u 20:00 h;
Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega, 12. travnja 2020. u 10:30 h.

2. Svećenici neka slave Cvjetnicu, obrede Velikoga tjedna i nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega u župnim crkvama, na način koji je propisan u Dekretu od 25. ožujka 2020., u vrijeme koje smatraju prikladnim i bez okupljanja naroda.

3. Svećenici neka, iznimno ove godine, ne dolaze na slavlje Mise posvete ulja u Sarajevu, ali neka na taj dan prate i duhovno sudjeluju u slavljenju Mise posvete ulja u Katedrali.

4. Svećenici će sveta ulja naknadno preuzeti u prostorijama Ordinarijata kada uvjeti za to budu bolji i prikladniji.

5. Neka se nakon zaziva br. 9 “Sveopće molitve”, koja se moli na Veliki petak, doda sljedeći zaziv “Za one koji pate u vrijeme pandemije”, koji je 30. ožujka 2020. za cijelu Crkvu  posebnim dekretom (br. 155/20) predložila Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, a koji ovdje prilažemo u prijevodu na hrvatski.

6. Neka se samostani i redovničke zajednice također pridržavaju općih uputa istoga Dekreta od 25. ožujka 2020.

Izravni prijenosi slavlja preko društvenih sredstava priopćivanja

7. Budući da se, zbog ograničenja okupljanja i kretanja osoba, liturgijska slavlja i obredi Velikoga tjedna slave bez okupljanja naroda, vjernici će sva liturgijska slavlja i obrede iz Katedrale u Sarajevu, zahvaljujući susretljivosti Bosanskohercegovačke radio-televizije (BHRT), moći izravno pratiti na kanalima BHT1 i BHTHD (prijepodnevna slavlja) i na kanalu BHTHD (poslijepodnevna i večernja slavlja i obredi).

8. BHRT će najaviti raspored izravnih prijenosa liturgijskih slavlja i obreda iz Katedrale, i posebno obavijestiti krolom s informacijom neposredno pred početak pojedinog slavlja. Neka svećenici već sada obavijeste vjernike o tim izravnim prijenosima i potaknu ih da se na taj način duhovno uključe i sudjeluju u istim slavljima, obredima i molitvi iz vlastitih domova.

Posveta Vrhbosanske nadbiskupije Bezgrešnom Srcu Marijinu

9. U subotu, 4. travnja 2020. u 11:00 h, Vinko kard. Puljić, nadbiskup vrhbosanski, predvodit će molitvu Gospine krunice i litanije pred kipom Gospe Lurdske koji je 2017. godine prošao kroz sve naše župe, i tom prigodom obnoviti posvetu Vrhbosanske nadbiskupije Bezgrešnom Srcu Marijinu, s nakanom da je zaštiti u vrijeme ove teške kušnje koronavirusa.

10. Molitvu iz kapelice Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, osim na portalu nedjelja.ba, u izravnom prijenosu moći će se pratiti na Youtube kanalu nedjelja.ba te na istoimenoj Facebook stranici. Svi su pozvani pridružiti se ovoj molitvi, moleći također Posvetnu molitvu koju ovdje prilažemo.

Blagoslov jela za Uskrs

11. Budući da svećenici ne mogu obaviti blagoslov jela za Uskrs na uobičajeni način i u crkvi, neka se blagoslov obavi u obitelji kao kućnoj crkvi, i to na slijedeći način: Neka glava obitelji okupi na Uskrs obitelj oko stola na kojem je pripravljeno jelo za blagoslov. Nakon što se zajednički izmoli Vjerovanje, Očenaš, Zdravo Marijo i Slava Ocu, glava obitelji uzme blagoslovljene vode i poškropi jelo, koje potom svi zajedno blaguju.

Druge odredbe:

12. Imajući u vidu nepredvidivost trenutne situacije u vezi sa koronavirusom, smatramo razboritim otkazati sljedeće događaje:

subota, 11. travnja 2020., tradicionalno uskrsno čestitanje svećenika, redovnika i redovnica grada Sarajeva Vinku kard. Puljiću, nadbiskupu vrhbosanskom;
ponedjeljak, 13. travnja 2020., tradicionalno uskrsno primanje Vinka kard. Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog, za predstavnike vjerskog, kulturnog, diplomatskog i društveno-političkog života u Bosni i Hercegovini;
srijeda, 22. travnja 2020., sabor svećenika Vrhbosanske nadbiskupije;
subota, 2. svibnja 2020., ministrantsko zborovanje u Travniku.

13. Smatramo također razboritim odgoditi krizmena slavlja koja su bila predviđena u sljedećim terminima: 18., 19., 25. i 26. travnja 2020.

14. Slavlje drugih krizmenih slavlja u mjesecu svibnju i lipnju ovisit će o daljnjem razvoju pandemijske situacije, a župnici će biti pravovremeno obaviješteni.

U ovim teškim danima u kojima živimo, radi opasnosti prenošenja koronavirusa nije moguće da se kao Crkva i zajednica okupljamo i slavimo obrede Velikoga tjedna i svetkovinu Uskrsa. Zato ćemo ono što se slavi u crkvi, sada slaviti u obitelji. Obitelj je “kućna Crkva” ili Crkva u malom, i sada postaje, na neki način, nositelj crkvenog zajedništva i duha. Stoga potičemo sve naše obitelji da u danima Velikog tjedna i Vazmenoga trodnevlja u svojim domovima njeguju duh molitve, duh sabranosti, duh pučke pobožnosti, duh čitanja Svetog pisma. Na taj način, u svima nama će porasti povjerenje u Boga, osjetit ćemo Njegovu blizinu i radovati se uskrsnuću “Krista Isusa, nade naše” (1 Tim 1,1).

Na sve svećenike, redovnike, redovnice, vjernike laike i ljude dobre volje zazivamo Božji blagoslov i stavljamo vas pod moćni zagovor Blažene Djevice Marije.

Zdravlje bolesnih, moli za nas!”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari