Pratite nas

BiH

Bosanskohercegovački Hrvati traže istinu o masovnim zločinima u Bugojnu

Objavljeno

na

Predstavnici hrvatskih stradalnika i političara u BiH zatražili su u subotu konačno rasvjetljivanje istine o stradanju, progonu i brojnim zločinima nad Hrvatima iz Bugojna, među kojima su i 19 nekada najviših političkih i vojnih dužnosnika koji su nakon zarobljavanja pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili, a njihova tijela do danas nisu pronađena.

Ispred spomen obilježja hrvatskim žrtvama na katoličkom groblju u Bugojnu brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće, te je služena sveta misa u crkvi sv. Ante Padovanskog.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će institucije konačno rasvijetliti brojne zločine i stradanja Hrvata Bugojna.

“Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima Bugojna”, rekao je u izjavi za medije Čović.

Po njegovim riječima odnos prema stradanju Hrvata u Bugojnu ne govori o jednakom odnosu države prema svim žrtvama.

“Današnje sjećanje na sve te ljude govori o odnosu države prema svima onima koji su izvršili ove zločine, koji su dali zapovijed za zločine. Još uvijek se ti zločini prekrivaju. Dok se taj dio potpuno ne završi, pravomoćno, tranparentno za sve, teško da ćemo naći mir u BiH”, dodao je Čović.

Sukob između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane izbio je u Bugojnu u svibnju 1993. godine.

Prema podacima hrvatske strane, pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili su 200 Hrvata, od kojih su 85 bili civili.

Oko 2.000 Hrvata bilo je u logorima, a 294 logoraša su osam mjeseci bili fizički, seksualno i psihički zlostavljani. Tijela 36 Hrvata još nisu pronađena, među njima i tijela 16 civila.

Najpoznatiji je slučaj bugojanske skupine od 21 najvišeg hrvatskog vojnog i političkog dužnosnika, zapovjednika HVO-a i čelnika HDZ-a u Bugojnu, koji su zarobljeni na početku sukoba te kasnije likvidirani.

Oni su netragom nestali nedugo nakon što su bili smješteni u logoru Stadion u Bugojnu, a do sada je pronađen tek dio posmrtnih ostataka dvojice dužnosnika.

Pretpostavlja se da su bili odvedeni u kamp Orašac gdje su bili smješteni mudžahedini koji su se borili u sastavu Armije BiH.

Otkrivene kosti dvojice zarobljenika bile su izlomljene do te mjere da je samo zahvaljujući DNK analizom i upornosti članova obitelji bilo moguće utvrditi da se radi o njima. U najmanje 20 slučajeva provodilo se prekapanje terena u okolici Bugojna gdje su zaštićeni svjedoci i anonimni izvori tvrdili da su zakopana tijela zarobljenih Hrvata. No sve te informacije pokazale su se lažnim. Od prijeratnih oko 16.000 Hrvata, po rezultatima posljednjeg popisa u Bugojnu ih živi tek 4.500.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mijo Krešić: Migrantsku krizu moramo rješavati žurno, prioriteti na granici

Objavljeno

na

Objavio

Razvoj krize i povećani priljev ilegalnih migranata u BiH doveo je u pitanje unutarnje kapacitete i resurse, te od BiH napravio zemlju nezaobilaznu na migrantskoj ruti. Iako je BiH na migrantskoj ruti, kako se tvrdi, tranzitna država, sve veći broj migranata se zadržava u BiH jer ne mogu ući u EU.

Ovo je državni problem i mora mu se žurno i bez odlaganja pristupiti u državnoj nadležnosti, uz suradnju sa susjednim zemljama i EU, mišljenja je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

Upozorava da je stanovništvo BiH u mnogim područjima ugroženo, te da svakodnevno lokalne vlasti apeliraju na pomoć države i traže zaštitu. Građani strahuju od nastavka nekontroliranog rasta broja migranata, i boje se za svoje domove, imovinu i sigurnost u svojim sredinama.

“Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju. Moramo uspostaviti mehanizme djelovanja koji će dati kvalitetniji odgovor na problem migrantske krize nego što je to bilo do sada jer je evidentno da nismo na najbolji način odgovorili problemu s kojim smo suočeni”, dodao je Krešić. To što u BiH nije poznat točan, pa ni približan broj migranata dodatno komplicira odgovor na ovaj problem, ali i daje sliku ozbiljnosti stanja u BiH.

‘’Postojeći resursi se moraju u potpunosti staviti u funkciju posebno kada je u pitanju kontrola granice. Jedan od naših fokusa je granica na istoku, kako bismo pokušali ograničiti priljev migranata, provjeravati njihove podatke i kontrolirati kretanje u BiH.

Ljudski, financijski, tehnički i smještajni kapaciteti moraju se osposobiti kako migrantska kriza ne bi prerasla u humanitarnu katastrofu. Problem migracija se u najskorijem roku mora staviti pod kontrolu, a to je teško bez funkcionalne državne vlasti”, zaključio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.

 

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bosnu i Hercegovinu do sada napustilo gotovo polovica stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji” Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.

To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.

Na drugom mjestu u EUropi je Albanija s 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u EUropskoj uniji.

I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.

Odlazak visokokvalificiranih radnika

Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.

U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove obitelji (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.

Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.

Dugotrajna emigracija visokobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.

Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari