Pratite nas

BiH

Bosanskohercegovački Hrvati traže istinu o masovnim zločinima u Bugojnu

Objavljeno

na

Predstavnici hrvatskih stradalnika i političara u BiH zatražili su u subotu konačno rasvjetljivanje istine o stradanju, progonu i brojnim zločinima nad Hrvatima iz Bugojna, među kojima su i 19 nekada najviših političkih i vojnih dužnosnika koji su nakon zarobljavanja pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili, a njihova tijela do danas nisu pronađena.

Ispred spomen obilježja hrvatskim žrtvama na katoličkom groblju u Bugojnu brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće, te je služena sveta misa u crkvi sv. Ante Padovanskog.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u BiH Dragan Čović izrazio je očekivanje da će institucije konačno rasvijetliti brojne zločine i stradanja Hrvata Bugojna.

“Tražimo civile za koje znamo da su spaljeni, a ne možemo doći do ostataka. Krajnje je vrijeme za procesuiranje odgovornih za zločin nad Hrvatima Bugojna”, rekao je u izjavi za medije Čović.

Po njegovim riječima odnos prema stradanju Hrvata u Bugojnu ne govori o jednakom odnosu države prema svim žrtvama.

“Današnje sjećanje na sve te ljude govori o odnosu države prema svima onima koji su izvršili ove zločine, koji su dali zapovijed za zločine. Još uvijek se ti zločini prekrivaju. Dok se taj dio potpuno ne završi, pravomoćno, tranparentno za sve, teško da ćemo naći mir u BiH”, dodao je Čović.

Sukob između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane izbio je u Bugojnu u svibnju 1993. godine.

Prema podacima hrvatske strane, pripadnici bošnjačke Armije BiH ubili su 200 Hrvata, od kojih su 85 bili civili.

Oko 2.000 Hrvata bilo je u logorima, a 294 logoraša su osam mjeseci bili fizički, seksualno i psihički zlostavljani. Tijela 36 Hrvata još nisu pronađena, među njima i tijela 16 civila.

Najpoznatiji je slučaj bugojanske skupine od 21 najvišeg hrvatskog vojnog i političkog dužnosnika, zapovjednika HVO-a i čelnika HDZ-a u Bugojnu, koji su zarobljeni na početku sukoba te kasnije likvidirani.

Oni su netragom nestali nedugo nakon što su bili smješteni u logoru Stadion u Bugojnu, a do sada je pronađen tek dio posmrtnih ostataka dvojice dužnosnika.

Pretpostavlja se da su bili odvedeni u kamp Orašac gdje su bili smješteni mudžahedini koji su se borili u sastavu Armije BiH.

Otkrivene kosti dvojice zarobljenika bile su izlomljene do te mjere da je samo zahvaljujući DNK analizom i upornosti članova obitelji bilo moguće utvrditi da se radi o njima. U najmanje 20 slučajeva provodilo se prekapanje terena u okolici Bugojna gdje su zaštićeni svjedoci i anonimni izvori tvrdili da su zakopana tijela zarobljenih Hrvata. No sve te informacije pokazale su se lažnim. Od prijeratnih oko 16.000 Hrvata, po rezultatima posljednjeg popisa u Bugojnu ih živi tek 4.500.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kiseljak: Obilježena 26. obljetnica osnutka 3. GB HVO-a ‘Jastrebovi’

Objavljeno

na

Objavio

Nemjerljiv je doprinos „Jastrebova“ u obrani hrvatskog naroda u BiH

Polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem Mati Lučiću Maturici u vojarni u Kiseljaku koja nosi ime ovog jednog od heroja obrane Lepeničke doline, misom zadušnicom u kapelici sv. Martina u krugu vojarne te Svečanom akademijom i druženjem bivših pripadnika, u Kiseljaku je danas obilježena 26. obljetnica osnutka 3. Gardijske motorizirane brigade HVO-a „Jastrebovi“.

I ove godine svečanost koju je organizirala 1. pješačka (gardijska) pukovnija, postrojba Oružanih snaga koja baštini tradiciju s HVO-a , okupila je brojne „Jastrebove“ i ratne zapovjednike HVO-a predvođene generalima Stankom Soptom i Ilijom Nakićem, predstavnike Udruga proizašlih iz Domovinskog rata ali i mnoštvo gostiju iz cijele BiH i Hrvatske na čelu s vojnim izaslanikom brigadirom Marinom Gregorovićem.

Svečanostima u povodu 26. obljetnice utemeljenja 3.GB „Jastrebovi“ nazočili su i brojni dužnosnici HDZ BiH na svim razinama vlasti počevši od načelnika Općina Kiseljak i Kreševo Mladena Mišurića Ramljaka i Renata Pejaka do ministara i dužnosnika HDZ BiH u zakonodavnpj i izvšnoj vlasti Županije Središnja Bosna, Federacije BiH i BiH.

Predvodeći misu zadušnicu u prepunoj kapelici sv. Martina u krugu vojarne „Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, uz sudjelovanje brojnih svećenika Kreševskog dekanata, mons. Tomo Vukšić, vojni biskup BiH vjernike je pozvao da svakim danom nadograđuju slobodu za koju se se izborili hrvatski branitelji, među kojima su mnogi pripadnici 3. GB „Jastrebovi“.

Na svečanoj akademiji o okkolnostima nastanka Brigade govorio je bojnik Ilija Miličević, zapovjednik 2. pješačke bojne 5. pješačke brigade. S još tri Gardijske brigade HVO-a, Jastrebovi su bili i okosnica obrane Hrvata u BiH.

Prigodnim govorom okupljenima se na Svečanoj akademiji obratio i brigadir Martin Pažin, zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH.

Naglasio je pri tom kako su profesionalnim pristupom u ustroju, pripadnici 3. GB Jastrebovi, postrojbe osnovane u siječnju 1994 godine polučili su blistave rezultate na bojišnicama diljem središnje Bosne ali i u vojno- redatstvenim operacijama Hrvatske vojske i HVO-a tijekom 1994. i 1995, godine, od Maestrala i Južnog Poteza do Bljeska i Oluje.

U ime Operativnog zapovjedništva Oružanih snaga BiH čestitku bivšim pripadnicima Brigade uputio je i brigadni general Tomo Kolenda, zamjenik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS BiH.

Svečanu akademiju nastupom je uveličao Vojni orekstar OS BiH dok je pjesmu posvećenu svim hrvatskim braniteljima odrecitirao njezin autor narednik Goran Totić, pripadnik 2. pješačke bojne.

3. Gradijska motorizirana brigada „Jastrebovi“ istaknuo je i ove godine, utemeljena je u najtežem trenutku kada je agresija na hrvatske prostore u BiH bila na vrhuncu, a hrvatski teritorij u središnjoj Bosni podijeljen na enklave te odvojen od Hercegovine i Posavine.

Uz bogato ratno iskustvo i profesionalan pristup, pripadnici Brigade dali su ogroman doprinos obrani i stvaranju BiH. Tradiciju ove postrojbe, ratno iskustvo i profesionalnost bivši pripadnici unijeli su i u potrojbe Oružanih snaga BiH čiji su sastavni dio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: BiH će imati posebno mjesto tijekom hrvatskog predsjedanja EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović smatra da je za BiH preznačajno da je Republika Hrvatska, kao njen prvi susjed i prijatelj, preuzela predsjedanje Europskom unijom.

Vrlo je značajno da to predsjedanje može staviti u fokus upravo BiH. I čini mi se, iz mojih razgovora s premijerom Andrejom Plenkovićem, koje smo vodili u zadnjih nekoliko mjeseci, da će BiH tu imati jedno svoje posebno mjesto. Međutim, mi moramo razumjeti da je do nas. Mi moramo imati inicijativu, usuglašene stavove kroz institucije BiH, kako bi onda te inicijative dobile svoje mjesto – ističe Čović u izjavi za Fenu.

On podsjeća da se u svibnju u Zagrebu planira skup EU o otvaranju pregovaračkog procesa za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, te da je jasno kako će se unutar EU već u narednih mjesec ili dva zauzeti stavovi o tomu. – To znači da BiH mora koliko danas kazati da je praktično opredijeljena za europski put bezuvjetno.

Drugim riječima, da sve institucije BiH funkcioniraju i onda imamo šansu, prijatelje koji će to razumjeti. Čini mi se da nam sjednice koje organiziramo u Parlamentarnoj skupštini BiH daju nekog optimizma, jer ubrzano privodimo kraju uspostavu svih povjerenstava i izaslanstava koja nismo imali godinu dana, počinje u punom kapacitetu raditi i Parlament i Vijeće ministara. Ako bismo tako nastavili raditi i stavili na dnevni red sva ona životna pitanja definirana i našom agendom, onda se imamo čemu nadati.

Siguran sam da će Hrvatska biti prijatelj u tom smislu, da će otvoriti i taj dio razgovora oko BiH. Ako mi budemo znali to vrijeme iskoristiti imamo se čemu i nadati – naglašava Čović.

Komentirajući izbor Zorana Milanovića za predsjednika RH, Čović kaže kako personalna promjena uvijek može nešto značiti kada su u pitanju pristupi u načinu rada, ali da se suštinski i strateški ništa neće mijenjati u odnosu službenog Zagreba prema BiH.

Dolaskom predsjednika Milanovića umjesto predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ja vjerujem da će ćemo imati kontinuitet odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj zemlji, prvom susjedu i zemlji u kojoj živi hrvatski narod kao konstitutivan narod.

Ustav Republike Hrvatske stvara vidne obveze kada je u pitanju hrvatski narod u BiH za sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti u RH, tako da očekujem jednu novi dinamiku, ali i kontinuitet – zaključuje predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari