Pratite nas

Vijesti

Bosić: Dodik se opasno igra, a Čović drži taoce

Objavljeno

na

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić ocijenio je danas da je izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika „da postoji plan za naseljavanje 500.000 Arapa u BiH“ suviše ozbiljna tvrdnja da bi ostala bez odgovora i SDS će insistirati na njenom razjašnjenju.

Ako ima dokaze za tu tvrdnju, onda je to signal za uzbunu i treba razjasniti šta se radi po tom pitanju, s obzirom na to da je upravo Sredoje Nović ministar SNSD-a u Vijeću ministara zadužen za državljanstva i boravište stranaca – kazao je Bosić.

Ukoliko je, kaže, Dodikova tvrdnja samo spekulacija „usmjerena na dizanje straha i tenzija među narodima u BiH kako bi se zaustavio pad rejtinga SNSD-a i skrenula pažnja s problema u RS-u, onda je to opasna igra čovjeka koji je spreman na sve da bi ostao na vlasti“.

Što se tiče posljednje izjave predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, Bosić smatra da svi u BiH postaju svjesni da su „taoci Čovićeve namjere da uz podršku Dodika, preko blokade rješavanja pitanja ‘Sejdić-Finci’, otvori promjenu Dejtonskog sporazuma“.

Ja razumjem Čovićevu namjeru, ali ne razumjem Dodika koji podržava koncept koji je protiv interesa RS-a  – rekao je predsjednik SDS-a u izjavi novinarima.

Dragan Čović je izrekao prijetnje poslije neuspješnog sastanka stranaka iz Federacije u Budimpešti da će, ako se ne prihvate njegova rješenja do 15. studenog, stvarno otvoriti tzv. hrvatsko pitanje, navodi Bosić.

-To je samo još jedan dokaz naših tvrdnji da nije ni bilo iskrene namjere da se pitanje ‘Sejdić-Finc’ uopće i riješi. Sada je i jasno tko blokira procese i što su ciljevi – zaključio je predsjednik SDS-a.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Višnja Starešina u Bujici: Danas se ruši zid globalizma u Bruxellesu, a mi nemamo Tuđmana!

Objavljeno

na

Objavio

Višnja Starešina u Bujici: “Godine 1989. Rušio se zid komunizma u Berlinu, danas se ruši zid globalizma u Bruxellesu, a mi nemamo Tuđmana!”

Naša politička scena izgleda kao da stari Politbiro rotira svoje kadrove iz različitih stranaka – izjavila je u Bujici na Z1 Višnja Starešina, politička analitičarka i kolumnistica Slobodne Dalmacije.

Kritički je govorila o vanjskoj politici Plenkovićeve Vlade, naročito o odnosu prema Hrvatima u BiH i Haaškome sudu. Pohvalila je Orbana i Trumpa te objasnila zašto Marakeški sporazum nije dobar za Hrvatsku.

Starešina je članica vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, a mišljenja je da se naša politika već dugi niz godina sustavno srozava i daleko je ispod razine one koju je vodio dr. Franjo Tuđman.

“Nije dobro da Budo Lončar još uvijek dijeli svoje savjete na Pantovčaku i Zrinjevcu,” smatra Starešina.

Bruxelles: Tisuće prosvjednika protiv UN-ova sporazuma o migrantima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Biskup Košić: Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede

Objavljeno

na

Objavio

Spomendan bl. Drinskih mučenica svečano je proslavljen, u subotu 15. prosinca u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, svečanom misom zornicom koju je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s generalnim vikarom mons. Markom Cvitkušićem i katedralnim župnikom preč. Markom Karačom.

Uz brojne vjernike misnom slavlju prisustvovale su i sestre iz sisačke zajednice Kćeri Božje ljubavi.

U homiliji biskup je progovorio o mučeništvu s. Jule Ivanišević, s. Bernadete Banja, s. Berchmane Leidenix, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan koje su prije 77 godina ubijene od četnika.

“Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili ‘Marijin dom’, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi.

Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim“, rekao je biskup te u nastavku podsjetio na riječi kardinala Amata koje je izgovorio na proglašenju mučenica blaženim, a koji je istaknuo kako povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer poniznih ljudi, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi, ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage.

Mons. Vlado Košić, biskup sisački

Homilija na spomendanu Drinskih mučenica

Časne sestre Kćeri Božje ljubavi, koje su došle u Sarajevo na poziv nadbiskupa Stadlera, otvorile su 1911. godine na Palama samostan „Marijin dom”. Tu su održavale nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost te se ta kuća, prvotno namijenjena za odmor bolesnih i starijih sestara, prozvala „gostinjcem siromaha“.

Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su: predstojnica č. s. Jula Ivanišević, Hrvatica, č. s. Berchmana Leidenix, Austrijanka, č. s. Krizina Bojanc, Slovenka, č. s. Antonija Fabjan, Slovenka, i č. s. Bernadeta Banja, Hrvatica mađarskog porijekla.

Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i zapalili, a redovnice su odveli u zarobljeništvo. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine.

Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su bile u zgradu vojarne na 2. katu. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre.

Časne sestre hrabro su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, četnici su ubili i bacili u Drinu oko 8 000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama, no on nije vidio njihov kraj jer je na putu prema Drini pušten, a svjedok koji je vidio sljedeće jutro mrtve časne sestre na obali Drine bio je dječak, kasnije svećenik Anto Baković koji je to opisao i svjedočio na procesu za njihovo proglašenje blaženim.

Dana 24. rujna 2011. bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca kardinal Angelo Amato.

U prigodnoj je propovijedi kardinal Amato istaknuo, da je mučeništvo pet redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi “tragična, ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine… Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja.

Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine”, rekao je kardinal te podsjetio kako su ubojice, oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i beskonačnim egoizmom, počinili pokolj grupe nemoćnih ali neukrotivih žena.

“Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja”, kazao je kardinal i dodao da povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to je pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice zla i njegove zatorne snage“, istaknuo je kardinal Amato.

Mi smo čuli Riječ Božju:

Poslanicu sv. Pavla ap. Rimljanima (Rim 8,31b-39) u kojoj Apostol snažno ističe kako nas od Krista ne može ništa na ovom svijetu rastaviti, pa bila to i „nevolja… pogibao, mač“. I nastavlja: „Poradi tebe ubijaju nas dan za danom i mi smo im ko ovce za klanje.“ I zaključuje: „U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi.“

Doista, kad je Krist za nas umro, što nam mogu njegovi mrzitelji i oni koji nas zbog njega progone i ubijaju? Koji nam podmeću i „sve zlo slažu protiv nas“ (Mt 5,11)? Gospodin u svojim blaženstvima na gori za progonjene radi kraljevstva nebeskoga kaže: „Radujte se i kličite! Velika je plaća vaša na nebesima!“ (Mt 5,12)

Tako se upravo dogodilo Drinskim mučenicama. One su bile progonjene, nad njima se vršilo nasilje i one su ubijene „iz mržnje na vjeru“. Zato su one svojim hrabrim otporom nasilnicima primjer svima nama da se ne bojimo oduprijeti se svakome tko nas zbog naše vjere progoni i pokazuje svoju mržnju. Mi ne uzvraćamo nikome mržnjom, ali branimo svoju vjeru i ljubav prema Kristu, pa i pod cijenu smrti. To je prava vjernost, za koju Gospodin u Otkrivenju sv. Ivana kaže: „Esto fidelis usque ad mortem et tibi dabo coronam vitae – budi vjeran do smrti i dat ću ti vijenac života!“ (Otk 2,10)

U Evanđelju (Lk 9,23-26) Isus nam poručuje da trebamo uzeti križ svoj i ići za njim jer: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga; a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti.“

Ovaj paradoks, koji se čini nelogičnim, zapravo nam kaže kako je pravi život samo – život s Kristom i za Krista. I on nagrađuje onoga tko se je spreman za njega žrtvovati. Isus postavlja alternativu pitanjem što je vrednije: zadobiti sav svijet ili sačuvati samoga sebe? Naime, čuvajući svoj zemaljski život pod svaku cijenu često znači odreći se sebe, svojih stavova i uvjerenja. Ako je cijena vjernosti sebi, Isusu i vjeri u njega vlastiti život, što je veće: ovaj prolazni život u kojem nikada i nikako ne možemo zadobiti čitav svijet ili vječni život koji Gospodin obećava onima koji ga ljube?

Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Drinske mučenice, znale su dobro izabrati i zato su nam svjetlo i primjer vjernosti i pobjede.

Molimo ih da za nas zagovaraju i nama isprose hrabrost da se ne bojimo za svoju vjeru žrtvovati, da se hrabro suprotstavimo svakom nasilju i da ostanemo vjerni Kristu Gospodinu. Amen.

 

15. prosinca – Spomendan bl. Drinskih mučenica

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari