Pratite nas

BiH

Bosna i Hercegovina u raljama Izbornog zakona i geopolitičkih škara

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina će 2108. godinu dočekati u raljama Izbornog zakona i zaoštrenih geopolitičkih pretenzija najmoćnijih svjetskih igrača. Takva procjena uporište pronalazi u aktualnim proturječnim gledanjima na potrebu izmjena Izbornog zakona na temelju kojih bi se trebali održati opći izbori zakazani za listopad 2018. godine, ali jednako tako i u porastu geopolitičkih akcija kako onih sa Zapada tako i onih s Istoka, piše Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Izborni zakon, koji je još na snazi, godinama opterećuje političke odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH jer omogućio u dva mandata većinom bošnjačkim glasovima izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i nametanje platformaške vlasti u koju su instalirani oni dužnosnici iz hrvatskog naroda koji su bili podobni bošnjačkim kreatorima političko-kadrovske scene.

Takvo nametanje političkih aktera Hrvatima u BiH, koje je po metodama sličilo velikosrpskom instaliranju onih kadrova u SFRJ iz drugih naroda koji su bili lojalni (veliko)srpskoj vrhuški a ne svojem narodu, neminovno je sputavalo nacionalnu ravnopravnost u BiH i proizvodilo krizno stanje. U ovu se priču umiješao i Ustavni sud BiH tražeći izmjene Izbornog zakona kojima bi se ubuduće spriječilo obespravljivanje Hrvata. Takvoj odluci Ustavnog suda BiH bošnjačke političke elite mjesecima prkose s vidljivom težnjom da se izbjegne provedba odluke Ustavnog suda koja bi zaustavila pretvaranje Hrvata u BiH u nacionalnu manjinu.

PIC traži izmjene Izbornog zakona

Reagiralo je i Vijeće za provedbu mira (PIC), međunarodno tijelo zaduženo za nadziranje procesa u BiH, tražeći intenziviranje međustranačkih pregovora radi usuglašavanja „potrebe izmjene izbornog zakona a posebice dio koji se odnosi na novi način biranja zastupnika u Domu naroda Federacije BiH sukladno presudi Ustavnog suda BiH.“

Dakle, za PIC je neupitna „potreba“ izmjene izbornog zakona posebice u onom dijelu koji je najdelikatniji i koji je omogućavao bošnjačkim strankama da u Domu naroda Federacije BiH instaliraju „svoje“ Hrvate a ne one koji dobivaju glasačku potporu hrvatskog naroda. Takvo bošnjačko konzumiranje aktualnog Izbornog zakona omogućavalo im je da stvaraju dojam demokratičnosti a u praksi je to značilo gaženje prava jednog konstitutivnog naroda.

Serwerova upozorenja

Jedna od najutjecajnijih američkih analitičara Daniel Serwer također nije ravnodušan na nepravičnost aktualnog Izbornog zakona te je nedavno poručio: „Moramo ukloniti prepreke na Balkanu i prepreke za okončanje mirovnog procesa na Balkanu uključujući bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke, članstvo u UN-u za Kosovo i ime Makedonije i njegovo utjecanje na članstvo u NATO-u posebno.“

Treba primijetiti kako „bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke“ Serwer uvrštava u probleme koji su „prepreka“ za mirovni proces. Drukčije rečeno, Serwerovim upozorenjem na „bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke“ cilja se na „platformašku vlast“ i način izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH kao na „prepreke“ u mirovnom procesu jer su u vlast ušli manipulacijama a ne izbornim rezultatom naroda kojeg su trebali predstavljati.

Ovakvo upozorenje Serwera ima važnu dimenziju jer je on vrstan poznavatelj (ne)prilika na Balkanu a u razdoblju od 1994. do 1996. godine bio je i posebni američki izaslanik za Federaciju BiH. Osim toga, on je bio iznimno angažirani posrednik u Daytonskim pregovorima, a to znači kako ima uvida u pozadinska zbivanja koja ne prodiru u javnost. Serwer je u poslijeratnom razdoblju u svojim tezama nerijetko bio sklon bošnjačkim stajalištima, tako da je njegovo upozorenje o „bosanskohercegovačkim ustavnim i izbornim nedostacima“ na poseban način adresirano bošnjačkoj političkoj publici.

Studija Vijeća za vanjske poslove SAD

Znakovita su promišljanja u studiji „Rasplitanje mirovnih sporazuma o Balkanu“ (The Unraveling of the Balkans Peace Agreements) koju je 8. studenog 2017. objavilo utjecajno Vijeće za vanjske poslove SAD (Council of Foreign Relations).

Već u podnaslovu istaknuta je sljedeća rečenica: „Napetosti rastu na Balkanu i rizik obnavljanja sukoba raste, ali Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u očuvanju mira i stabilnosti u regiji.“ Takvim plasiranjem prve rečenice Vijeće za vanjske poslove SAD (s obzirom na svoj tradicionalni utjecaj koji ima u kreiranju američke vanjske politike) zapravo nagovještava eventualno obnavljanje snažnijeg angažmana SAD-a na Balkanu što se očituje u poruci kako „Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u očuvanju mira i stabilnosti u regiji.“

U ovoj se studiji upoozrava na „radikalizaciju balkanskih muslimana,“ te na porast utjecaja Rusije na granicama NATO-a pa čak i u nekim zemljama koje su članice NATO-saveza, primjerice u Albaniji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Iznosi se procjena kako nisu vjerojatni intenzivni vojni sukobi na Balkanu kao što je to bio slučaj 90-ih godina prošlog stoljeća, ali se upozorava kako je „nasilna nestabilnost i oružani sukobi, eventualno uključeni u ruske obučene i opremljene parapostrojbe, stvarna mogućnost.“

„Ovaj scenarij mogao bi uzrokovati opsežno etničko čišćenje, zločine protiv čovječnosti, izazove postojećim državnim institucijama, promjene u granicama i daljnju muslimansku radikalizaciju,“ napominje se u studiji. Također, se navodi kako bi referendum o samostalnosti Republike Srpske mogao „potaknuti muslimanski vojni potez muslimanske vlasti da zaposjedne sjeveroistočni grad Brčko.“

„Napad samozvane Islamske države ili al Qaide koji je usmjeren kršćanima u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji mogao bi izazvati napade osvete protiv Muslimana, pa čak i prekogranične borbe koje bi se mogle proširiti i na druge zemlje. Ubojstvo političkih vođa moglo bi potaknuti intervenciju susjedne države,“ stoji, također, u ovoj studiji.

Tri američke opcije

Prema navodima studije, Sjedinjene Američke države imaju „tri strateške opcije“ za očuvanje postojećih mirovnih sporazuma.

Potaknuti EU, posebice Njemačku

Prvom opcijom, kako se navodi, Sjedinjene Američke Države bi mogle povećati bilateralnu pomoć i potaknuti Europsku uniju, posebice Njemačku, da ojačaju postojeće balkanske obveze.

„Kao druga opcija, Sjedinjene Američke države mogu surađivati s Rusijom za dizajn i provedbu novih teritorijalnih aranžmana s etnički određenim granicama. Ovo bi bilo veliko odstupanje od dugogodišnjih američkih pravila. Zaključujući da je državna izgradnja unutar postojećih granica nemoguća, Washington i Bruxelles mogli bi započeti pregovore o mirnoj etno-teritorijalnoj podjeli, a rezultirajuće države imaju pravo pridružiti se svojim susjedima. Moskva bi dobrodošla i surađivala s takvom inicijativom,“ objašnjava se u studiji.

Mirna etno-teritorijalna podjela

Pri tomu se dodaje: „Rezultat bi bio dijeljenje Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije.“
Ova opcija u kojoj se zagovara početak pregovora “o mirnoj etno-teritorijalnoj podjeli“ te suradnja Amerike s Rusijom u tom smislu, vjerojatno će potaknuti proturječne reakcije.

Treba primijetiti kako je ovo prvi puta nakon raspada bivše Jugoslavije da se iz američke vizure spominje mogućnost suradnje s Rusijom i to u kontekstu „mirne etno-teritorijalne podjele“ na Balkanu.
To govori o činjenici kako je Balkan bačen u geopolitičke ralje najkrupnijih svjetskih igrača koji na globalnoj razini mogu biti nepomirljivi rivali ali na regionalnoj razini ne isključuje se njihovo partnerstvo i suradnja. Zapravo, gledajući iz šire povijesne perspektive takvo natjecanje za geostrateški prestiž na Balkanu nije ovovremena novost nego se ponavlja pravilo. Balkanom je pola tisućljeća gazdovala Otomanska imperija, a naslijedila je Austrougarska monarhija. Nakon Oktobarske revolucije Sovjetska Rusija širi svoj geopolitički utjecaj na Balkanu koristeći komunizam kao ideološko oružje. Jugoslavija je bila geopolitička filijala Sovjetske Rusije radi sprječavanja geopolitičkih akcija Zapada na Balkanu.

Treća opcija

I na kraju da ne zaboravimo treću stratešku opciju Sjedinjenih Američkih Država koja se spominje u ovoj studiji a ona glasi: „Kao treća opcija, Sjedinjene Američke Države bi se mogle preporučiti da vode napore za izgradnju održivih demokratskih država kojima upravljaju u skladu s vladavinom prava i prihvatljivim za članstvo u NATO-u i EU. Niti jedan od dostupnih alata ne zahtijeva predanost većih novčanih sredstava ali treba pojačana politička pozornost u regiji kako bi se spriječile daleko skuplje obveze u budućnosti, osigurati da Europska unija i dalje nosi najveći teret na Balkanu te ometa Islamističku radikalizaciju.“

Ovaj uradak je ponizni pokušaj skretanja pozornosti na važnost izmjene Izbornog zakona u BiH 2018. godini ali i na prisutnost moćnih geopolitičkih škara nad Balkanom. Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mario Karamatić: SDA radi na odcjepljenju RS i uspostavi HRHB, reisova građanska je islamska BiH

Objavljeno

na

Objavio

SDA uporno nastavlja raditi na odcjepljenju Republike Srpske i uspostavi Hrvatske Republike Herceg Bosne, rekao je Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH, komentirajući za Hrvatski Medijski Servis inicijativu Stranke demokratske akcije da se pred Ustavnim sudom BiH ispita ustavnost naziva entiteta Republika Srpska. 

Karamatić je mišljenja da SDA radi sve da Hrvatima i Srbima ogadi Bosnu i Hercegovinu.

Podsjećamo, jučer je SDA najavila da će preko svojih predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti inicijativu ustavnosti imena entiteta Republika Srpska. Takvu inicijativu obrazlažu činjenicom time da ime Republika Srpska, u kojoj su po Ustavu konstitutivna sva tri naroda, diskriminira Bošnjake i Hrvate.

S druge strane, predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da SDA dolijeva ulje na vatru u BiH je Republika Srpska spremna donijeti odluku o osamostaljenju i uspostaviti kontrolu nad svojim granicama ukoliko se formalizira navedena inicijativa SDA.

Dokaz da je SDA bila uključena u Komšićev izbor

Predsjednik HSS-a za Hrvatski je Medijski Servis komentirao i izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da su Željka Komšića izabrali gađani i da je time narod kaznio politiku HDZ-a.

“Džaferovićeva izjava da je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH odgovor naroda na politiku HDZ-a BiH je još jedan dokaz da je SDA bila aktivno uključena u izbor Željka Komšića i da je izabran uz njihovu pomoć. To najbolje pokazuje broj glasova koji je dobio DF, a taj broj apsolutno je nesrazmjeran s brojem glasova koje je dobio Željko Komšić, rekao je Karamatić za HMS.

Građanska BiH jednako Islamska BiH

Upitan da komentira izjavu reisa-l-uleme Huseina ef. Kavazovića da je Bosni i Hercegovini potrebna građanska država Karamatić kaže da bi u tom slučaju postojao znak jednakosti između građanske i islamske Bosne i Hercegovine. “Treba razumijeti njegovu izjavu, s tim kada reis kaže građanska država misli na islamsku državu”, rekao je Karamatić.

Podsjećamo, reis Kavazović je u intervjuu jednoj sarajevskoj agenciji ustvrdio da je Bosni i Hercegovini potrebna građanska država da bi, kako kaže, Bosna i Hercegovina postala moderna i liberalna država. Također, Kavazović je napomenuo da će Bosna i Hercegovina opstati unatoč svim nedaćama jer je više od pola njenih građana smatra jedinom domovinom. /HMS/

 

Zbog poteza SDA Dodik sazvao hitnu presicu: Ovo je kap koja je prevršila mjeru…

 

 

 

SDA odlučila pokrenuti postupak ocjene ustavnosti naziva Republike Srpske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zbog poteza SDA Dodik sazvao hitnu presicu: Ovo je kap koja je prevršila mjeru…

Objavljeno

na

Objavio

Dodik kaže da bi inicijativa za promjenu imena Republike Srpske mogla dovesti do “razdruživanja” BiH

Predsjedatelj i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ocijenio je u srijedu kako je najava bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) da će tražiti ocjenu ustavnosti naziva entiteta Republika Srpska uvod u nove sukobe u BiH koji bi mogli završiti potpunom paralizom države ali i njenim “razdruživanjem”.

Iz središnjice SDA u Sarajevu su ranije tijekom dana medijima dostavili priopćenje u kojemu su najavili kako će ovlašteni dužnosnici te stranke u tijelima vlasti podnijeti priziv Ustavnom sudu BiH i tražiti da se naziv Republike Srpske izmijeni jer on ne odražava ustavnu činjenicu po kojoj su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna u tom entitetu.

Dodik je na izvanrednoj konferenciji za novinstvo koju je tim povodom sazvao u Istočnom Sarajevu kazao kako je ova najava “kap koja je prevršila mjeru” i “nepotrebna provokacija” preko koje se ne može prijeći.

“Kada bude upućena ova inicijativa Ustavnom sudu ja ću prekinuti rad u Predsjedništvu BiH”, najavio je Dodik pojašnjavajući kako će prekinuti svaku komunikaciju s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem ukoliko on bude taj koji će u ime SDA podnijeti priziv Ustavnom sudu.

Dok se ovo stanje ne razjasni, kako je najavio, neće biti nikakvih pregovora sa SDA o uspostavi vlasti na državnoj razini.

Kazao je kako je ovo najbolji put da se RS “istjera iz BiH” te je najavio kako će zbog ove krize pozvati sve predsjednike parlamentarnih političkih stranaka iz RS na dogovor o zajedničkom reagiranju te kako će o svemu raspravljati parlament RS i odlučiti o “adekvatnim mjerama” koje će stupiti na snagu čim se predmet nađe pred Ustavnim sudom.

“Ovo je inicijativa za razdruživanje u BiH”, kazao je Dodik optuživši Bošnjake da “ne žele nikoga drugoga u BiH” te da su stoga majorizirali Hrvate na općim izborima provedenim prošle godine a sada pokušavaju ukinuti RS.

Dodik je rekao kako je RS ustavna kategorija pa se ne može ni prihvatiti priziv ali ne vjeruje Ustavnom sudu BiH pa ne isključuje da on o tome ipak raspravlja jer tamo odluke mogu donijeti tri strana i dva bošnjačka suca.

Tvrdi kako je RS pod tim imenom “međunarodno priznata” jer je kao takva potpisala sve anekse Daytonskog sporazuma te je predstavljala pregovaračku stranu.

“Ukidanje imena RS nama govori da mi nemamo što tražiti u BiH”, zaključio je Dodik.

Njegovim kritikama na račun SDA tijekom dana su se pridružili gotovo svi istaknutiji političari iz RS poput predsjednika entitetske Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića koji je kazao kako su nazivi entiteta utvrđeni u Daytonu 1995. pa bi promjena tih naziva označila rušenje ustava a time i BiH kao države.

“Potezati danas u dnevnopolitičke svrhe pitanje promjene naziva Republika Srpska znači rušenje ustava, nakon čega više nitko ne bi mogao predvidjeti razvoj situacije”, kazao je Čubrilović u Banjoj Luci.

Unatoč razlikama i stalnim sukobima s vladajućom strukturom i predstavnici oporbe u Republici Srpskoj u srijedu su reagirali na sličan način kao i dužnosnici na vlasti optuživši SDA da stvara kaos.

“Ovo je neodgovoran potez SDA koji će dovesti do blokade u radu institucija i u formiranju vlasti… SDA na ovaj način preuzima odgovornost za mogući kaos”, izjavio je predsjednik oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović.

(Hina)

 

SDA odlučila pokrenuti postupak ocjene ustavnosti naziva Republike Srpske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari