Pratite nas

BiH

Bosna i Hercegovina u raljama Izbornog zakona i geopolitičkih škara

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina će 2108. godinu dočekati u raljama Izbornog zakona i zaoštrenih geopolitičkih pretenzija najmoćnijih svjetskih igrača. Takva procjena uporište pronalazi u aktualnim proturječnim gledanjima na potrebu izmjena Izbornog zakona na temelju kojih bi se trebali održati opći izbori zakazani za listopad 2018. godine, ali jednako tako i u porastu geopolitičkih akcija kako onih sa Zapada tako i onih s Istoka, piše Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Izborni zakon, koji je još na snazi, godinama opterećuje političke odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH jer omogućio u dva mandata većinom bošnjačkim glasovima izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH i nametanje platformaške vlasti u koju su instalirani oni dužnosnici iz hrvatskog naroda koji su bili podobni bošnjačkim kreatorima političko-kadrovske scene.

Takvo nametanje političkih aktera Hrvatima u BiH, koje je po metodama sličilo velikosrpskom instaliranju onih kadrova u SFRJ iz drugih naroda koji su bili lojalni (veliko)srpskoj vrhuški a ne svojem narodu, neminovno je sputavalo nacionalnu ravnopravnost u BiH i proizvodilo krizno stanje. U ovu se priču umiješao i Ustavni sud BiH tražeći izmjene Izbornog zakona kojima bi se ubuduće spriječilo obespravljivanje Hrvata. Takvoj odluci Ustavnog suda BiH bošnjačke političke elite mjesecima prkose s vidljivom težnjom da se izbjegne provedba odluke Ustavnog suda koja bi zaustavila pretvaranje Hrvata u BiH u nacionalnu manjinu.

PIC traži izmjene Izbornog zakona

Reagiralo je i Vijeće za provedbu mira (PIC), međunarodno tijelo zaduženo za nadziranje procesa u BiH, tražeći intenziviranje međustranačkih pregovora radi usuglašavanja „potrebe izmjene izbornog zakona a posebice dio koji se odnosi na novi način biranja zastupnika u Domu naroda Federacije BiH sukladno presudi Ustavnog suda BiH.“

Dakle, za PIC je neupitna „potreba“ izmjene izbornog zakona posebice u onom dijelu koji je najdelikatniji i koji je omogućavao bošnjačkim strankama da u Domu naroda Federacije BiH instaliraju „svoje“ Hrvate a ne one koji dobivaju glasačku potporu hrvatskog naroda. Takvo bošnjačko konzumiranje aktualnog Izbornog zakona omogućavalo im je da stvaraju dojam demokratičnosti a u praksi je to značilo gaženje prava jednog konstitutivnog naroda.

Serwerova upozorenja

Jedna od najutjecajnijih američkih analitičara Daniel Serwer također nije ravnodušan na nepravičnost aktualnog Izbornog zakona te je nedavno poručio: „Moramo ukloniti prepreke na Balkanu i prepreke za okončanje mirovnog procesa na Balkanu uključujući bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke, članstvo u UN-u za Kosovo i ime Makedonije i njegovo utjecanje na članstvo u NATO-u posebno.“

Treba primijetiti kako „bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke“ Serwer uvrštava u probleme koji su „prepreka“ za mirovni proces. Drukčije rečeno, Serwerovim upozorenjem na „bosanskohercegovačke ustavne i izborne nedostatke“ cilja se na „platformašku vlast“ i način izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH kao na „prepreke“ u mirovnom procesu jer su u vlast ušli manipulacijama a ne izbornim rezultatom naroda kojeg su trebali predstavljati.

Ovakvo upozorenje Serwera ima važnu dimenziju jer je on vrstan poznavatelj (ne)prilika na Balkanu a u razdoblju od 1994. do 1996. godine bio je i posebni američki izaslanik za Federaciju BiH. Osim toga, on je bio iznimno angažirani posrednik u Daytonskim pregovorima, a to znači kako ima uvida u pozadinska zbivanja koja ne prodiru u javnost. Serwer je u poslijeratnom razdoblju u svojim tezama nerijetko bio sklon bošnjačkim stajalištima, tako da je njegovo upozorenje o „bosanskohercegovačkim ustavnim i izbornim nedostacima“ na poseban način adresirano bošnjačkoj političkoj publici.

Studija Vijeća za vanjske poslove SAD

Znakovita su promišljanja u studiji „Rasplitanje mirovnih sporazuma o Balkanu“ (The Unraveling of the Balkans Peace Agreements) koju je 8. studenog 2017. objavilo utjecajno Vijeće za vanjske poslove SAD (Council of Foreign Relations).

Već u podnaslovu istaknuta je sljedeća rečenica: „Napetosti rastu na Balkanu i rizik obnavljanja sukoba raste, ali Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u očuvanju mira i stabilnosti u regiji.“ Takvim plasiranjem prve rečenice Vijeće za vanjske poslove SAD (s obzirom na svoj tradicionalni utjecaj koji ima u kreiranju američke vanjske politike) zapravo nagovještava eventualno obnavljanje snažnijeg angažmana SAD-a na Balkanu što se očituje u poruci kako „Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u očuvanju mira i stabilnosti u regiji.“

U ovoj se studiji upoozrava na „radikalizaciju balkanskih muslimana,“ te na porast utjecaja Rusije na granicama NATO-a pa čak i u nekim zemljama koje su članice NATO-saveza, primjerice u Albaniji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori. Iznosi se procjena kako nisu vjerojatni intenzivni vojni sukobi na Balkanu kao što je to bio slučaj 90-ih godina prošlog stoljeća, ali se upozorava kako je „nasilna nestabilnost i oružani sukobi, eventualno uključeni u ruske obučene i opremljene parapostrojbe, stvarna mogućnost.“

„Ovaj scenarij mogao bi uzrokovati opsežno etničko čišćenje, zločine protiv čovječnosti, izazove postojećim državnim institucijama, promjene u granicama i daljnju muslimansku radikalizaciju,“ napominje se u studiji. Također, se navodi kako bi referendum o samostalnosti Republike Srpske mogao „potaknuti muslimanski vojni potez muslimanske vlasti da zaposjedne sjeveroistočni grad Brčko.“

„Napad samozvane Islamske države ili al Qaide koji je usmjeren kršćanima u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori ili Srbiji mogao bi izazvati napade osvete protiv Muslimana, pa čak i prekogranične borbe koje bi se mogle proširiti i na druge zemlje. Ubojstvo političkih vođa moglo bi potaknuti intervenciju susjedne države,“ stoji, također, u ovoj studiji.

Tri američke opcije

Prema navodima studije, Sjedinjene Američke države imaju „tri strateške opcije“ za očuvanje postojećih mirovnih sporazuma.

Potaknuti EU, posebice Njemačku

Prvom opcijom, kako se navodi, Sjedinjene Američke Države bi mogle povećati bilateralnu pomoć i potaknuti Europsku uniju, posebice Njemačku, da ojačaju postojeće balkanske obveze.

„Kao druga opcija, Sjedinjene Američke države mogu surađivati s Rusijom za dizajn i provedbu novih teritorijalnih aranžmana s etnički određenim granicama. Ovo bi bilo veliko odstupanje od dugogodišnjih američkih pravila. Zaključujući da je državna izgradnja unutar postojećih granica nemoguća, Washington i Bruxelles mogli bi započeti pregovore o mirnoj etno-teritorijalnoj podjeli, a rezultirajuće države imaju pravo pridružiti se svojim susjedima. Moskva bi dobrodošla i surađivala s takvom inicijativom,“ objašnjava se u studiji.

Mirna etno-teritorijalna podjela

Pri tomu se dodaje: „Rezultat bi bio dijeljenje Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije.“
Ova opcija u kojoj se zagovara početak pregovora “o mirnoj etno-teritorijalnoj podjeli“ te suradnja Amerike s Rusijom u tom smislu, vjerojatno će potaknuti proturječne reakcije.

Treba primijetiti kako je ovo prvi puta nakon raspada bivše Jugoslavije da se iz američke vizure spominje mogućnost suradnje s Rusijom i to u kontekstu „mirne etno-teritorijalne podjele“ na Balkanu.
To govori o činjenici kako je Balkan bačen u geopolitičke ralje najkrupnijih svjetskih igrača koji na globalnoj razini mogu biti nepomirljivi rivali ali na regionalnoj razini ne isključuje se njihovo partnerstvo i suradnja. Zapravo, gledajući iz šire povijesne perspektive takvo natjecanje za geostrateški prestiž na Balkanu nije ovovremena novost nego se ponavlja pravilo. Balkanom je pola tisućljeća gazdovala Otomanska imperija, a naslijedila je Austrougarska monarhija. Nakon Oktobarske revolucije Sovjetska Rusija širi svoj geopolitički utjecaj na Balkanu koristeći komunizam kao ideološko oružje. Jugoslavija je bila geopolitička filijala Sovjetske Rusije radi sprječavanja geopolitičkih akcija Zapada na Balkanu.

Treća opcija

I na kraju da ne zaboravimo treću stratešku opciju Sjedinjenih Američkih Država koja se spominje u ovoj studiji a ona glasi: „Kao treća opcija, Sjedinjene Američke Države bi se mogle preporučiti da vode napore za izgradnju održivih demokratskih država kojima upravljaju u skladu s vladavinom prava i prihvatljivim za članstvo u NATO-u i EU. Niti jedan od dostupnih alata ne zahtijeva predanost većih novčanih sredstava ali treba pojačana politička pozornost u regiji kako bi se spriječile daleko skuplje obveze u budućnosti, osigurati da Europska unija i dalje nosi najveći teret na Balkanu te ometa Islamističku radikalizaciju.“

Ovaj uradak je ponizni pokušaj skretanja pozornosti na važnost izmjene Izbornog zakona u BiH 2018. godini ali i na prisutnost moćnih geopolitičkih škara nad Balkanom. Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Martinović: Hrvati su zaustavili pretvaranje Federacije u bošnjački entitet

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda parlamenta FBiH Tomislav Martinović izjavio je u Mostaru kako su Hrvati zaustavili neustavan pokušaj bošnjačkih stranaka da donesu entitetski izborni zakon koji bi omogućio pretvaranje toga entiteta u bošnjački.

“U Domu naroda na ustavan način zaustavili smo neustavan pokušaj usvajanja protuustavnog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata. To je još jedna velikobošnjačka predstava za javnost s ciljem pretvaranja FBiH u dominantno bošnjački entitet“, rekao je Martinović za internetski portal Dnevnik.ba.

Pri tome je istaknuo kako je prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH koje su predložile bošnjačke stranke SDA, SDP, SBB, Naša stranka i DF neustavan.

“Suprotan je presudi Ustavnog suda BiH kojim su izvan snage stavljene odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta”, istaknuo je Martinović.

Pojasnio je kako je hrvatski klub zastupnika u četvrtak pokrenuo pitanje vitalnog interesa sa čim se složio i potpredsjednik Doma naroda iz reda Srba Drago Puzigaća nakon čega su sjednicu bojkotirali bošnjački izaslanici koji su i tražili sazivanje izvanredne sjednice kako bi se donio Zakon o izbornim jedinicima.

“Nedolazak dovoljno govori. Mi smo zaštitili Ustav BiH i ustavno-pravni poredak BiH”, istaknuo je Martinović. On je opovrgnuo tvrdnje i kako je u međuvremenu na legalan način inicirana smjena Puzigaće jer su to učinila samo četiri od 13 izaslanika Srba.

Nakon jučerašnje sjednice ostalo je nejasno jesu li hrvatski izaslanici srušili Zakon o izbornim jedinicama koji bez suglasnosti predsjednice Doma naroda Lidije Bradare i potpredsjednika Drage Puzigaće ne može stupiti na snagu. Nova sjednica Doma naroda očekuje se sljedećeg tjedna.

Državni Ustavni sud BiH izbrisao je u ljeto prošle godine odredbe izbornog zakona BiH koji utvrđuje da se iz svake županije iz Federacije BiH bira po jedan predstavnik Hrvat, Srbin i Bošnjak za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda jer se time narušava srazmjernost i omogućava izbor izaslanika koji nemaju narodni legitimitet.

Bošnjačke stranke odlučile su se donijeti novi zakon o izbornim jedinicama u Federaciji BiH koji posve ignorira presudu ustavnog suda te predviđa da se u Dom naroda biraju po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak iz svake županije.

Na taj način je moguće da se, primjerice, iz Bosanskopodrinjske županije s 24 Hrvata bira jedan Hrvat u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao i iz Posavske županije u kojoj živi 36.000 Hrvata. To stvara razliku u vrijednosti glasova od 1400 puta.

(Hina)

 

Karamatić: Nastave li bošnjačke stranke s ovakvom politikom koja graniči s fašizmom, razdruživanje će biti neminovnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari