Pratite nas

Bošnjaci nemaju što prigovrati Srbima sve dotle dok sotoniziraju i preglasavaju Hrvate

Objavljeno

na

Sve je teže, gotovo postaje nemoguće graditi multinacionalnu i multikonfesionalnu Bosnu i Hercegovinu na isključivostima, kako to danas nastoji i čini bošnjačka strana, koja te civilizacijske vrjednote Zapadnoga svijeta uvjetuje brojnosti svoga naroda. Takav pristup tim vrijednostima je zapravo nepriznavanje isti. Multi-društvo, a to znači i beha društvo kojeg je prošlostna svakojake načine učinila takvim, te bez obzira na sve time i obogatila mora počivati, ne na isključivostima, već na uključenostima svih svoji sastavnica bez obzira na njihovu brojnost, i na njihove posebnosti.

https://i1.wp.com/www.hercegbosna.org/slike_upload/20110921/velicina1/herceg_bosna201109211025130.jpg?resize=389%2C292

Kao i svaka druga slojevita i kompleksna zemlja, a njih ima još u svijetu, i to vrlo uzorno funkcionalnih i Bosna i Hercegovina može biti održiva samo kao zajednica, kao društvo slobodnih ravnopravnih i jednakopravnih suverenih i konstitutivnih Bošnjaka, Srba, Hrvata, te drugih zajednica i manjina. Dakako, ne na papiru kako je to sada praksa u BiH brojnijih naroda u beha entitetima, već na djelu u teškoj i stagnirajućoj suvremenosti iz koje se mora izaći ako se želi boljitak, ne tom drugom i drugačijem, malobrojnijem i obespravljenijem narodu, već svom u ime kojeg se navodno bore vođe tih brojnijih entitetskih naroda.

Svaki izlazak iz euro dostignuća i izborenih dimenzija slobode i pravednosti, jednakosti i pravde, demokratičnosti i tolerancije, bilo prebrojavanjem krvnih zrnaca, bilo nametanjem dignutih ruku bez konsenzusa, bilo davanjem ili pisanjem nekih novih ahdnama ili biranjem tuđih predstavnika u institucije vlasti je zapravo proces nestajanja Bosne i Hercegovine i neki oblik priprema za novi sukob. A u bosanskohercegovačkom „buretu baruta“ dovoljna je i mala iskrica za veliku ratnu vatru. Zar nismo svjedoci toga, i zar svi zajedno ne plaćamo veliku cijenu te nepromišljenosti, koja bi se, na žalost, mogla ponoviti. Na žalost, ništa u Bosni i Hercegovini nema tako dug svoj kontinuitet kao što imaju ratovi koji se ponavljaju u nekim planiranim intervalima.

Talibanski je zločin ubijanje prava naroda zato što je on drugačiji u svom nacionalnom ili vjerskom identitetu, što je on malobrojniji i slabiji. Ništa manji zločin nije u BiH praksa brojnijeg naroda, bošnjačko biranje hrvatskih predstavnika u institucijama vlasti bilo koje razine. Zar se u takvoj političkoj praksi može govoriti o jednakosti, suverenosti, konstututivnosti i pravednosti razlika? Zasigurno da ne može, ne samo u bosanskohercegovačkoj suvremenosti već u svjetskoj zajednici općenito. To je prošlost u Europi koja je plaćena velikim ljudskim tragedijama i zbog čega je Stara Dama rekla – nikad više. A eto na tom prokletom mržnjom napunjenom balkanskim menatalitetom i ostavštinom okupatora ispunjenom, te mudžahedinskom prisutnošću iz Europe istrgnutom, komadiću zemlje živi i vlada stara europska crna prošlost.

Ni u jednom se društvu ne može tako snažno u svim svojim izgrađenim dimenzijama potvrđivati i izgrađivati, proširivati i jačati, sloboda i pravo, jednakost i ravnopravnost, pravda i pravednost, kao u multi zajednicama kakva je bosanskohercegovačka. A ne treba puno, dovoljno je samo da svaka njezina sastavnica, bez obzira na brojnost, ravnopravno sudjeluje u radu svih njezinih institucija, od lokalne do državne. Tu najveći doprinos širenju i uživanju slobode i pravednosti mogu i moraju dati brojniji narodi. U prošlosti su bili prisiljeni na to, danas im je to dužnost i obveza. Brojniji narodi u multi društvima, svojim političkim djelovanjem su ili graditelji ili rušitelji tih zajednica. U ovom ratom i daytonskom nepravdom ispregrađivanom i etnički očišćenom, čak i genocidom stvorenim entitetom bosanskohercegovačkom društvu to je zadaća, to je političko demokratski, europski ispit Bošnjaka i Srba, svakog u svom entitetu, a sviju zajedno u Bosni i Hercegovini.

Povijesna je zadaća bošnjačkoga i političkog i vjerskog vodstva da pokažu i dokažu svojim djelovanjem kakvu Bosnu i Hercegovinu žele u budućnosti. Je li europsku multi i slobodnu zemlju ravnopravnih suverenih Bošnjaka, Srba, Hrvata i drugih ili unitarnocentraliziranu, etnički i vjerski čistu bošnjačko-islamsku. Oni bi to morali pokazati i živjeti prvo u Federaciji, koja je zajednica njih i Hrvata, kako bi to isto pravo mogli tražiti i u etnički čistoj genocidnoj Republici srpskoj. Treba prvo pomesti ispred vlastite kuće, da bi si čist došao do susjeda.

Pravo i jednakost hrvatskoga naroda kao malobrojnije suverene i konstitutivne bosanskohercegovačke zajednice, ne smije se od strane bošnjačkog brojnijeg suverenog i konstitutivnog naroda nametati i proizvoditi kao problem. Problem ne može i nije pravo hrvatskog naroda, isto onakvo kakvo imaju i uživaju i Bošnjaci i Srbi. Onaj tko to pravo negira taj ne prizna ni hrvatski narod koji to pravo traži. To je suština problema, to je izvor problema, nepriznavanje hrvatskog naroda kao jednakopravnog i suverenog, u prvom redu u Federaciji, budući da samo ime govori što je to taj entitet, a zatim i u genocidnoj Republici srpskoj.

Bošnjačko političko i vjersko vodstvo ne samo da ne priznaje ono što je u Daytonu i od svjetske zajednice kao sudionika riješavanja beha problema, priznato, a to je suverenost i konstitutivnost Bošnjaka, Srba i Hrvata, oni ne priznaju time ni beha stvarnost, koja je postojala daleko prije, a to je da je Bosna i Hercegovina zemlja i Bošnjaka, i Srba, i Hrvata. Bilo koji drugi put izgradnje Bosne i Hercegovine je zapravo jugoslavenski viđeni način vladavine brojnijeg srpskog naroda, u bosanskohercegovačkom slučaju bošnjačkog. U toj juzajednici srpski narod je nerijetko birao predstavnike drugih naroda i osiromašivao te druge, izvlačio novac iz drugih republika, napose iz Hrvatske i Slovenije, te gradio novu junaciju i jujezik, a sve to kao gradnja Velike Srbije. Sve se to danas ponavlja u Bosni i Hercegovini, Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike u gotovo sve institucije vlasti, izvlače se novci iz hrvatskih županija, gradi se nova bošnjačka nacija, uvodi i silom nameće novi bosanski jezik i sve to s namjerom izgradnje neke Velike muslimanske Bosne i Hercegovine.

Radilo se to pola stoljeća u juzajednici i igralo na vrijeme, isto kako to danas čine Bošnjaci u Federaciji Bosne i Hercegovine, betonirajući neodrživo stanje u kojem će vrijeme ili prognati, ili stopiti, ili „građanizirati“, ili bošnjaćizirati, ili jednostavno porobiti  Hrvate. Svi bošnjački putevi vode k tom cilju. Jedan od tih puteva kojim idu k tom vrlo opasnom cilju, a cilj bi mogao biti poput velikosrpskoga, raspad i Federacije i Bosne i Hercegovine, bošnjaćizirana ili „građanizirana“ Bosna i Hercegovina svakako je i neodgovornost za počinjene ratne zločine nad Hrvatima, te mirnodopski proces obespravljivanja, marginaliziranja, kao i biranje „hrvatskih“ predstavnika u političke institucije.

Neodgovornost za počinjene ratne zločine danas je najsnažnija prepreka izgradnje poslijeratne pravednosti, kao osnove međunacionalnog povjerenja. Kako graditi hrvatsko bošnjačko federalno povjerenje kada ni 20 godina poslije muslimanskog zločina nad Hrvatima Lašvanske doline, a tako je diljem Federacije, niti jedan muslimanski ubojica i zločinac nije odgovarao i bio kažnjen za počinjeni zločin. Cijela Bosna i Hercegovina je sazdana na nepravdi, no Lašvanska dolina je najveće mjesto te nepravde za hrvatske žrtve muslimanske agresije. Za 653 ubijena Hrvata među kojima su bile i žene, i djeca, i starci, pa i bolesnici, kao u selu Maljine, nitko od muslimanskih zlikovaca nije izveden pred sud pravde i odgovarao za taj talibanski genocid. Na takvom političkom terenu ne grade se nikakve zajednice, a poglavito ne moderne europske, regionalne federacije.

 I ova nepravda, i ovo bošnjačko betoniranje poslijeratne zaista neodržive Federacije, te njihovo igranje na kartu vremena zaista je, pa gotovo nepobitan, razlog za novu međunarodnu konferenciju o Bosni i Hercegovini. U tom mirnom traženju trajnog rješenja dugovječnog problema, aktivnije nego li prije zbog sve veće suvremene umiješanosti u Bosni i Hercegovini, trebale bi se uključiti, pored Amerike i Europe, Rusija i Turska. Bosanskohercegovački problem danas sve više zamrsuje rusko-turska upletenost na srpskoj i bošnjačkoj strani. Potvrđuju to i bošnjački prosvjedi u kojima se dolaskom i iskazivanom potporom svatko svome, Rusija i Turska kazale na čijoj su strani. Zbog toga bi njihovo sudjelovanje u traženju riješenja trebalo biti puno veće, jer njihovo današnje miješanje u bosanskohercegovački problem zapravo još više i dijele podijeljeno društvo, a njihov utjecaj na svoje mogao bi biti od velike koristi u budućim pregovorima.

Vinko Đotlo/Hrvatski-fokus/Croportal

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u subotu 2. prosinca će, prvi put, otvoriti vrata Pantovčaka Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, objavljeno je na njezinom Facebook profilu.

Povod i razlog za prijam Hrvata iz BiH hrvatska predsjednica nije obznanila, a njezinom službenom Facebook profilu tek je osvanula najava samog događaja:

“U subotu, 2. prosinca 2017. godine Ured predsjednice Republike Hrvatske otvara svoja vrata Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.

Zainteresirani svoj dolazak moraju prijaviti putem obrasca koji se nalazi u na internetskoj stranici u prilogu. Popunjeni obrazac potrebno je poslati na e-mail [email protected] ili putem faksa broj 385 1 4565 159 najkasnije do nedjelje, 26. studenoga 2017. godine”.

Kolinda Grabar – Kitarović svoj ured bh Hrvatima otvar svega tri dana nakon izricanja presude herceg-bosanskoj šestorki u Haagu.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari