Pratite nas

BiH

Bošnjačka strana želi izabrati dva člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović je u intervjuu za BHRT rekao da je Angela Merkel tijekom sastanka sa sva tri člana Predsjedništva BiH u Berlinu imala potrebu za ohrabrenjem, te iznalaženjem nekog rješenja kako ne bi bilo zastoja.

Međutim, Čović je dodao kako je i tijekom tog sastanka rekao da ne vidi prostor da se mijenja Izborni zakon, jer je prije dva dana dobio odluku SIP-a kojom su raspisani izbori: ”Mi moramo sada naći tehničke modele da se izbori mogu održati i da iza izbora nemamo krizu, da možemo implementirati ono što je problem. Bilo bi krajnje licemjerno, pa i neodgovorno, govoriti kako ćemo mi u narednih par mjeseci tražiti rješenje u Izbornom zakonu koje nismo željeli uraditi u zadnje dvije godine. Znači, to će netko uraditi, zajedno s nama, uz naše ohrabrenje trebamo pronaći tehnički put.

Što se mene tiče, naše insistiranje je vrlo jednostavno: legitimno predstavljanje znači članove Predsjedništva BiH i Dom naroda FBiH i mislim da smo oko toga i našli jedan zajednički sadržitelj u značajnoj mjeri”. Govoreći o otporima ovom zahtjevu, Čović je rekao kako bošnjačka strana koči proces: ”Bošnjačka strana ima jednu taktiku zadržati status quo, kako bi ponovo birala dva člana Predsjedništva BiH. Ja mislim da bi to bila katastrofa. Ako netko misli također da može među ovih 17 predstavnika Hrvata u ime Hrvata birati i popunjavati, bez obzira iz koje to županije i kantona rade, opet ja mislim da je na krivom putu, jer Ustavni sud je oko toga vrlo, vrlo određen.

Čak je i Venecijanska komisija ugradila jasno stajalište oko toga da Federacija nije federacija županija i kantona, nego baš konstitutivnih naroda. Naravno na isti način mislim i za Bošnjake i sa Srbe i za Ostale. Dok mi ne razumijemo taj dio, da moramo jedni druge uvažavati na toj osnovi, bit će teško. Ja vjerujem da će Bošnjaci to u konačnici prihvatiti -ogromna je odgovornost, a to nam je sinoć gospođa Merkel kazala, ogromna je odgovornost na najbrojnijem narodu u BiH. Ne smijemo ponoviti greške ex države, jednostavno kroz taj element moramo tražiti kompromis”, rekao je Čović.

Govoreći o europskom putu BiH, Čović kaže kako je BiH mogla aktivirati MAP, te dobiti kandidatski status, da je riješeno pitanje Izbornog zakona: ”To je bila gotova stvar i sinoć smo najduži period posvetili tom našem europskom putu i sva trojica smo kazali da to nema alternative i čak smo željeli da to što prije bude. Međutim, ne možete očekivati da vam netko da neke benefite ili jedno ohrabrenje, iako niste puno stvari zaslužili, a da niste u stanju riješiti osnovno to je Izborni zakon”, rekao je Čović, prenosi HMS.

Govoreći o najavama krize koja čeka BiH nakon Općih izbora, Čović je rekao kako se svi moraju potruditi da do krize ne dođe: “Moje stajalište je da krize ne smije biti i da se moramo potruditi, bez obzira što sad nismo iskoristili vrijeme u ove dvije godine i da provedemo ono što je svijet od nas tražio. Mi moramo osigurati da legitimno Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH, kao i Bošnjaci i Srbi. A Klub Hrvata, Klub Bošnjaka ,Srba i Ostalih u Domu naroda FBiH biraju oni kako se klub zove.

Što god netko mislio o građanskom konceptu ili etničkoj podjeli, mi moramo pronaći jednu mjeru između toga”. Čović je rekao kako je izrazito spreman za kompromise, te da tijekom sastanka kod Merkel nije bilo nikakvih pritisaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ratnom zapovjedniku logora tkz. Armije BiH u Konjicu šest godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravomoćno je osudilo na šest godina zatvora Edhema Žilića, nekadašnjeg zapovjednika zarobljeničkog logora Armije BiH u Konjicu koji je proglašen krivim za ratne zločine koji su tamo počinjeni, potvrđeno je u petak iz sjedišta tog suda BiH.

Žilić je u prvostupanjskom postupku bio osuđen na devet godina zatvora no potom je djelomice prihvaćena žalba obrane pa je kazna smanjena za tri godine.

Žilić je osuđen jer je zapovjedio, omogućio i nije sprječavao nečovječne postupke prema civilima zatočenim u logoru “Musala” a žrtve su bile osobe hrvatske i srpske nacionalnosti.

On je osuđen jer je osobno ili sa drugim osobama sudjelovao u premlaćivanju zatočenika Marija Matkovića, Pere Jozića te još tri zatočenika koji su svjedočili uz mjere zaštite identiteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

PLAN BOŠNJAČKE POLITIKE: Migrante registriraju u Mostaru da bi ih ostavili u HNŽ-u

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti bili su tjednima i mjesecima bez ikakvog statusa po parkovima u Sarajevu, a što je za svaku osudu, ali su po dolasku u IC Salakovac odmah pokrenuli postupak azila i pri tome su navodno dobili i službeno mjesto boravišta u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Imamo saznanja da je velik broj ilegalnih imigranata pokrenuo postupak azila i iskazao namjeru za azil pred službama za strance u Sarajevu, ali da Ministarstvo sigurnosti nije izvršilo pravodobno registraciju istih stranaca, što mu je bila i zakonska dužnost – stoji, između ostalog, u otvorenom pismu predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega državnim institucijama.

Dominacija preko migranata

Upravo ova informacija otkriva kako je bošnjačka politika odlučila migrante iskoristiti za pokušaj dominacije nad ostalim narodima.

Naime, migranti su mogli biti registrirani u Sarajevu još prije nekoliko tjedana, ali vlasti nisu dopustile takav scenariji. Kada su prebačeni u Mostar, odmah se pristupilo procesu registracije.

Srbija namjerno propušta migrante kroz svoj teritoriji jer ako ih ne registrira, neće ih iz europske zemlje moći deportirati u Srbiju. U BiH je registracija počela dolaskom ljudi u Mostar. Ako oni nastave put dalje prema Europi i europske zemlje iz budu deportirale, oni će biti vraćeni u Mostar.

S obzirom na to da se njihov broj stalno povećava, vrlo je moguće da se na ovaj način izmjeni etnička slika Mostara i da u njemu Hrvati više ne budu većina – objašnjavaju nam naši sugovornici.

Ovome u prilog ide činjenica kako su migranti koji su prebačeni u Mostar mogli biti smješteni i na prostor općine Hadžići, točnije u vojarni koja se nalazi u toj općini, ali se općinski načelnik usprotivio takvoj ideji.

Navodno je on bio protiv jer u vojarni nisu osigurani uvjeti za smještaj migranata. U biti, to je samo izlika da se migranti prebace u Mostar.

Neslužbene informacije govore kako će uskoro u Salakovcu biti osigurani uvjeti kako bi se proširio smještaj ovoga kampa i kako bi on u konačnici mogao primiti još više migranata. Sve je to dio jednoga šireg plana bošnjačke politike koja migrante koristi u političke svrhe – zaključili su naši sugovornici.

Reakcija Bošnjaka

Ipak, ono što autori ovakvog plana nisu očekivali jest činjenica da se veći broj Bošnjaka protivi ideji naseljavanja migranata na području Mostara.

Tome svjedoči i peticija koju su potpisali stanovnici Bijelog Polja, mostarskog prigradskog naselja u kojem žive i Hrvati i Bošnjaci, a kojom se traži zaštita od migranata i upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije.

Ističe se kako je riječ o ljudima za koje država nije utvrdila radi li se o bivšim pripadnicima terorističkih organizacija ili ne, čak se ne zna ni njihov stvarni identitet, što dovodi do grubog kršenja sigurnosne situacije u HN županiji.

 

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

 

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found