Pratite nas

Pregled

Bošnjaković: Za zaposlene u represivnom aparatu članstvo u društvima o kojima se nema nikakva saznanja naprosto nije prihvatljivo

Objavljeno

na

O ostavci glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića jutros su u emisiji Hrvatskog radija Poligraf govorili ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, Sabina Glasovac (SDP), Hrvoje Zekanović (Hrast) i urednik Nacionala Berislav Jelinić.

Bošnjaković je rekao da za zaposlene u represivnom aparatu članstvo u takvim društvima o kojima se nema nikakva saznanja naprosto nije prihvatljivo.

– I zakonski iz onih temeljnih načela koje osoba treba zadovoljavati široko tumačeći zakon u njegovoj ukupnosti ne bi bilo prihvatljivo, ali neke imperativne odredbe koja bi to izričito rekla nema. Međutim, tumačeći zakon u ukupnosti samog zakona i cijelog sustava takvo nešto nije prihvatljivo, rekao je Bošnjaković, dodajući da bi takvi ljudi trebali odstupiti s dužnosti. Rekao je da je Jelenić čestit, pošten i stručan, ali da se njihovim odlaskom šalje poruka kako nije prihvatljivo da netko sutra bude u zoni rizika.

Zekanović je za Bošnjakovićevu izjavu o potrebi odstupanja rekao da je to dosta hrabro i novi moment. Kaže da je siguran da još ima dužnosnika i u Vladi Andreja Plenkovića koji su članovi i masonskih loža i drugih tajnih organizacija.

– Sto posto ima i siguran sam da i predsjednik Vlade ima spoznaje da postoje takvi ljudi, rekao je Zekanović, dok je Bošnjaković rekao da premijer ne bi mogao znati je li netko član tajnog društva.

Jelinić je rekao da mu se čini da cijeli slučaj ulazi u početak lova na vještice.

– Jelenić nije otišao zato što je mason. Odstupio je zato što je pogrešno postupio i doveo se u poziciju sukoba interesa koja je učinila njegovu poziciju dalje neodrživom, rekao je Jelinić, naglašavajući da nije sporno što je Jelenić mason, već što je to prešutio. Također je rekao da Jelenić nije govorio istinu kad je u prvim istupima rekao da slučaj Nikice Gabrića vodi Općinsko državno odvjetništvo i da on s tim nema veza.

– On je apsolutno bio podložan tome da ga se ucjenjuje, rekao je Jelinić. Bio je i kritičan prema Jelenićevom radu kao državnog odvjetnika, između ostalog u pogledu afere SMS koja je rasječena na nekoliko krakova.

– Potpredsjednik Sabora Milijan Brkić (HDZ), koji je apsolutno protagonist te afere, izostao je iz ključnog kraka te afere, nema traga uopće da se s njim razgovarao, mada se zna da je bio nekoliko puta na neformalnim razgovorima s Draženom Jelenićem u DORH-u. Što su pričali? Mnogi se pitaju. Nitko pojma nema. Dakle, epiloga te afere nema. I sada mi dobivamo vrlo pouzdane informacije iz vrha HDZ-a na neformalnoj razini, “Gle čuda da DORH ponovno propituje ulogu Milijana Brkića u toj aferi”. Kada? Kad se on usudio javno nešto progovoriti protiv Plenkovića, rekao je Jelinić.

Bošnjaković je reagirao rekavši da uloga glavnog državnog odvjetnika nije da operativno vodi predmet.

Glasovac je rekla da Jelenić “nije učinio ništa na suzbijanju kriminaliteta” te da su kraj njega prolazile brojne afere na koji DORH nije reagirao, uključujući Agrokor, zbog čega su smatrali da treba otići.

– Mi u Hrvatskoj smo žrtve raznih interesnih skupina koje nisu nikakva tajna društva, a gdje se de facto trguje utjecajem, gdje se pogoduje nekome jer vam je financirao kampanju, a niste ni u kakvom tajnom društvu, rekla je Glasovac.

Zekanović je rekao da je Jelenić otišao isključivo zato što je mason jer u ovom trenutku unutarstranačkog sukoba u HDZ-u Plenkoviću nikako ne odgovara da je dužnosnik koji je izabrala njegova većina mason.

– On ga je potjerao isključivo zbog toga da bi se pokazao kao kvazikršćanin, konzervativac. I to je jedini razlog, rekao je Zekanović.

Pozvao je na zabranu nekih udruženja za koje postoji opravdana sumnja da rade protiv suvereniteta i integriteta države.

Komentirajući izjavu eurozastupnika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića da je Jelenić suvlasnik InterCapitala i povezan s “borgovcima”, što je DORH demantirao, Bošnjaković je rekao da se radi o udjelima u braniteljskom fondu, a ne u InterCapitalu.

Jelinić je potvrdio da je član Rotary Cluba, a tvrdnju da je to predvorje masonerije nazvao je glupošću. Nije član masonske lože, ali je rekao da je apsolutno neistina da su masoni tu da bi samo sebi pomagali.

– Prikupljaju sredstava, pomažu projekte, naoružavali su Hrvatsku u najteže vrijeme… Oni apsolutno nisu zavjerenici, rekao je Jelinić, s čime se Zekanović nije složio.

Zekanović je rekao da je član Katoličke crkve koja je “eksplicitna kad se radi o masonskom pokretu”, na što je Jelinić rekao da zna mnoge masone koji su izuzetni katolici.

– Nije spojivo, rekao je Zekanović.

– Ali je činjenično tako, odgovorio je Jelinić.

 

Nino Raspudić: Kakva država takva i masonerija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Da nam je netko ovo rekao prije dva mjeseca, mislili bismo da je lud…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: M. Čobanović

Jednu stvar moramo iskreno priznati.

Da nam je netko prije dva mjeseca rekao da će Hrvatska biti među najuspješnijim europskim zemljama u suzbijanju epidemije koronavirusa, ne bismo mu povjerovali.

Mi Hrvati? Mi možda dobro igramo nogomet. Dobro uređujemo apartmane. Znamo po skrivećki peći dobru rakiju i praviti vrhunsko vino. A ni maslinovo ulje nam nije za baciti. Umijemo „razvlačiti“ kunu „od prvog do prvog“ u mjesecu. Nenadmašni smo, iako to nevoljko javno priznajemo, i u nepodopštinama različitih vrsta, ponajviše u muljanjima sa plaćanjem poreza.

Ali da bi se dobro nosili sa zarazom biblijskih razmjera, epidemijom koja je zaustavila svijet, rasturila bolnički sustav, na koljena bacila čak i jednu Ameriku? Ne, u to nitko od nas tamo u siječnju nije mogao povjerovati.

Brojke, međutim, ne lažu.

Hrvatska proporcionalno gledano doista ima jednu od najnižih stopa zaraženih virusom COVID-19 među susjednim zemljama. I, što je još važnije, jednu od najnižih stopa smrtnosti u čitavoj Europi.

Kod nas je do sada od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 6 osoba. To je jedan i pol umrlih na milijun stanovnika. U Italiji je preminulo 11 591 ljudi. Odnosno 192 osobe na milijun stanovnika. U Španjolskoj je umrlih 8189. Što je 175 umrlih na milijun stanovnika.

No, nećemo gledati samo najgore primjere. Zemlje koje je korona toliko snažno pogodila da im mrtve mora odvoziti vojska.

Uzmimo, recimo, jednu Švedsku. Zemlju koja je daleko od Italije, Kine, Irana. Državu koja je mnogima ideal. Visoke plaće, visoki standardi u bolnicama, zdravstveni sustav koji je jedan od najboljih na svijetu. Tamo je od koronavirusa dosad preminulo 180 ljudi. Točnije 18 ljudi na milijun stanovnika. A 439 – isto na milijun – ih je zaraženo. Kod nas je na COVID-19 pozitivno 211 ljudi na milijun građana.

Možemo pogledati i nama susjednu Sloveniju, koja uslijed epidemije ima 15 mrtvih. Odnosno 7 na svaki milijun. I stopa zaraženih je neusporedivo veća nego u Hrvatskoj. Ona iznosi 386 na milijun stanovnika.

Švicarska? Sa 395 umrlih od koronavrusa, to je 46 smrti na svaki milijun stanovnika. Francuska? Brojka je ista.

U Nizozemskoj i Belgiji je 61 umrli na milijun stanovnika. U Velikoj Britaniji stopa je za sada niža, i iznosi 21 umrli na milijun stanovnika. U Austriji je 14, u Portugalu i Danskoj 16, a u Norveškoj 7 umrlih na milijun stanovnika.

Hrvatska je, podsjećamo, ima jednog i pol umrlog na milijun stanovnika.

A koliko nam dobro ide najbolje pokazuje primjer Njemačke, u kojoj se zaraza proširila na sve savezne države, i koja ima 67 tisuća oboljelih. No koja unatoč tome ima „samo“ 8 umrlih na milijun stanovnika.

Nisku stopu ima i Češka – 2 umrla na milijun stanovnika. Srbija sa 23 smrti od COVID-19, odnosno 3 umrla na milijun stanovnika. Bosna i Hercegovina sa 12 smrti, i 4 umrla na milijun stanovnika. Bugarska sa 8 umrlih (1,1 na milijun), Rumunjska sa 72 umrla (3,6 na milijun stanovnika) Poljska sa 32 mrtva, odnosno 0,8 na milijun stanovnika. Slovačka nema nijednog umrlog.

Nijedna od tih istočnoeuropskih zemalja izravno ne graniči s Italijom, u kojoj je glavno žarište pandemije u Europi. A Hrvatska od dobrog dijela njih ima nižu stopu smrtnosti.

Kada pandemija prođe, godinama će se analizirati što je koja zemlja napravila u prvim mjesecima da svoje građane zaštiti od zaraze. A tada nam neće preostati drugo nego da dr. Vilija Beroša, dr. Alemku Markotić i njihove suradnike – bar na neko vrijeme – negdje dobro sakrijemo.

Jer zemlje poput Njemačke, Švicarske ili SAD-a neće štedjeti novca da takve stručnjake dobiju na svoju stranu, piše Marina Karlović Sabolić / Slobodna Dalmacija

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kako psihički podnijeti krizu kroz koju prolazimo

Objavljeno

na

Objavio

U vrijeme pandemije koronavirusa svi smo kod kuće. Više od 25 tisuća ljudi je u samoizolaciji. Nema socijalnih kontakata.

Učenici prate nastavu iz svojih domova. Najmlađi se već danima ne mogu družiti s vršnjacima, ne mogu na igrališta. A ovakvo stanje može potrajati i sve to može utjecati na psihološko stanje i djece i roditelja.

Kako sve to prebroditi i kako se nositi s time, u emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića o tome su govorili prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije, prof. dr. sc. Gordana Kuterovac-Jagodić, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim., dr.med., psihijatar.

– Svima je teško. Svi imaju bolje i teže dane i koliko god se trude djeca vide da su roditelji uznemireni i zabrinuti. Brige što će biti sa zaposlenjem, financijama, kako iz dana u dan sačuvati energiju… to su sve izazovi s kojima se možemo uspješno nositi tjedan dva tri, ali ako situacija potraje dolazi do iscrpljivanja resursa kako da se kontroliramo i nosimo s neizvjesnošću, rekla je Ajduković.

Sever je rekla da su djeca izgubila sigurnost u svakodnevnom životu jer su izgubila strukturu (škola, dolazak doma, učenje, treninzi) te da im je sada sve jednolično. Istaknula je da bi roditelji trebali napraviti strukturu kako djeca ne bi izgubila kontrolu, jer s neimanjem kontrole djeca se osjećaju nesigurno. Dodala je i da je nedavni potres u Zagrebu tome pridonio, te da ih je on više zabrinuo nego situacija s koronavirusom.

Kuterovac-Jagodić se osvrnula na školu preko televizije. Smatra da je to jako dobar potez, ali i da se nastavilo prejakim tempom. Također, dodala je i da se nije dobro reagiralo nakon potresa, te da se djeci i obiteljima nije dalo vremena da se priberu nakon od tog traumatskog iskustva.

– Nije se uzelo u obzir i da nije idealna situacija za sve roditelje, da nisu svi kod kuće, neki rade, djeca se brinu za svoje roditelje, za sebe…, puno je tu briga koje im otežavaju koncentraciju na učenje, a drugačije se treba učiti i to je jako izazovno za sve.

Vratiti socijalni i emocionalni kapital

Đorđević je rekao da nikada nije bila ovakva situacija da je cijela zemlja izolirana, da stoji.

– Ovo je jedno od najtežih razdoblja koje prolazimo i sigurno ćemo ga proći. Dogodio nam se još i potres koji je bio velika trauma i za roditelje i za djecu. Tek smo nakon nekoliko dana osjetili što je i kako je. Nitko nas nije učio kako biti roditelj, svaka osoba drugačije reagira i svaki roditelj ima svoje unutarnje dijaloge, a u zdravlju i bolesti važa su četiri čimbenika: biološki, socijalni, psihološki i duhovni. Dijete nas ne sluša, ono nas kopira i zato s njim moramo razgovarati otvoreno bez ikakvih obećanja i zakulisnih igara.

Dodao je da je sada velika opasnost od ovisnosti, ali i da ovu situaciju moramo iskoristiti da vratimo socijalni i emocionalni kapital koji smo počeli gubiti.

– Ne smijemo dozvoliti da ova fizička izolacija dovede do psihološkog udaljavanja jer to bi bilo pogubno, rekao je.

Ovisnost o virtualnom

Sever se osvrnula na ovisnost o virtualnom, te rekla da djeci treba dati da igraju igrice, ali da dan treba imati tri dijela: dio za rad i učenje, dio za obitelj i dio za igru. Naglasila je i da je važno da djeci damo vikend da ga kreiraju kako oni znaju.

Roditelji koji su razvedeni ovu situaciju jako iskorištavaju i ne daju drugom roditelju da viđa djecu. Ajduković je rekla kako je kod dijela roditelja koji su imali problema s konfliktnim roditeljstvom ova situacija došla kao šok i da su počeli shvaćati da su djeca u fokusu. Međutim, istaknula je da tamo gdje ne funkcionira da to nije dobro i da je to novi oblik manipulacije djetetom, te je poručila svim roditeljima da bez obzira na taštinu i ego imaju djecu u fokusu.   (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari