Pratite nas

Razgovor

Bože Vukušić: Srbija je u Drugom svjetskom ratu bila jedna od najvjernijih saveznika Hitlera

Objavljeno

na

Posebni su apeli upućeni uoči ovogodišnje komemoracije na Bleiburgu, koja će ove godine biti pod posebnim mjerama nadzora.

Prvi put će na skupu biti prisutni i službenici austrijske Savezne agencije za strance i azil koji imaju ovlasti na licu mjesta izreći zabranu boravka u Austriji onima koji prekrše austrijske zakone.

Policija će na Bleiburg dovesti i specijalce i policijski helikopter, a bit će tu i predstavnici državnog tužiteljstva.

O ovogodišnjoj bleiburškoj komemoraciji u Novom danu na N1 televiziji je govorio Bože Vukušić, glavni tajnik Počasnog bleiburškog voda.

S obzirom na apele iz Austrije ove godine je organizacija komemoracije nešto drugačija, pojačali ste mjere opreza ne bi li došlo do incidenata?

“Zapravo, 90 posto mjera koje ćemo ove godine primijeniti, primjenjivali smo i proteklih godina. Zbog dodatnih zahtjeva mjesnog biskupa u Klagenfurta, ove godine, i mi kao organizator komemoracije i austrijska policija na javnim površinama smo uveli dodatne mjere kako bismo spriječili da određeni nemarni ljudi ili provokatori čine štetu komemoraciji.”

Koje su to mjere? Više neće biti šatora?

“Tih šatora više neće biti jer na pripremnom razgovoru s mjesnim biskupom, on je tražio da spriječimo moguće incidente, a većina incidenata događala se u šatorima ili u njihovoj blizini jer ljudi popiju i pjevaju i čine geste koje su čak i zakonski zabranjene u Austriji. Mi smo rekli da nemamo mogućnosti kontrolirati što se događa u šatorima, nego da je jedina mogućnost ukinuti ih.”

Kako tumačite da baš ove godine iz Austrije toliko snažni apeli?

“U tom pravcu stvar se razvija već od 2015. od obilježavanja 70. godišnjice kad je došlo preko 50.000 ljudi pa idućih godina između 25 i 30 tisuća i to je jedan broj za koji se zainteresirala i austrijska politika i postao je to dijelom unutarnjepolitičke problematike Austrije. Određena previranja u njihovoj politici se prelamaju preko naših leđa.”

Bile su najave i svojevrsnih protuskupova?

“Postavljeni su zahtjevi, ne znam do kuda je  to došlo, no teško da to može dovesti komemoraciju u pitanje. Po austrijskom zakonu o javnom okupljanju, ako su dva ili više skupa, austrijska policija je dužna prostorno i vremenski razdvojiti te skupove da ne dođe do incidenata. Nama je rečeno da će poduzeti sve da se ne dođe u fizički kontakt.”

Ima li Hrvatska problemu u sočavanju s prošlosti?

“To je očigledno, inače Vlada ne bi imala potrebu osnivati posebno Vijeće koje je trebalo napraviti prijedlog odgovornog suočavanja s prošlosti. U tom pravcu odgovornog suočavanja mi smo tek na početku praktički.”

Često se dogodi incidenti koji se povezuju s relativizacijom ustaštva. Brojne su ‘kontroverze’ i kod ove komemoracije.

“Nažalost, te marginalne pojave i pojedinci, oni su po svom političkom i društvenom značaju stvarno marginalni. Njihov značaj se napuhava. Kada je 2015. bilo 50.000 ljudi, bila je svega nekolicina onih za koje se može reći da su na neki način počinili incidente. Nitko se ne posvećuje ciljevima ovih desetaka tisuća.

Bleiburška tragedija je najveća, jedna je od dvije najveće tragediju u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti. Poslije rata praktički nije bilo obitelji koja u širem krugu nije imala neku žrtvu.

Kad smo svjesni toga onda možemo znati i pretpostaviti što to ukupno znači za hrvatski narod i društvo i s kakvim frustracijama su Hrvati izašli iz Jugoslavije kad su prvi put nakon 45 godina mogli govoriti o tom problemu.”

Kako tumačite navode da se radi o nostalgiji za NDH?

“Taj osjećaj postoji kod jednog broja ljudi, ali apsolutno mislim da je to marginalna pojava. Incidenti koji se događaju, ne događaju se na samom mjestu komemoracije, nego izvan njega, na području za koje je odgovorna austrijska policija. Policija neke odstranjuje, neki su čak bili zatvoreni.”

Sabor je i ove godine pokrovitelj komemoracije. Što kažete na inicijative iz SDP-a da se to pokroviteljstvo ukine?

“Meni je žao zbog opće političke klime u Hrvatskoj. Ljudi u vodstvu SDP-a kao ideološki sljedbenici počinitelja ovog zločina su najmanje pozvani odlučivati gdje će se i kako komemorirati te žrtve. Najpozvanije su obitelji žrtava.”

Koliko košta komemoracija, kako ste se snalazili dok nije bilo pokroviteljstva Sabora?

“Kad je ukinuto pokroviteljstvo 2012. mi smo se najprije zabrinuli kako dalje i pozvali smo općine, gradove, županije, pravne i fizičke osobe u Hrvatskoj i iseljeništvu da pomognu organiziranje.

Mi smo od tih donacija dobivali duplo do triput više od donacije Sabora. Sad kad je Sabor opet pokrovitelj ti isti ljudi vele ‘sad vam ne trebamo mi’ i sad zapravo manje dobivamo nego u tom razdoblju, kad smo digli razinu koju nam je sad problem održati.”

Koliko ljudi očekujete ove godine? Tko će doći iz državnog vrha?

“Upravo ova događanja i mjere čine problem da napravimo preciznu procjenu ljudi. Očekujemo između 15 i 25 tisuća ljudi. Predsjednica nam je javila da će njezin izaslanik biti ministar Goran Marić. Još nismo dobili odgovor od predsjednika Sabora hoće li on doći osobno ili poslati izaslanika, a premijer je rekao da će njegov izaslanik biti ministar Tomo Medved. Iz BiH na komemoraciju dolazi osobno Dragan Čović, predsjednik Hrvatsko narodnog sabora koji je supokrovitelj komemoracije.”

Odnosi između Hrvatske i Srbije ponovno su zahladili, između ostalog iz zbog izjava iz Srbije o Bleiburgu i Jasenovcu.

“Jasno je da poruke iz Beograda i izjave koje možemo čuti su na tragu velikosrpske progagande koja je odavno poznata, to su političke provokacije. Dobra je odluka hrvatskog vodstva da se ne spušta na takvu razinu, međutim mora biti svjesno o čemu se radi i uvijek imati neku vrstu spremnog odgovora.

Srbija je u Drugom svjetskom ratu bila jedna od najvjernijih saveznika Hitlera. Od svih kvislinških država, stvarnih i takozvanih, Srbija je prva objavila da je u cijelosti riješila ‘židovsko pitanje’.”

BUJICA: Jasenovac: kako je lažiran popis žrtava?!

 

Ivica Marijačić: Jasenovački se mit može održavati samo nasiljem, a ne činjenicama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari