Pratite nas

Razgovor

Bože Vukušić: Srbija je u Drugom svjetskom ratu bila jedna od najvjernijih saveznika Hitlera

Objavljeno

na

Posebni su apeli upućeni uoči ovogodišnje komemoracije na Bleiburgu, koja će ove godine biti pod posebnim mjerama nadzora.

Prvi put će na skupu biti prisutni i službenici austrijske Savezne agencije za strance i azil koji imaju ovlasti na licu mjesta izreći zabranu boravka u Austriji onima koji prekrše austrijske zakone.

Policija će na Bleiburg dovesti i specijalce i policijski helikopter, a bit će tu i predstavnici državnog tužiteljstva.

O ovogodišnjoj bleiburškoj komemoraciji u Novom danu na N1 televiziji je govorio Bože Vukušić, glavni tajnik Počasnog bleiburškog voda.

S obzirom na apele iz Austrije ove godine je organizacija komemoracije nešto drugačija, pojačali ste mjere opreza ne bi li došlo do incidenata?

“Zapravo, 90 posto mjera koje ćemo ove godine primijeniti, primjenjivali smo i proteklih godina. Zbog dodatnih zahtjeva mjesnog biskupa u Klagenfurta, ove godine, i mi kao organizator komemoracije i austrijska policija na javnim površinama smo uveli dodatne mjere kako bismo spriječili da određeni nemarni ljudi ili provokatori čine štetu komemoraciji.”

Koje su to mjere? Više neće biti šatora?

“Tih šatora više neće biti jer na pripremnom razgovoru s mjesnim biskupom, on je tražio da spriječimo moguće incidente, a većina incidenata događala se u šatorima ili u njihovoj blizini jer ljudi popiju i pjevaju i čine geste koje su čak i zakonski zabranjene u Austriji. Mi smo rekli da nemamo mogućnosti kontrolirati što se događa u šatorima, nego da je jedina mogućnost ukinuti ih.”

Kako tumačite da baš ove godine iz Austrije toliko snažni apeli?

“U tom pravcu stvar se razvija već od 2015. od obilježavanja 70. godišnjice kad je došlo preko 50.000 ljudi pa idućih godina između 25 i 30 tisuća i to je jedan broj za koji se zainteresirala i austrijska politika i postao je to dijelom unutarnjepolitičke problematike Austrije. Određena previranja u njihovoj politici se prelamaju preko naših leđa.”

Bile su najave i svojevrsnih protuskupova?

“Postavljeni su zahtjevi, ne znam do kuda je  to došlo, no teško da to može dovesti komemoraciju u pitanje. Po austrijskom zakonu o javnom okupljanju, ako su dva ili više skupa, austrijska policija je dužna prostorno i vremenski razdvojiti te skupove da ne dođe do incidenata. Nama je rečeno da će poduzeti sve da se ne dođe u fizički kontakt.”

Ima li Hrvatska problemu u sočavanju s prošlosti?

“To je očigledno, inače Vlada ne bi imala potrebu osnivati posebno Vijeće koje je trebalo napraviti prijedlog odgovornog suočavanja s prošlosti. U tom pravcu odgovornog suočavanja mi smo tek na početku praktički.”

Često se dogodi incidenti koji se povezuju s relativizacijom ustaštva. Brojne su ‘kontroverze’ i kod ove komemoracije.

“Nažalost, te marginalne pojave i pojedinci, oni su po svom političkom i društvenom značaju stvarno marginalni. Njihov značaj se napuhava. Kada je 2015. bilo 50.000 ljudi, bila je svega nekolicina onih za koje se može reći da su na neki način počinili incidente. Nitko se ne posvećuje ciljevima ovih desetaka tisuća.

Bleiburška tragedija je najveća, jedna je od dvije najveće tragediju u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti. Poslije rata praktički nije bilo obitelji koja u širem krugu nije imala neku žrtvu.

Kad smo svjesni toga onda možemo znati i pretpostaviti što to ukupno znači za hrvatski narod i društvo i s kakvim frustracijama su Hrvati izašli iz Jugoslavije kad su prvi put nakon 45 godina mogli govoriti o tom problemu.”

Kako tumačite navode da se radi o nostalgiji za NDH?

“Taj osjećaj postoji kod jednog broja ljudi, ali apsolutno mislim da je to marginalna pojava. Incidenti koji se događaju, ne događaju se na samom mjestu komemoracije, nego izvan njega, na području za koje je odgovorna austrijska policija. Policija neke odstranjuje, neki su čak bili zatvoreni.”

Sabor je i ove godine pokrovitelj komemoracije. Što kažete na inicijative iz SDP-a da se to pokroviteljstvo ukine?

“Meni je žao zbog opće političke klime u Hrvatskoj. Ljudi u vodstvu SDP-a kao ideološki sljedbenici počinitelja ovog zločina su najmanje pozvani odlučivati gdje će se i kako komemorirati te žrtve. Najpozvanije su obitelji žrtava.”

Koliko košta komemoracija, kako ste se snalazili dok nije bilo pokroviteljstva Sabora?

“Kad je ukinuto pokroviteljstvo 2012. mi smo se najprije zabrinuli kako dalje i pozvali smo općine, gradove, županije, pravne i fizičke osobe u Hrvatskoj i iseljeništvu da pomognu organiziranje.

Mi smo od tih donacija dobivali duplo do triput više od donacije Sabora. Sad kad je Sabor opet pokrovitelj ti isti ljudi vele ‘sad vam ne trebamo mi’ i sad zapravo manje dobivamo nego u tom razdoblju, kad smo digli razinu koju nam je sad problem održati.”

Koliko ljudi očekujete ove godine? Tko će doći iz državnog vrha?

“Upravo ova događanja i mjere čine problem da napravimo preciznu procjenu ljudi. Očekujemo između 15 i 25 tisuća ljudi. Predsjednica nam je javila da će njezin izaslanik biti ministar Goran Marić. Još nismo dobili odgovor od predsjednika Sabora hoće li on doći osobno ili poslati izaslanika, a premijer je rekao da će njegov izaslanik biti ministar Tomo Medved. Iz BiH na komemoraciju dolazi osobno Dragan Čović, predsjednik Hrvatsko narodnog sabora koji je supokrovitelj komemoracije.”

Odnosi između Hrvatske i Srbije ponovno su zahladili, između ostalog iz zbog izjava iz Srbije o Bleiburgu i Jasenovcu.

“Jasno je da poruke iz Beograda i izjave koje možemo čuti su na tragu velikosrpske progagande koja je odavno poznata, to su političke provokacije. Dobra je odluka hrvatskog vodstva da se ne spušta na takvu razinu, međutim mora biti svjesno o čemu se radi i uvijek imati neku vrstu spremnog odgovora.

Srbija je u Drugom svjetskom ratu bila jedna od najvjernijih saveznika Hitlera. Od svih kvislinških država, stvarnih i takozvanih, Srbija je prva objavila da je u cijelosti riješila ‘židovsko pitanje’.”

BUJICA: Jasenovac: kako je lažiran popis žrtava?!

 

Ivica Marijačić: Jasenovački se mit može održavati samo nasiljem, a ne činjenicama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Zekanović: Pupovac je položio lažnu zakletvu

Objavljeno

na

Objavio

Milorad Pupovac negira Domovinski rat, međunarodni ratni sukob, srbočetničku agersiju na Hrvatsku i isključivo govorio o traktorima koji su otišli u Beograd i stradanju Srba u 2. svjetskom ratu. I pokušava nametnuti stigmu hrvatskom narodu

Zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović za N1 je komentirao jučerašnje izjave Milorada Pupovca.

Zekanović smatra da nacionalne manjine ne bi trebale imati predstavnike u Saboru. “Ne može neka skupina ili narod imati ekskluzivitet nad drugim narodom. Zašto bi Talijani, Srbi ili Romi imali ekskluzivitet da moraju imati svoje zastupnike, a drugi ne”, kazao je Zekanović na pitanje smatra li da bi nacionalne manjine trebale imati zastupnike u Saboru te dodao kako je na njegovu žalost to sada tako u Hrvatskoj.

Jučer ste oštro reagirali na presicu Milorada Pupovca, imate li u fokusu srpsku manjinu u Hrvatskoj?

U fokusu imam svaku nepravdu koja se događa hrvatskom narodu

Kakvu nepravdu čini SDSS?

Čini nepravdu da Plenkoviću uopće treba SDSS kao koalicijski partner. A da taj isti koalicijski partner, Milorad Pupovac nema hrabrosti preko usta izustiti riječ Domovinski rat. Između redaka se može osjetiti da on negira one temeljne vrijednosti na kojima je sagrađena hrvatska država, a jedna od temeljnih vrijednosti je Domovinski rat.

Branko Bačić kaže da su Pupovac i SDSS glasovali za Zakon o hrvatskim braniteljima?

To je smiješno. Jeste glasovao za Zakon o hrvatskim braniteljima i uvijek će Bačić i društvo iz HDZ-a naći neki slični argument pa će pokušati Pupovca prikazati kao domoljuba, no to je smiješno.

I vi ste bili dio te većine? Je li vam to tada nije smetalo?

Smetalo me i tada sam na Klubu i gdje sam god stigao govorio protiv tih stvari. Isticao sam na probem Pupovca. NO, moram reći da ovo što se sada događa je itekako eskaliralo. Kratko vrijeme kada sam bio tamo sam ukazivao i u konačnici sam zbog toga izašao iz vladajuće većine.

Pupovac kaže da ne može odgovarati za tuđe govore i djela, ali da se i u Hrvatskoj primjerice ne reagira na “Za dom spremni”?

Neka konačno kaže što je rekao, a što nije rekao i neka konačno izusti riječ Domovinski rat. Neka kaže da je izvršena agresija na Hrvatsku, odnosno da se radilo o međunarodnom ratnom sukobu. On to neće reći pa se koristi taktikom da je napad najlakša obrana. Pa govori o pozdravu “Za dom spremni”. Čak nije spomenuo ni to nego govori o dječjim logorima i Jasenovcu, a zaboravlja događaje od prije 27. godina koji su nama ključni kao hrvatskom narodu.

Je li vam normalno da se održava tematska sjednica za jednog zastupnika?

Zašto ne. Ako su neke stvari duboko u suprotnosti s vrijednostima na kojima je sazdana Hrvatska, onda je u redu.

Predsjednik Sabora Gordan Jadroković kaže da bi to bila hajka na jednog čovjeka?

Ne radi se o jednom čovjeku. Ne radi se o Miloradu Pupovcu. Radi se o njegovoj politici. Ja protiv čovjeka Milorada Pupovca nemam apsolutno ništa, ali imam protiv njegove politike. On predstavlja politiku Aleksandra Vučića i njegovu političku agendu i vidi se da mu je u ovom smislu Aleksandar Vučić tutor. Razlikujemo osobu od politike, a ovdje je njegova politika neprihvatljiva. Pupovac negira temeljen vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska.

On kaže da je šest puta položio zakletvu na Ustav?

Nažalost, on je položio lažnu zakletvu. Negira Domovinski rat, međunarodni ratni sukob, srbočetničku agersiju na Hrvatsku i isključivo govorio o traktorima koji su otišli u Beograd i stradanju Srba u 2. svjetskom ratu. I pokušava nametnuti stigmu hrvatskom narodu.

 

Hasanbegović: Problem gospodina Pupovca u hrvatskoj politici je što je on vrsta jednog političkog hermafrodita i homoduplexa

 

Hrvoje Zekanović: Odgovor Pupovcu i njemu sličnima!!! (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Szijjarto: Europskom parlamentu se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je u Dubrovniku sudjelovao na skupu “Kina +16”, u intervjuu za HRT govorio je o prošlotjednoj osudi Mađarske u Europskom parlamentu te odnosima s Hrvatskom.

Shvaćamo da je to bila osveta Europskog parlamenta Mađarskoj. Jasno je da u EP-u postoji promigracijska većina. Njima se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska.

Vrlo smo jasno dali do znanja da isključivo mi, a ne Europski parlament ili Europska komisija, isključivo mi Mađari imamo pravo odlučivati komu ćemo dopustiti ulazak na mađarski teritorij, objasnio je Szijjarto.

Također, imamo pravo odlučiti s kim želimo, a s kim ne želimo živjeti. Svoju zemlju nikad nećemo pretvoriti u zemlju migranata. Očuvat ćemo je kao mađarsku zemlju. Vjerujemo u jaku Europsku uniju koja počiva na snažnim državama članicama koje se ponose svojom poviješću, naslijeđem i nacionalnošu, rekao je mađarski ministar.

Poznat je slučaj INA-MOL-a i hrvatski zahtjev za izručenje g. Hernádija. Ima li pomaka?, upitao ga je novinar HRT-a Danko Družijanić.

Žalim što ta pitanja opterećuju suradnju Mađarske i Hrvatske. Ako pogledate isključivo brojeve, vidjet ćete da su sjajni. Trgovina i suradnja na području ulaganja cvatu, više od pola milijuna Mađara dolazi ovamo na ljetni odmor.

Kad govorimo o Hrvatima, govorimo o prijateljima. Uistinu je žalosno što postoje ta pitanja. Vrlo je teško razumjeti zašto su na dnevnom redu, zašto ih ne pokušamo racionalno i pragmatično riješiti. Kad bismo raspleli ta pitanja, i Hrvati i Mađari mogli bi imati itekakve koristi od odlične suradnje. MOL je najveća mađrska tvrtka. Ima jak regionalni utjecaj.

Neobično je važna za mađarske nacionalne interese. Iako vlada ima manjinski udjel, uvijek pomno pratimo MOL-ove operacije diljem zemlje i središnje Europe. Nadamo se da će se hrvatska vlada, INA i MOL dogovoriti. Ne treba se mađarska vlada dogovoriti, nego se hrvatska vlada treba dogovoriti s određenom tvrtkom. Naravno, to itekako pomno pratimo. Ali usrdno se nadamo da će se postići dogovor, nada se Szijjarto.

Vrlo sam konstruktivno razgovarao s vašim ministrom energetike. Kad je riječ o Zsoltu Hernádiju mađarski je sud završio postupak. Iskreno se nadam da će pravosudni sustav u Hrvatskoj to poštovati. No ne želim se upletati u unutarnja pitanja drugih država jer za to doista nisam plaćen, izjavio je Szijjarto.

 

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari