Connect with us
//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Život

Božić u potrošačkoj današnjici

Published

on

Ipak, unatoč općoj masovnosti njegova obilježavanja na svjetskoj razini, taj kršćanski blagdan možda nikad, kao danas, nije bio tako daleko od svoje biti.

Uistinu, mnogim je kršćanima bolno gledati kako se u našoj Zapadnoj, tzv. kršćanskoj civilizaciji, danas pod proslavu Božjeg rođenja uključuju sve groteskniji sadržaji. Žalosti što umjesto urazmatranju o otajstvu i milosti Božjeg utjelovljenja, svijet Mesiju ponovno ne prepoznaje u Novorođenčetu nego ga traži u ”čudesima” modernog doba. Božić je prerastao u zbunjujuće mimohode Djeda Mrazeva, Snješka Bijelića, božićnih rasprodaja, ukrasa, darova, petardi, alkohola, užurbanosti, buke.

Christmas shopping1Umjesto živoga Boga koji nudi život u izobilju, svijet se zadovoljava konfuznom šarenom potrošačkom histerijom iza koje neće naći ništa doli ispraznosti nad ispraznošću. Kršćanski blagdan Božić kao da je doživio ”poganiziranje”, a u čitavoj priči čini se da za Isusa opet, kao i prije 2000 godina u Betlehemu, nema mjesta nigdje drugdje nego u štali. Jer, takav tretman je naš Gospodin imao kod nas ljudi i daleko prije vladavine potrošačkog mentaliteta, procesa globalizacije, Djeda Božičnjaka, trgovačkih lanaca – nije li u pustinji Izraelu bilo draže Zlatno tele, nije li dugo očekivani Mesija u Betlehemu bio odbijen čak i s vrata prenoćišta, nije li narod u Jeruzalemu umjesto Isusa od Pilata tražio Barabu….

Da, taj konzumentski odnos svijeta prema kršćanskim blagdanima, pa tako i prema Božiću i vjeri općenito valja primijetiti i osuditi, ali on često predstavlja tek neiscrpan poticaj za zgražanje, mudrijanje i KRŠĆANSKU SAMODOPADNOST. Kako se lijepo i nadmoćno osjećamo kada netko kraj nas nema pojma što se zapravo slavi na Božić i ne zna da to i nije najveći kršćanski blagdan. Još ako naiđemo na nekoga tko ne zna što je Tijelovo a što Spasovo…..a mi znamo. Uh, koje miline i nadmoći. Oni ne znaju što slave. Pri tom smo smetnuli s uma da je Bog izabrao nas a ne mi njega i da nijednom svojom zaslugom nismo doprinijeli tom izboru. Da, pozvani smo da budemo svjetlost svijeta i sol zemlje – svjetlost a ne svijet, sol a ne zemlja. Svjetlost koja će svijetliti te tjerati i druge da se ostave tame, a ne mudrijaši i filozofi koji će ljudima objašnjavati koliko je 2 i 2. Ne znači li to da pravo pitanje možda i nije što Božić znači za svijet ili za kršćane nego, što Božić znači za mene.

Da, štalica u kojoj se On želi roditi, unatoč hladnoći i neredu, je MOJE SRCE i kad mu omogućim da se tu udomi i počne rasti, mogu početi brinuti za donošenje Svjetla onima koji su još u tami ”blještavila ovog svijeta”, pazeći da se zbog milosnog dara koji mi je darovan, NI PO ČEMU NE OSJEĆAM BOLJIH OD NJIH.
BUDIMO BUDNI, jer Ivan Krstitelj snažno je vikao ”PRIPRAVITE PUT GOSPODINU, PORAVNAJTE MU STAZE…”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement //pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
Comments

Običaji

Materice – stari narodni običaj 3. nedjelje došašća

Published

on

By

FALJEN ISUS GAZDARICE, SRETNE TI MATERICE

Materice su stari narodni običaj koji se obilježava 3. nedjelje došašća, a sačuvan je u nekim krajevima, kao npr. među bunjevačkim Hrvatima, u Posavini i srednjoj Bosni, u Dalmatinskoj Zagori, te u nekim hercegovačkim krajevima.

Tako npr. mladići, muškarci i djeca čestitaju taj dan djevojkama, ženamamamama, punicama, bakama, tetkama, susjedama…, a onda one nagrađuju čestitare sitnim darovima, poput naranči, orasa, lješnjaka, jabuka, suhih smokava ili slatkiša, a ponekad i nešto vrjednijima, poput vunenih čarapa ili rakije.

Ponegdje se djeca ustaju vrlo rano u zoru, svakako prije no što se ustane majka, a onda ju iznenade i svežu, te traže “otkupninu“. Da bi povratila “slobodu”, majka im mora nešto darovati, a sve prolazi u radosti i smijehu.

Kod bunjevačkih Hrvata sačuvan je običaj da nakon čestitanja majke djecu i ostale čestitare daruju posebno ukrašenom jabukom u koju se zabadaju kovanice, orasi, rupčići i slične sitnice.

Također, toga bi dana muškarci obvezno odlazili svojim punicama u čestitare, te bi također od njih izmamili kakav poklončić.

Čestitari bi najčešće pozdravili domaćicu ovim ili sličnim pozdravom:

Hvaljen Isus, gazdarice, čestitam ti Materice!
Ja sam doša’, znaš, da mi nešto daš!
Ja sam stig’o priko mora da mi dadeš koji ora’!
Snašla me je vel’ka muka, ‘ajde daj mi i jabuka!
Ja sam doša’ priko strane, da mi dadeš malo ‘rane!
Vidio sam i ovaca, daj ti meni i novaca!
Na polju je zdravo zima, molim jednu čašu vina!
Ja sam doša’ priko polja, da mi bude bolja volja!

Materice su lijepi stari običaji koji pokazuju ljepotu nekadašnje povezanosti i prisnosti ne samo među članovima obitelji, nego i među rodbinom, susjedima i znancima, pa je dobro barem sačuvati spomen na ta bogata vremena.

Također, valja spomenuti uz Materice i slične običaje na Djetinjce (na 2. nedjelju došašća), kada se vežu djeca i kada se, zbog tobožnje prijetnje starijih, moraju otkupiti darujući roditelje, te Očiće (na 4. nedjelju došašća), kada otkupninu moraju platiti očevi.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić/Vjeraidjela

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Continue Reading

Promo

Javnozdravstvena akcija u ljekarnama povodom Svjetskog dana dijabetesa

Published

on

Povodom obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa u srijedu 14. studenog 2018. Hrvatska ljekarnička komora pokrenula je javnozdravstvenu akciju kojoj su se pridružile i Ljekarne srce, Ljekarne Osječko-baranjske županije. Partneri u provođenju ove akcije su Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatski savez dijabetičkih udruga.

Javnozdravstvena akcija usmjerena je na savjetovanje pacijenata o bolesti i orijentaciono mjerenje šećera u krvi, kao prevencija metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti koje su još uvijek prvi uzrok smrtnosti i zdravstvenih komplikacija u Republici Hrvatskoj. Nakon održavanja akcije prikupit će se anonimni numerički podatci – rezultati mjerenja u ljekarnama. Prikupljanje ima za cilj formirati zajednički izvještaj pod naslovom „Što hrvatski ljekarnici mogu otkriti u samo jedan dan? – Skrbimo za bolje ishode liječenja pacijenata s dijabetesom.”

Akciju će tijekom radnog vremena provesti sljedeće Ljekarne srce: Centralna ljekarna Osijek, Ljekarna Park Osijek, Ljekarna Retfala, Ljekarna Antunovac, Centralna ljekarna Beli Manastir, Centralna ljekarna Đakovo i Ljekarna Park Đakovo.

Pozivaju se zainteresirani građani da se pridruže ovoj javnozdravstvenoj akciji kako bi se posavjetovali s ljekarnicima te podržali program ranog otkrivanja dijabetesa i predijabetesa, hipertenzije i dislipidemije.

NOVI PODACI O LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI U HRVATSKOJ

  • Ukupan broj osoba sa šećernom bolešću je 284.185 (povećanje za 140.000/10 g)
  • Šećerna bolest je među deset vodećih uzroka smrti (2009. bila je 8. uzrok smrti, a 2016. je 5.uzrok smrti)
  • Čak četiri milijarde kuna godišnje HZZO troši na liječenje komplikacija dijabetesa. Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti, u odnosu na zadnje analize iz 2009. godine, je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Kardiovaskularne komplikacije 2016. – 57%
  • U odnosu na 2009. godinu troškovi liječenja kardiovaskularnih komplikacija porasli su za 617 milijuna kuna – 31%
  • Najveći dio tih troškova odnosi se na bolničko liječenje, a značajan dio se utroši na lijekove za liječenje ovih komplikacija

Martina Gavran Duvnjak, mag.cult.

Što vi mislite o ovoj temi?

Continue Reading
Advertisement

Komentari