Pratite nas

Intervju

Božidar Alić: Fajrunt, drugovi okupatori

Objavljeno

na

Božidar Alić: intervju povodom praizvedbe monodrame “Bez lustracije nema Kroacije”

Fajrunt, drugovi okupatori

Doći će kad-tad novi Franjo Tuđman, kao što je Mađarskoj došao Orban, a Americi Trump

Božidar Alić, doajen hrvatskog glumišta i kultna pojava hrvatske kazališne scene napokon će, nakon brojnih poteškoća i osporavanja, idućeg četvrtka, 1. prosinca, u 20:00 sati, u dvorani ‘Vijenac’ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta na Kaptolu, izvesti svoju monodramu “Bez lustracije nema Kroacije”. Monodramu je, kako kaže, osmislio kao beskompromisan obračun s duboko ukorijenjenom kulturom nacionalne izdaje.  U svojem nastupu ovaj proslavljeni hrvatski umjetnik sažima najvažnija osobna politička iskustva kao plod svojih političkih i nacionalno-domoljubnih promišljanja. Njegova dramatična domoljubna poruka potaknuta je dramom povijesne i aktualne hrvatske političke zbilje te svoju monodramu predstavlja kao svoj ultimativni životni credo.

Alićev nastup je žestoko politički angažiran i domoljubno motiviran, a predstavlja oštar obračun s negatorima i osporavateljima hrvatske državne samobitnosti, s izdajničkim i odnarođenim elitama te s tuđinskim elementima u hrvatskom političkom tkivu. Zalaže se za proces lustracije jer smatra da su ostaci starih nenarodnih i udbaških struktura bitna kočnica za nacionalni iskorak prema stvarnoj i nesputanoj slobodi. Samo u ozračju slobode moguć je istinski razvitak i stasanje neovisne i suverene hrvatske države, smatra Alić.

Na dramatski intrigantan način Alić lucidno secira sve podvale javnih i zakulisnih gospodara naše sudbine, razgolićuje sve obmane zatornika hrvatskog nacionalnog dostojanstva. Tvrdi da je njegov nastup motiviran željom da se javno obrati svojem hrvatskom puku, duboko zabrinut za sudbinu i budućnost svojeg naroda, za sudbinu domovine i države. Po vlastitim riječima, Alić želi nastupiti, kako kaže, kao pučki tribun i progovoriti glasom svih onih kojima zaplotnjačke medijske elite priječe prodor na javnu političku scenu. “Želja mi je progovoriti glasom svih onih koji su pali za Domovinu, svih poniženih branitelja i domoljuba, kao i glasom moje prognane braće u dijaspori diljem svijeta. Ovo je krik za moj Hrvatski Dom”, rekao je Alić u najavi svojeg nastupa u dvorani Vijenac’.

  • Gospodine Aliću, najprije ste najavili svoja tri nastupa u dvorani Vatroslava Lisinskog, 8., 12. i 14. listopada. No, Vaš nastup je otkazan. Nakon toga Vam je u susret izašao Nadbiskupijski pastoralni institut, a najavili ste i predstave širom Hrvatske i među dijasporom…

– Moj nastup u Lisinskom nikad nije službeno otkazan. Samo je učinkovito onemogućen. Dvorana je, suprotno potpisanom ugovoru, odbila staviti karte u prodaju. Dugo su se izvlačili na poteškoće sa serverom, ali je bilo razvidno da se radi o obmani, jer je server za sve druge predstave radio besprijekorno. Potom se na krajnje neprimjeren način uključio Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, odn. njegov pročelnik g. Ivica Lovrić. Iako je ugovor potpisan još sredinom srpnja, g. Lovrić se 12. rujna, (dakle, kad su pripreme za predstavu bile u završnoj fazi), sjetio priupitati me kakav je sadržaj moje predstave. Lovrić mi se prijevarno obratio, “vezano uz Vaš zahtjev za korištenje KD V. Lisinskoga…”, kao da taj ‘zahtjev’ nije već odavno riješen, kao da je stvar u samom začetku, kao da nije već pravno perfektuirana i kao da ugovor ne postoji.

Jeste li odgovorili na taj upit?

– Niti zakonski propisi niti sam ugovor ne ostavljaju mogućnost za ovakve naknadne upite g. Lovrića. Ako baš hoćete, ja sam još u srpnju, i prije potpisivanja predmetnog ugovora, dostavio drugoj strani opširan elaborat o prirodi, smislu, sadržaju i socijalnim implikacijama mojeg nastupa. Nakon dostave elaborata potpisan je ugovor, iako je sasvim jasno da bi ugovor, i bez elaborata, bio jednako pravno relevantan.

K tome, ja uopće nisam stranka tog ugovora, pa se Lovrićevo obraćanje meni u formalnom smislu može izjednačiti s zanovijetanjem dokone, kuriozne i besposlene kancelarijske buhe. Drugim riječima, moj odgovor, kao i sam Lovrićev “upit”, su pravno posve nevažni. Ugovor je potpisala udruga, a ja kao izvođač nemam nikakve obveze ni prema g. Lovriću, ni prema njegovom uredu, pa čak ni prema Dvorani Lisinski.

Otkud tolika spremnost na kršenje Vaših prava i dobrih poslovnih običaja?

‘Upit’ g. Lovrića odraz je panike, koja je njega, njegov Ured i vodstvo dvorane zahvatila zbog teme lustracije. Zalaganjem za bezuvjetnu i neodgodivu lustraciju dirnuo sam u osinje gnijezdo i u zakulisna središta moći. Panične napise u nekim domaćim tiskovinama preuzeli su najveći srpski mediji. Osporavaju moj nastup jer bi se tobože dvoranom mogao oriti povijesni hrvatski pozdrav, a srpska državna televizija je i monodramu preimenovala u ‘Za Dom spremni’. Iako ja moj stav prema tom pozdravu ne tajim, jugofašistički mediji manipuliraju. Namjerno prešućuju lustraciju jer ih ona izravno pogađa. Temeljna poruka monodrame jest dekomunizacija i potreba razvlašćivanja crvene buržoazije. Radi se o potrebi raskrinkavanja zakulisnih središta moći, koja moj hrvatski narod i hrvatsku državu drže u stanju porobljenosti. Lustracija jest istina, a istina je svjetlo koje će nas osloboditi.

Kako ste se odlučili za monodramu?

U glumi za mene više nema tajni, a kad nema tajne – nema erosa; tamo gdje nema erosa – nastupa tanatos. Zato sam se odlučio za ovu moju završnu turneju kojom ću se oprostiti od teatra. Ali ne i od politike kojom ću se baviti što žešće i što učinkovitije – dok mi živo srce bije – za dobrobit mojeg hrvatskog puka i jedine nam domaje. Danas nam je mati domovina, kao i toliko puta od 1918., ostavljena na milost i nemilost pročetničkim elementima, orjunašima, petokolonašima i potomcima  partizanskih okupatora. Njihovi unuci u sprezi s masonima i dan-danas vladaju našim grobištima i našim stratištima, no ipak ne mogu prodrijeti u naša svetišta.

Optužuju Vas za nesnošljivost prema manjinama?

Pritom, vjerojatno mislite na Srbe…, ali to su gluposti. Ne vodi me ni mržnja ni nesnošljivost. To ne znači da ne možemo govoriti o osobinama i manama naroda čija je nacionalna ideologija izravno suprotstavljena samom opstanku mojeg naroda. Osobno nemam visoko mišljenje o Srbima. Ne zavidim njihovoj lažnoj nacionalnoj patetici, koja vrvi mitovima o nepostojećoj slavi, ne divim se njihovoj sklonosti da slave izgubljene bitke, prezirem njihovu lažljivost, o kojoj je pisao i Dobrica Ćosić.  Prezirem njihovu komičnu (za mnoge, nažalost, i tragičnu!) imperijalnu grandomaniju. Dok sanjaju nadmoć i hegemoniju, samo ime im potječe od latinske riječi servi, koja u prijevodu znači – sluge.

Ali prigovori se uglavnom tiču odnosa prema Srbima u Hrvatskoj?

Što se tiče Srba u Hrvatskoj, glavni je problem što se oni profiliraju kao nelojalan segment hrvatskog društva i napose kao nelojalni hrvatskoj državi. U tome nevjerojatno aktivnu ulogu ima službena hrvatska politika, koja umjesto da radi na njihovoj integraciji, potiče njihovu segregaciju i, u konačnici, getoizaciju. Financiranje politikantskog i protuhrvatskog glasila ‘Novosti’ samo je djelić te sulude politike.

Takva manjina je danas, na našu hrvatsku žalost, politički korektiv u Hrvatskom državnom Saboru i u hrvatskoj Vladi. Predvodnik toga četničkog aboliranog kluba je Milorad Pupovac, koji po direktive, instrukcije, upute i uputstva odlazi u Beograd četničkim glavešinama Nikoliću, Vučiću i Dačiću… Klanje, prase i brlja su vrhunac njihova kulturnog uzdizanja. Časne iznimke, koje poznavah, samo su iznimka od pravila.

Iznosili ste i prigovore na Srpsku pravoslavnu crkvu?

Srpska pravoslavna crkva je žarište i ishodište svega negativnog o čemu govorim. Po Hrvatskoj kruže bradate spodobe, pjevaju četničke pjesme i slave klanje. To nema veze s vjeroispoviješću. Sjetimo se samo kako su 1991. s Cvjetnog trga najavljivali krvavi hrvatski Uskrs. Ništa se od tada promijenilo nije, već se, zbog poslovične hrvatske amnezije i zbog oprosta barbarima, samo pogoršalo. Ipak moraju znati: Mi Hrvati jesmo naivni i zaboravni, ali samo pred Svetom Obitelji klečimo pognute glave.

Što očekujete od nove hrvatske vlasti?

Sam predsjednik Vlade Andrej Plenković svojim monotonim, rutiniranim i štreberskim tonom podsjeća me na protočni bojler. Ukoliko pak govorimo o zastupnicima u Hrvatskom državnom Saboru iznimno cijenim dvojicu časnih ljudi: to su general Željko Glasnović i Stevo Culej. Ostalo je uglavnom hibridna, štetna nakupina, metastazirana još od 1945., kad nas navodno pobijediše, ali ne pokoriše.

Svi oni, od 1918. pa do dana današnjega, znaju samo ubijanjem, raseljavanjem i represijom vladati ovim krajičkom raja, koji mi Hrvati zovemo Domovina. Nije samo Palestina Sveta zemlja. I Hrvatska je zemlja sveta i svetačka – zemlja svetaca. Jer živimo i hodamo po zapretanim i skrivenim grobištima očeva, sinova, djedova i pradjedova naših.

Kako komentirate debakl desnice na izborima?

U Hrvatskoj desnica ne stanuje. A od ljevice imamo boljševike koji bi sa svojih zastupničkih mjesta lakše rabili strojnice, nego li riječi. Vrijeme je da im se kaže: Fajrunt drugovi okupatori, dosta je onih koji se napadno ponose što su im djedovi bili nepismena i besmislena koljačka rulja. Svi vi, i u Vladi i u Saboru, ste isti – komunisti.

Vidite li izlaz?

Ne kukajmo kako je svuda mrak. Upalimo li samo jednu svijeću lustracije, ta će svijeća zapaliti još tisuće drugih i osvijetliti nam cijelu domovinu. Prošlo je konačno vrijeme baba-žaba, ‘nevladinih’ partizansko-okupatorskih unuka i “tolerantnih” hijena. Neka se Dokumenta, Vesna Teršelič i ostale zagovarateljice smrti i pederastije suoče s bolesnom prošlošću svojih idola.

Poradi naše dječice i uz zagovor Blažene Djevice Marije, odvjetnice naše na nebu, uz blagoslov svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, i svetog Alojzija Stepinca, dužni smo, poput Ivana Krstitelja, utrti put istinske hrvatske slobode. Sveta nam je dužnost utrti put novom Franji Tuđmanu, kojem još ne znamo ni ime ni mjesto, no znamo da će doći. Kao što je u Mađarskoj došao Viktor Orban, a u Americi grandiozni Donald Trump. Poradi svega toga započinjem svoju posljednju glumačku, i ujedno prvu svjetsku političku turneju, utirući put Hrvatskoj Hrvata. Mi smo prolazni, Hrvatska je vječna. (Razgovarao: Vjekoslav Magaš)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari