Pratite nas

Razgovor

Božinović: Danas se više susrećemo s migrantima, nego izbjeglicama

Objavljeno

na

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je u središnjem Dnevniku HRT-a da nije dobro da se u javnosti vode polemike oko pitanja poput tzv. Marakeškog sporazuma.

“Migracije postoje otkad postoji ljudskog roda. Kroz Svjetsku organizaciju nikada nisu bile adekvatno tretirane. Ovo je prvi pokušaj da se na globalnoj razini postavi nekakav set mjera koji nije pravno obvezujući, ali koji bi regulirao ovo pitanje i time bismo puno stvari riješili”, rekao je ministar Božinović.

“Jedino pitanje koje je riješeno međunarodnom konvencijom iz 1951. su prava izbjeglica. Iz tih prava je izašla prava zakonodavna struktura vezana i za azile međunarodne zaštite.

Međutim, ovo s čime se danas susrećemo nisu više izbjeglice, nego migranti. Postavljanje jasne distinkcije između izbjeglica i migranata nešto je što nam treba ne samo u Hrvatskoj, već  i na globalnoj razini. Moramo se odrediti oko toga što su migracije. One su do jučer tretirane kao isključivo ekonomsko pitanje. Razvijene države danas, posebno na zapadu, ne bi bile razvijene bez migracija. Međutim tu je ostala jedna pravna praznina koja danas stvara veliku zbrku, posebno nakon onog velikog migrantskog vala 2015. godine”, kazao je Božinović.

“Procjenjuje se da oko 258 mil. ljudi žele promijeniti mjesto života”

“Globalni kompakt i govori dijelom o uzrocima migracija. Navodi se da su uzroci različiti, od klimatskih promjena, isušivanja plodnoga tla, migracija ljudi posebno u nerazvijenim državama iz ruralnih sredina prema gradovima gdje se stvaraju veliki megapolisi koji nisu pripremljeni za prihvat tolikog broja ljudi. Oni onda odlaze izvan granica. U tom pogledu je Afrika posebno apostrofirana. Ovo je put da se prvi put na globalnoj razini se kroz jedan dokument kaže da to jeste problem i međunarodna zajednica će se odsad pa ubuduće nositi.

U ovom trenutku se procjenjuje da je nekih 258 milijuna ljudi koji žele promijeniti mjesto života. Što god mi radili taj proces se neće zaustaviti. Bolje nam je da se o tome počne razgovarati i da se stvori jedna međunarodna politika u sljedećih nekih 10, 20, 50 godina”, izjavio je ministar Božinović u središnjem Dnevniku HRT-a.

“SAD i Australija su migrantske države”

Budući da neke države (SAD, Češka, Mađarska, Austrija) odbijaju prihvaćanje tzv. Marakeškog sporazuma, Božinović je ustvrdio da svaka od njih ima za to neke svoje razloge. “SAD ili pak Australija – države su koje su nastale tako da su ih naselile rijeke ljudi. To su imigrantske države. Njihova vizija pojma migracija i npr. naša – nije jednaka.

Oni smatraju da je to jedna od njihovih temeljnih politika. One su dovoljno moćne. One su u konačnici i otoci – Australija je otok. SAD ima otvoreno pitanje s Meksikom, dok ga s Kanadom nemaju. Oni to mogu rješavati na drugi način. Austrija u ovom trenutku ima oko 50.000 tražitelja međunarodne zaštite. Dosad je oko 160.000 od 2015. je ušlo u Austriju. Mi se ne možemo u tom smislu uspoređivati”.

Odgovarajući na pitanje kako će se Hrvatska u tom pitanju postaviti, Božinovuić je rekao da Hrvatska surađuje sa susjedima, sa susjednim policijama.

“Hrvatska drži pod kontrolom stanje na Maljevcu”

Nedavno je bilo problema na graničnom prijelazu Maljevcu. “Hrvatska policija ondje drži stanje pod kontrolom. Vidjeli ste da se 250 ljudi utaborilo u blizini graničnog prijelaza. Mi smo automatski zaustavili promet. Tada ih je bosanskohercegovačka policija izmijestila”, kazao je. “Hrvatske policije ima dovoljno. Osnažujemo se ne samo ljudstvom već i tehnikom. U graničnoj policiji imamo 6500 ljudi. Ako bude potrebno, možemo to pojačati”, dodaje.

Na pitanje ima li potrebe za angažiranjem Hrvatske vojske, ministar je rekao da je u cazinskoj krajini oko 4-5 tisuća ljudi. “Hrvatska policija to riješi bez problema. Na istoku države to smo zatvorili tehnički i s ljudstvom. Tako će se dogoditi i na ovom području koje je nešto zahtjevnije. Hrvatska policija ima dovoljno snaga. Mi povlačimo ozbiljna sredstva kako bi se tehnički opremili i jamčimo sigurnost građanima Republike Hrvatske. Uostalom, imali smo rekordnu turističku sezonu i pitanje migranata nije bilo nikakav problem”, zaključio je Božinović u Dnevniku HRT-a.

 

Ako sirijski Hrvat dr. Shoukry zove na oprez s migrantima, treba mu vjerovati

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Šeks: Motaju se priče da bi se predsjednici moglo prišiti nešto kompromitirajuće

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica u ponedjeljak slavi svoj 30. rođendan. Svečanom akademijom, ali i okupljanjem na zagrebačkom Jarunu stranačko vodstvo podsjetit će se proteklog razdoblja. Od 29 godina višestranačja HDZ je uglavnom samostalno zemlju vodio 21 godinu.

Cijelo to razdoblje ili kao potpredsjednik, član predsjedništva ili savjetnik u HDZ-u uvijek je bio i ostao Vladimir Šeks koji je gostovao u Dnevniku Nove TV.

Nakon 30 godina u HDZ-u, postoji li neki ključ opstanka kad ste Vi u pitanju?

To ne mogu odgovoriti.

Ali bili ste sa svim predsjednicima, mora biti nekakva kemija.

Različiti su odnosi bili s različitim predsjednicima.

S kojim Vam je bilo najteže?

Ni s jednim.

U čemu je predsjednik Tuđman ”kiksao”? Je li privatizacija bila propust HDZ-a, da ste tako rano ušli u to?

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman nije u deset godina ”kiksao” ama baš ni u čemu. Ni u jednoj strateškoj odluci ni promišljanju. Vodio je ispravnu politiku koja je dovela do stvaranja slobodne i suverene Republike Hrvatske.

Kažete da je sve savršeno?

Nije bilo sve savršeno, ali što se tiče unutrašnje politike, tu je bilo velikih propusta i promašaja, posebno u ostvarivanju pravne države, borbe protiv korupcije, kriminala, socijalne pravde – to je već druga stvar.

Priča se da je Andrej Plenković rekao nakon europskih izbora da ne misli skretati stranku desno. Percepcija je da on stranku okreće prema centru. Jeste li Vi sada pomalo centristički HDZ?

Postoji tri vrste optuživača Andreja Plenkovića i njegove politike. Prvi koji ga optužuju da je oštro skrenuo kurs HDZ-ovskog broda u lijevo. To ne stoji, optužuju ga oni koji bi željeli da vodi Vladu i HDZ prema desnim pozicijama.

Tko su ti ljudi?

Oni koji su situirani izvan HDZ-a. Suverenisti, Neovisni za Hrvatsku, Hrast. Itd.

Što kažete o Davoru Ivi Stieru, Miri Kovaču?

Ovi koji liju krokodilske suze, ovi koji žele da HDZ skrene na desni kurs nisu u pravu, jer Plenković vodi stranku u promijenjenim okolnostima s Tuđmanovom doktrinom i filozofijom. To su oni izvan HDZ-a. Oni u HDZ-u koji također upućuju prijekore predsjedniku Plenkoviću da je skrenuo stranku lijevo i da je eutanazirao desnicu nisu u pravu jer stranka ide kao središnja narodnjačka stranka desnoga centra.

S ovakvom politikom ste došli na 22%?

To je rezultat jako puno različitih okolnosti.

Možda su Stier i Kovač u pravu?

Ne. Mi smo došli do 22% na euroizborima.

To je jako loše.

Jasno. Kakva će biti situacija, na idućim parlamentarnim, predsjedničkim, lokalnim izborima, to su sasvim druge pozicije. Ne bježim od toga da HDZ nije polučio očekivani rezultat. Ali puno je razloga zašto je to tako. Ali sigurno ni jedan od tih razloga nije bio da je HDZ-u brod skrenuo u lijevo.

Imate čovjeka koji vodi stranku, a već ima dva protukandidata – Stiera i Kovača. Mislite li da će tu stati i koje će biti posljedice za njih?

Nema posljedica. Ovo je demokracija. Nema nikakvih kažnjavanja. Ivo Stier i Miro Kovač su navijestili da će se na idućim izborima kandidirati za predsjednika stranke. Sretno im bilo.

Mislite da su vremena izbacivanja iz HDZ-a prošlost?

Mislim da su prošla i da ih treba zaboraviti.

Hoće li biti sankcija kada se otkrije tko je krivac?

Ne mogu s ove pozicije o tome govoriti. Ako se analizama utvrdi da su neki dijelovi HDZ-a osjetno podbacili, da je uzrok ili opstrukcija, nemar ili indolentnost, jasno je da se tamo moraju dogoditi promjene.

Ako se utvrdi da je to bio netko iz vrha, hoće li on biti sankcioniran?

Na takva hipotetička pitanja teško je odgovoriti. Mislim da nije bilo opstrukcije iz Vrha HDZ-a.

Znači Milijan Brkić nije stajao iza toga?

Ne mogu na takav način o tome. Nemoguće je na takva pitanja dati odgovore s da ili ne. Nemam nikakvih dokaza, indicija, prava optuživati ili sumnjičiti bilo koga, pa ni Milijana Brkića, zamjenika predsjednika da je sudjelovao u opstrukciji.

Mislite li da će se ikada razgovarati o tome s obzirom na ranjenost Andreja Plenkovića?

Andrej Plenković nije ranjen.

Jeste li sigurni?

Savršeno.

Mislite da postoji isti žar?

Sigurno mu nije ugodno. Očekivao je kao i svi mi pet mandata. Traži i razmišlja o svim mogućim uzrocima zašto je došlo do tog podbačaja.

Jesu li vam štetile izjave Kopala o crnom labudu?

Svatko je kovač svoje sreće.

Znači bila je glupost?

To nisam rekao.

Postoji li mogućnost da Predsjednica odustane od utrke za novi mandat?

Ne bih ulazio u takve spekulacije. Sumnjam da je to realno. Moguće je, priča se koješta, da bi se njoj moglo prišiti nešto što bi je moglo kompromitirati.

Što bi je kompromitiralo?

Ne znam. Motaju se neke priče.

Tko bi je kompromitirao?

Ovi kojima je dala nogu.

Onda je to njezin problem.

Nije.

Vi pričate da bi Mate Radeljić bio taj?

Nisam to rekao.

Jeste.

Govorim samo…

Rekli ste oni kojima je dala nogu – jedini kojem je dala nogu je Mate Radeljić.

Nije jedini. Ima ih još.

I Vama je dala nogu prije par godina.

Meni nije.

Mislite li da joj se karte kompliciraju s obzirom na to tko je sve najavio kandidaturu?

Što bude više kandidata stvari joj se poboljšavaju.

Populistički dio je uzeo Kolakušić, desno krilo Škoro – bazen se smanjuje.

Ne očekujte od mene da sad javno govorim o preferencama aktualne predsjednice što ona kani. Vjerujem da će kandidat udružene ljevice na predstojećim izborima biti Zoran Milanović, da će desnica isto pronaći jednog kandidata.

Škoro recimo?

Hoće li to biti Škoro, vjerujem da će se i aktualna predsjednica kandidirati.

Pobijedit će, ali malo teže?

Mislim da će pobijediti ako se kandidira.

Ovih ste dana pili kavu s Milanovićem?

Nema nikakvih razloga da popijem kavu sa Zoranom Milanovićem.

Je li bila greška Plenkovića što je Karla Resslera bacio u vatru, živjeli ste s njim?

Nikako nije greška. Plenković je s pravom dao prednost mladim obrazovanim ljudima. Među njima je i Karlo Ressler, koji ima respektabilno političko iskustvo, što se pokazalo i na izborima gdje je dobio fenomenalni rezultat.

Jeste li kao savjetnik pokušali Plenkoviću reći – nemoj ga na listu staviti prvog?

Da sam to i učinio, ne bih to rekao javno.

Imate li još volje baviti se politikom i do kad?

Do kraja života.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

HRS poziva na deblokiranje deponije Uborak, kako bi se Mostar mogao očistiti

Objavljeno

na

Objavio

Kada su se dijelili milijuni KM za upravljanje otpadom na Uborku, suradnja grada, županije i Federacije je cvjetala. Danas kada je Mostar u situaciji ekološke katastrofe, problem Uborka i žitelja koji se s pravom bune zbog onečišćenja se prebacuje poput ping pong loptice. Problem je potrebno sustavno i dugoročno riješiti te deblokirati deponiju, jer blokiranjem deponije u pitanje se dovodi zdravlje žitelja cijelog grada i okolice, priopćeno je iz Gradskog odbora HRS Mostar.

Iz HRS-a navode da je u sklopu EU Phare projekta „Strategija upravljanja otpadom u BiH“ Europska Komisija  do 2000. godine u deponiju Uborak uložila oko 13 milijuna KM. U sklopu IPA projekata za period od 2007. godine do 2011. za izgradnju postrojenja za reciklažu u deponiji Uborak je otišlo je 2,5 milijuna eura.

-Postrojenje je pušteno u probni rad 23.10.2013. godine, ali je mutnim radnjama od strane tvrtke „General servis“ Sarajevo i neradom gradske uprave blokiran rad nove deponije gdje se nalazi ovo postrojenje. Uz sve ovo, hercegovačke općine koje svoj otpad odlažu na Uborak na godišnjoj razini putem dotacija za odlaganje su u Uborak uložile oko 2 milijuna KM, priopćeno je.

HRS-ovci podsjećaju gradsku upravu Mostara  kako je odlukom Federalnog ministarstva okoliša, deponija Uborak je morala biti zatvorena još 2013. g.

“Podsjećamo također kako je Federalna inspekcija još 2014. ustvrdila protuzakonito izdavanje urbanističkih suglasnosti za određene dijelove deponije, za što nitko nije odgovarao, a na osnovu kojih su utrošeni novci „Strategije“. Dodamo li ovome još mutnu i netransparentnu privatizaciju „Komosa“, lako se dođe do zaključka kako žitelji grada Mostara zdravljem plaćaju nemar i nerad gradske uprave”, navodi se u priopćenju HRS-a.

HRS je mišljenja da  ministarstvo okoliša HNŽ i Vlada HNŽ, kako kažu,  “pilatovski” peru ruke od trenutne ekološke katastrofe u Mostaru te podsjećaju kako je Vlada obvezna pred Skupštinu donijeti Plan i program zaštite okoliša u skladu kojeg se namjenski moraju trošiti proračunski novci za očuvanje okoliša.

-U međuvremenu se novcem proračunskih korisnika plaćaju stranački projekti i predizborna kampanja vladajućih stranaka, posebice preko Fonda za okoliš HNŽ, priopćeno je.

“Kada se sve zbroji, novac koji je utrošen „za očuvanje okoliša“ ne samo da je bio dovoljan za sanaciju deponije Uborak, nego sasvim dovoljan za sustavno rješavanje problema odlaganja otpada putem procesa održivog odlaganja otpada u skladu sa EU direktivama koje nalažu potpuno odvajanje otpada, reciklažu i potpunu zabranu proizvodnje i korištenja plastike za jednokratnu upotrebu”, stoji u priopćenju GO HRS Mostar.

HRS u potpunosti podržava zahtjeve žitelja sjevernog dijela grada koji blokadom deponije izražavaju svoje nezadovoljstvo. -No, također ih pozivamo na razum. Blokada bi mogla dovesti do veće štete, a to je zaraza širih razmjera slijedom neodvoženja otpada iz grada, ali i drugih mjesta Hercegovine, piše u priopćenju.

“Rješenje se mora tražiti u institucijama. GO Mostar HRS-a će putem svog pravnog odjela podnijeti kaznene prijave, ne samo zbog aktualne situacije u gradu Mostaru, nego i zbog netransparentnog utroška sredstava za sanaciju otpada. Također, u pripremi imamo i prijedlog Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojeg ćemo prezentirati u Skupštini HNŽ (ako se uopće ista udostoji održati u ovoj godini), budući da isti ne možemo prezentirati u gradskom vijeću čija je to nadležnost”, priopćeno je.

HRS ovim putem poziva na deblokiranje deponije kako bi se Mostar mogao očistiti, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari