Pratite nas

Razgovor

Božinović: Danas se više susrećemo s migrantima, nego izbjeglicama

Objavljeno

na

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je u središnjem Dnevniku HRT-a da nije dobro da se u javnosti vode polemike oko pitanja poput tzv. Marakeškog sporazuma.

“Migracije postoje otkad postoji ljudskog roda. Kroz Svjetsku organizaciju nikada nisu bile adekvatno tretirane. Ovo je prvi pokušaj da se na globalnoj razini postavi nekakav set mjera koji nije pravno obvezujući, ali koji bi regulirao ovo pitanje i time bismo puno stvari riješili”, rekao je ministar Božinović.

“Jedino pitanje koje je riješeno međunarodnom konvencijom iz 1951. su prava izbjeglica. Iz tih prava je izašla prava zakonodavna struktura vezana i za azile međunarodne zaštite.

Međutim, ovo s čime se danas susrećemo nisu više izbjeglice, nego migranti. Postavljanje jasne distinkcije između izbjeglica i migranata nešto je što nam treba ne samo u Hrvatskoj, već  i na globalnoj razini. Moramo se odrediti oko toga što su migracije. One su do jučer tretirane kao isključivo ekonomsko pitanje. Razvijene države danas, posebno na zapadu, ne bi bile razvijene bez migracija. Međutim tu je ostala jedna pravna praznina koja danas stvara veliku zbrku, posebno nakon onog velikog migrantskog vala 2015. godine”, kazao je Božinović.

“Procjenjuje se da oko 258 mil. ljudi žele promijeniti mjesto života”

“Globalni kompakt i govori dijelom o uzrocima migracija. Navodi se da su uzroci različiti, od klimatskih promjena, isušivanja plodnoga tla, migracija ljudi posebno u nerazvijenim državama iz ruralnih sredina prema gradovima gdje se stvaraju veliki megapolisi koji nisu pripremljeni za prihvat tolikog broja ljudi. Oni onda odlaze izvan granica. U tom pogledu je Afrika posebno apostrofirana. Ovo je put da se prvi put na globalnoj razini se kroz jedan dokument kaže da to jeste problem i međunarodna zajednica će se odsad pa ubuduće nositi.

U ovom trenutku se procjenjuje da je nekih 258 milijuna ljudi koji žele promijeniti mjesto života. Što god mi radili taj proces se neće zaustaviti. Bolje nam je da se o tome počne razgovarati i da se stvori jedna međunarodna politika u sljedećih nekih 10, 20, 50 godina”, izjavio je ministar Božinović u središnjem Dnevniku HRT-a.

“SAD i Australija su migrantske države”

Budući da neke države (SAD, Češka, Mađarska, Austrija) odbijaju prihvaćanje tzv. Marakeškog sporazuma, Božinović je ustvrdio da svaka od njih ima za to neke svoje razloge. “SAD ili pak Australija – države su koje su nastale tako da su ih naselile rijeke ljudi. To su imigrantske države. Njihova vizija pojma migracija i npr. naša – nije jednaka.

Oni smatraju da je to jedna od njihovih temeljnih politika. One su dovoljno moćne. One su u konačnici i otoci – Australija je otok. SAD ima otvoreno pitanje s Meksikom, dok ga s Kanadom nemaju. Oni to mogu rješavati na drugi način. Austrija u ovom trenutku ima oko 50.000 tražitelja međunarodne zaštite. Dosad je oko 160.000 od 2015. je ušlo u Austriju. Mi se ne možemo u tom smislu uspoređivati”.

Odgovarajući na pitanje kako će se Hrvatska u tom pitanju postaviti, Božinovuić je rekao da Hrvatska surađuje sa susjedima, sa susjednim policijama.

“Hrvatska drži pod kontrolom stanje na Maljevcu”

Nedavno je bilo problema na graničnom prijelazu Maljevcu. “Hrvatska policija ondje drži stanje pod kontrolom. Vidjeli ste da se 250 ljudi utaborilo u blizini graničnog prijelaza. Mi smo automatski zaustavili promet. Tada ih je bosanskohercegovačka policija izmijestila”, kazao je. “Hrvatske policije ima dovoljno. Osnažujemo se ne samo ljudstvom već i tehnikom. U graničnoj policiji imamo 6500 ljudi. Ako bude potrebno, možemo to pojačati”, dodaje.

Na pitanje ima li potrebe za angažiranjem Hrvatske vojske, ministar je rekao da je u cazinskoj krajini oko 4-5 tisuća ljudi. “Hrvatska policija to riješi bez problema. Na istoku države to smo zatvorili tehnički i s ljudstvom. Tako će se dogoditi i na ovom području koje je nešto zahtjevnije. Hrvatska policija ima dovoljno snaga. Mi povlačimo ozbiljna sredstva kako bi se tehnički opremili i jamčimo sigurnost građanima Republike Hrvatske. Uostalom, imali smo rekordnu turističku sezonu i pitanje migranata nije bilo nikakav problem”, zaključio je Božinović u Dnevniku HRT-a.

 

Ako sirijski Hrvat dr. Shoukry zove na oprez s migrantima, treba mu vjerovati

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Mladen Pavković: Podravka je slala humanitarnu pomoć u Vukovar mjesec dana nakon okupacije

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT je gostovao novinar i publicist Mladen Pavković.

♦ Kako je došlo do inicijative da se čitaju imena palih branitelja na komemoracijama?
♦ Zašto se noć kazališta održava na Dan sjećanja na Vukovar?

♦ Što je s dezerterima u Domovinskom ratu?
♦ Koliko od 1300 braniteljskih udruga dobiva pomoć od države?

♦ Gdje je danas Veljko Marić?
♦ Koliko su branitelji izloženi bolestima?

♦ Kako izgleda sudbina branitelja kada se razboli?
♦ Kako je podignut spomenik branitelju koji je učinio suicid?

♦ Koliko su izloženi suicidu članovi braniteljskih obitelji?
♦ Je li sustav dovoljno osjetljiv za branitelje koji su na rubu?

♦ Tko je uzeo nagradu koju je hrvatska policija raspisala za Gotovinom?
♦ Zašto generali šute?

♦ Koliko je zaista ljudi ubijeno u logoru Danica u vrijeme NDH-a u Koprivnici?
♦ Zašto je Koprivnica ‘crveni grad’?

♦ Koja je uloga Zvonimira Mršića u Koprivnici i Podravci?

Odgovore na ova pitanja pogledajte na PODCASTU VELEBIT.

 

Mladen Pavković: Sad je vrijeme da se opet prisjetimo i srpskih logora smrti

 

 

Mladen Pavković: Kako to da se u Hrvatskoj ne spominju, a kamoli gone visoko rangirani ratni zločinci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Penava: Svi su dobrodošli, svi koji imaju osjećaj pijeteta prema Vukovaru i Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Uoči obljetnice vukovarske tragedije i Kolone sjećanja, o tome kako Vukovar živi od obljetnice do obljetnice, u “RTL-u Danas” u petak je govorio gradonačelnik Vukovara, HDZ-ovac Ivan Penava.

Vukovar je prije rata imao 15 posto veći BDP od hrvatskoga prosjeka, zaposleno je bilo 28.000 ljudi, a danas ih toliko, prema posljednjem popisu stanovnika, živi u gradu, a realna brojka još je i manja – ona iznosi oko 14 tisuća. Izravna ratna šteta procijenjena je na oko 9,5 milijardi kuna, a još uvijek je neriješenih 386 slučajeva nestalih osoba.

Dani koji su pred nama i koji su iza nas, počevši od kolovoza i rujna, dani su na koje smo iznimno ponosni. S ponosom ističemo činjenicu da smo Vukovarci i da živimo u Vukovaru, ali kako se bliži obljetnica pada grada, sve je jači taj osjećaj tuge i sjete.

Pogotovo zbog činjenice da je nakon pada grada brutalno ubijen i zatučen velik broj civila i branitelja bez oružja u rukama, a i neki sasvim nemoćni i ranjeni i to je ono što otvara jednu drugu stranu priče. Nepravda je to koja nas sve tišti i zbog koje zapravo imamo duboke ožiljke u sebi – izjavio je Penava.

S obzirom da je Vlada Republike Hrvatske tri puta zasjedala u Vukovaru, i to posljednji put prije dvije godine, a utemeljen je i Savjet za Slavoniju i Baranju i Srijem, gradonačelnik je upitan je li to dovoljno.

Brojke nam govore jesmo li ili nismo dovoljno dobri. Brojke govore dovoljno same za sebe. Valjalo bi im možda još dodati brojku stanovnika grada Vukovara, prije rata bilo je 45.000, a danas nas ima, pitanje je ima li nas i 20.000, i to govori dovoljno za sebe. Nismo dovoljno dobri. Ne trebamo si ni tepati ni lagati ni bojati se nikoga, sami sebi odgovaramo.

Dojmovno, možemo reći da smo dobri i da grad lijepo izgleda. Trudimo se iz petnih žila, ne molimo milostinju i ne molimo nikoga, možda smo već dosadili i Bogu i vragu, ali borimo se za ono što mislimo da nam pripada.

Mislim da je težiti i imati kao konačan cilj Vukovar s 20.000 stanovnika duboko nepravedno. Vukovar ispod 40.000 stanovnika, nakon svega što je dao, je minimum koji hrvatska država treba vratiti ovome gradu. I ja, kao i većina sugrađana, neću biti miran dok to tako ne bude – iskreno je rekao Ivan Penava.

Na pitanje je li Kolona sjećanja 18. studenoga za sve žrtve Vukovara, odgovorio je:

Naravno da je. Svi ti koji politiziraju, uputio bih ih da se zapitaju i razmisle što su učinili za Vukovar i što su dobro učinili da pomognu Vukovaru. Sve drugo 18. studenoga samo je jedna misao, a to su poginuli i stradali u bitci za Vukovar i to mora dominirati. Tko će biti i na kojemu mjestu u Koloni, hoće li biti prvi ili zadnji… Svi su dobrodošli, svi koji imaju osjećaj pijeteta prema Vukovaru i Domovinskom ratu i prema temeljima na kojima je nastala moderna država Hrvatska – zaključio je vukovarski gradonačelnik.

 

Hrvati iz BiH organizirano stižu u Vukovar, iz Orašja već krenula kolona

 

 

MEMENTO

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari