Pratite nas

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predstavljen projekt kojim će kompleks Ureda predsjednice biti smanjen za 700 tisuća metara četvornih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Uredu predsjednice Republike u srijedu je predstavljen projekt ustupanja Gradu Zagrebu, odnosno na korištenje građanima šume Pantovčak veličine 700 tisuća metara četvornih, a Kolinda Grabar-Kitarović tom je prilikom priznala da nije ispunila predizborno obećanje o preseljenju Ureda, ali i ocijenila da je kroz svoj rad ispunila sve one razloge zbog kojih ga je željela premjestiti.

“U pravu ste. Jednostavno, tada nisam mogla zamisliti da država ne može osigurati odgovarajući zamjenski objekt za sjedište Ureda predsjednice. Dakle, to nije ispunjeno”, odgovorila je Grabar-Kitarović na pitanje novinara je li današnja prezentacija priznanje da nije ispunila predizborno obećanje i da je pogriješila.

Priznajem svoju pogrešku, kazala je predsjednica te potom podsjetila na motive koji su je vodili da najavi premještanje Ureda, što “ne treba shvatiti kao relativiziranje priznanja”, a za koje smatra da ih je ipak ispunila kroz svoj rad.

Prvi je razlog bila njezina želja da bude bliže građanima, a to je, ocjenjuje, uspjela kroz izmještanje svoga Ureda u sjedišta županija.

Drugi je razlog bilo smanjenje troškova što je, ističe, također napravljeno jer su troškovi Ureda smanjeni za 10 posto na godišnjoj razini (prošle godine izvršenje je bilo 35 milijuna kuna, od paniranih 41 milijun kuna). Nakon što Zagreb dobije šumu, dodala je, ti će troškovi biti dodatno smanjeni.

Smanjen je i broj dužnosnika, što je bio treći razlog za njezinu najavu preseljenja Ureda. I to je ispunjeno jer je njihov broj de facto prepolovljen, a smanjen je i ukupan broj zaposlenih u Uredu, a da nitko nije dobi otkaz, navela je predsjednica.

Četvrti je razlog bio želja da se Pantovčak otvori građanima, a to se ostvaruje ovim projektom, dodaje predsjednica te navodi da je smanjen i broj pripadnika Počasno-zaštitne bojne koji osiguravaju njezin Ured.

Prema elaboratu koji treba biti napravljen, kompleks Ureda predsjednice smanjio bi se na 250 tisuća metara četvornih, a preostalih 700 tisuća metara četvornih vraća se na upravljanje Ministarstvu državne imovine, odnosno ugovorom će biti ustupljeno Gradu Zagrebu na 50 godina.

Predstojnica Ureda predsjednice Anamarija Kirinić podsjetila je na hodogram događanja koja su rezultirale današnjom prezentacijom koja je završetak procesa optimizacije kompleksa Ureda predsjednice.

Od odluke o pokretanju postupka određivanja sjedišta Ureda, imenovanja Povjerenstva za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda temeljem čije je analize utvrđeno da država nema ni jednu nekretninu koja bi zadovoljavala potrebne kriterije, do zaključka Povjerenstva o zadržavanju sjedišta Ureda na postojećoj lokaciji.

Nakon toga nastavljeno je s radom na daljnjoj optimizaciji kompleksa, kazala je Kirinić, a Ministarstvo državne imovine izradit će parcelacijski elaborat kojim će se izuzeti dio nekretnina, onih koje nisu nužne za normalno funkcioniranje Ureda predsjednice.

Ministar državne imovine Goran Marić ističe da će ovim projektom za gotovo tri četvrtine biti smanjen opseg korištenja prostora za potrebe Ureda predsjednice.

“Ministarstvo će u suradnji s Gradom Zagrebom do kraja godine dati na korištenje za potrebe parka prirode Pantovčak 700 tisuća metara četvornih, a do tada će biti izrađen prijedlog parcelacijskog elaborata te projekt ograde koja će razgraničiti zemljište parka prirode i zemljište Ureda”, kazao je.

Izrazivši zadovoljstvo rješenjem, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako će njega “„opet zapasti da dela”. “Tu šumu treba urediti. Idemo delat. Čim budemo dobili papir idemo urediti park”, rekao je te ustvrdio da će to biti najljepša šuma-park u Europi.

Želja je predsjednice da se park za građane otvori već do kraja godine, za Advent, a oprezniji je zagrebački gradonačelnik koji kaže da je najrealnije očekivati da će prostor biti otvoren s početkom proljeća.

Građani će taj prostor moći koristiti besplatno, potvrdili su oboje, a Bandić je to prokomentirao riječima „pa ne možemo sve naplaćivati”.

Riječ je, ističe predsjednica, o novom zelenom srcu u gradu Zagrebu danom na korištenje građanima.

“Držim da se upravo ta otvorenost prema građanima koju toliko zastupam i zagovaram, a nadam se pokazujem i svojim dijelom, ostvari i davanjem park šume Pantovčak na javnu uporabu”, poručila je.

(Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Akcija hrvatske policije: Uhitili krijumčare migrantima (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Uskok je na temelju prijava zagrebačke policije pokrenuo istrage protiv dvije skupine krijumčara ljudima – peteročlane koju sumnjiče za krijumčarenje najmanje 133 stranaca i sedmeročlane koja je iz BiH u Hrvatsku navodno prebacila 27 migranata.

Peteročlana skupina, u kojoj je uz hrvatske i jedan državljanin BiH, navodno se od 14. siječnja do 13. travnja, u Tušiloviću, povezala u zajedničko djelovanje kako bi zaradili prebacivanjem većeg broja stranaca iz BiH u Hrvatsku te potom u Sloveniju.

„Nakon što su s osobama u Bosni i Hercegovini dogovorili cijenu od 350 eura po stranom državljaninu i njihovo prebacivanje preko bosansko-hrvatske granice, pripadnici zločinačkog udruženja su organizirali preuzimanje i prevoženje stranih državljana do Zagreba, nakon čega su okrivljenici odlazili u Bosnu i Hercegovinu radi preuzimanja novca”, izvijestio je Uskok.

Na taj je način, sumnja tužiteljstvo, iz BiH u Hrvatsku u 20 navrata prebačeno najmanje 133 stranih državljana za što su primili najmanje 46.550 eura koji iznos su, sukladno prethodnom dogovoru i ovisno o učešću okrivljenika u pojedinom prebacivanju, međusobno podijelili. Za svih pet osumnjičenih pripadnika te skupine Uskok je zatražio određivanje istražnog zatvora.

Druga, sedmeročlana skupina migrante je navodno također krijumčarila za 350 eura, a bila je aktivna od prosinca prošle do ožujka ove godine. Ukupno su u pet navrata preko granice prebacili najmanje 27 stranaca čime su zaradili 9.350 eura. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati