Pratite nas

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Treći dan hodnje ‘Pumin skok 18’ prema Varaždinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH / V. Jovanovac

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u petak, 14. prosinca 2018., nastavljaju put hodnjom do Varaždina, trećom etapom od Slatine do Virovitice u dužini od 30 kilometara.

U mjestu Sveti Đurađ na spomeniku poginulih hrvatskih branitelja Ivana Barčanca i Borisa Raletića pripadnici Puma zapalili su svijeću, priopćio je MORH

“Vrlo sam ponosan na način na koji će se 2. mehanizirana bojna Pume vratiti u Varaždin. Radi se o šestodnevnoj pješačkoj hodnji od Našica do Varaždina”, rekao je zapovjednik 2. mehanizirane bojne “Pume” bojnik Zlatko Iživkić.

Dodao je kako u prvih pet etapa u hodnji sudjeluje 40 pripadnika legendarnih Puma koje su iz Našica krenuli na 184 kilometara dugi put prema Varaždinu.

“Zadnja dionica u dužini od 27 kilometara je od Ludbrega do Varaždina i zadnji dan hodnje, u utorak, 18. prosinca, cijela bojna ulazi u Varaždin, a na putu prema vojarni, Pume će proći kraj Spomen obilježja Puma u Varaždinu gdje će položiti crvenu ružu za sve poginule pripadnike 7. gardijske brigade Pume.

“Hodnja se zove ‘Pumin skok 18’ u spomen na 21. obljetnicu najveće vježbe koju je provela 7. gardijska brigada Pume. Svaka etapa nosi naziv po jednoj operaciji koju je uspješno provela 7. gardijska brigada Pume”, otkrio je Iživkić.

Zamjenik zapovjednika 2. mehanizirane bojne Pume Gombr-e, ujedno i voditelj hodnje, satnik Krunoslav Savlinec, zamjenik zapovjednika 2. mehanizirane bojne Pume, naglasio je kako hodnja od 184 kilometra predstavlja veliki izazov za pripadnike Hrvatske vojske.

“Ujedinjeni u zajedničkom cilju, povratku u Varaždin, gdje je nekad bila i matična postrojba Puma, spremni smo prihvatiti i izvršiti sve zadaće i izazove koji su pred nas postavljeni i ponosno dopješačiti do Varaždina”, poručio je satnik Savlinec dodavši kako će se napokon vratiti svojim obiteljima te je zadovoljstvo tim veće.

Ushićenje, zadovoljstvo i radost povratkom u matičnu postrojbu u Varaždinu nije krio bivši pripadnik 7. gardijske brigade Pume i sadašnji pripadnik 2. mehanizirane bojne Pume desetnik Zoran Brkić koji se tijekom hodnje prisjetio sudjelovanja u Domovinskom ratu istaknuvši: “Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo sudjelovati u ovoj hodnji koja simbolizira povratak Puma u Varaždin, a ujedno je posvećena i poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.”

Također, pojasnio je desetnik Brkić, na ovaj način približit ćemo mladim generacijama žrtvu poginulih pripadnika Puma u Domovinskom ratu i obnoviti sjećanje na sve događaje iz tog vremena.

Svečano otvaranje i imenovanje vojarne 7. gardijske brigade Puma u Varaždinu održat će se u četvrtak, 20. prosinca 2018. godine.

 

Pume nastavljaju povijesnu hodnju prema Varaždinu

 

 

Povijesna hodnja Puma od Našica do Varaždina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Josipu Perkoviću izrečena kazna od 30 godina

Objavljeno

na

Objavio

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu danas je odlučilo da će Josip Perković u Hrvatskoj izdržavati kaznu od 30 godina, s time da mu se uračunava vrijeme već provedeno u zatvoru. Odluku je priopćio sudac Ivan Turudić.

Perković je u Njemačkoj osuđen na doživotnu kaznu jer je kao pripadnik tajne službe u bivšoj državi u vrijeme komunizma sudjelovao u likvidaciji hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine blizu Münchena, piše večernji List

S obzirom na to da je jedan od uvjeta za izručenje Perkovića Njemačkoj temeljem europskog uhidbenog naloga prema odluci našeg Vrhovnog suda u siječnju 2014. bio da Perković “nakon pravomoćnosti odluke o kaznenoj sankciji bude vraćen u Republiku Hrvatsku radi izvršenja kaznene sankcije”, trebala je to biti rutinska, formalna odluka vijeća kojim predsjeda Ivan Turudić, sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Ali problem je što u nas nema doživotne kazne, a nema nikakve dvojbe da nitko ne može izdržavati kaznu težu nego što se može izreći po hrvatskim zakonima.

Prema našem Kaznenom zakonu najteža kazna koja se može izreći dugotrajna je kazna zatvora od 40 godina te iznimno za kaznena djela izvršena u stjecaju 50 godina zatvora.

Ova odluka ne odnosi se na Zdravka Mustača, za kojeg se još ne zna hoće li njegov slučaj rješavati sud u Velikoj Gorici ili u Varaždinu, jer je potonji odlučivao i o izručenju.

Perković i Mustač najvjerojatnije u siječnju u hrvatskom zatvoru!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari