Pratite nas

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor raspravio sporazum Hrvatske i Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnici raspravili su u petak Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između hrvatske i mađarske vlade o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti kojim će se omogućiti proširenje obrambene suradnje u području protuzračne obrane.

Sporazumom se utvrđuju nadležna tijela za njegovu provedbu, organizacije i tijela za suradnju te određuju odgovornosti stranaka, korištenje nacionalnog zračnog prostora i zračnih pristaništa, traganje i spašavanje te istraživanje zrakoplovnih nesreća.

Također se regulira obuka i posjeti, servisiranje zrakoplova na zemlji i u zraku te razmjena podataka u vezi s nadzorom i zaštitom zračnog prostora. Zakonom se potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava postale dio unutarnjeg pravnog poretka RH, stoji u obrazloženju.

Hrvatska će donošenjem zakona ispuniti unutarnje pravne uvjete za stupanje na snagu Sporazuma kojim se određuju temeljna pravila suradnje Hrvatske i Mađarske radi daljnje učinkovitosti aktivnosti snaga protuzračne obrane i njihove spremnosti u okviru NATO-a.

Njime se rješavaju druga pitanja u vezi s provedbom zadaća nadzora i zaštite zračnog prostora uključujući prekogranične operacije te se utvrđuju načela za obuku osoblja zrakoplovnih snaga. Primjenom odredbi Sporazuma omogućit će se proširenje suradnje Hrvatske i Mađarske u području protuzračne obrane.

Ocjenjuje se da postoji interes Hrvatske da što skorije okonča unutarnji pravni postupak kako bi se stvorile pretpostavke da Sporazum, u skladu sa svojim odredbama, u odnosima dviju država što skorije stupi na snagu.

Državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić ustvrdio je kako se Sporazumom ne gubi suverenitet nad hrvatskim nebom, nego ono ostaje još sigurnije, a što je u hrvatskom interesu. Sklapa se na neodređeno vrijeme i potpisnice mogu u svakom trenutku izaći iz njega, a mijenjati se može samo pristankom obiju strana, pojasnio je Ivić.

Napomenuo je kako takav sporazum, primjerice, ima Njemačka sa Francuskom, Češkom, Nizozemskom i Belgijom.

U raspravi je zastupnik Mosta Miro Bulj upitao: “Di su avioni?”, podsjetivši na neuspješan remont hrvatskih MiG-ova u Ukrajini i propalu nabavu izraelskih F16.

Tajnik Ivić odgovorio je kako Hrvatska ima ratno zrakoplovstvo i da redovite zadaće obavljaju MiG-ovi kojima resursi još nisu istekli i mogu štititi hrvatski zračni prostor. Nakon propale nabave izraelskih zrakoplova osnovano je novo povjerenstvo za nabavu zrakoplova. Hrvatska se nije odrekla borbenih aviona i imat će ratno zrakoplovstvo, poručio je.

Ante Plazonić (HDZ) rekao je kako se Sporazumom postiže bilja učinkovitost u poredbi zajedničkih zadaća, a donošenjem zakona stvorit će se pretpostavke za njegovu primjenu. Podsjetio je kako Hrvatska s Mađarskom ima vrlo visoku razinu bilateralne obrambene suradnje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: HRM temeljni čimbenik sigurnosti na Jadranu i čuvar hrvatskih interesa na Sredozemlju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Dubrovniku kako je Hrvatska ratna mornarica temeljni čimbenik hrvatske sigurnosti na Jadranskome moru te čuvar hrvatskih interesa diljem Sredozemlja.

Krstičević je u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića na središnjoj svečanosti u povodu 28. obljetnice osnutka HRM-a istaknuo kako je ova Vlada prepoznala stratešku važnost razvoja HRM-a uz ostale grane Hrvatske vojske.

“U namjeri da vam osiguramo sve potrebne uvjete za provedbu svih zadaća u službi povećavamo proračun iz godine u godinu. Uložili smo i u kvalitetu života i rada pripadnika HV-a. Ima još dosta posla, ali uvjeren sam da ćemo i to u zajedništvu uspjeti riješiti”, ocijenio je ministar obrane. Istaknuo je kako je MORH osigurao financijska sredstva za modernizaciju raketnih topovnjača, što se čekalo 14 godina.

“Nabavljena su i druga moderna sredstva, čime jačamo ukupne sposobnosti HRM-a. Remontnom nabavom motora za dvije raketne topovnjače u 2020. godini osigurat ćemo nazočnost strateškog naoružanja na Jadranskom moru pod hrvatskim barjakom”, najavio je Krstičević i podsjetio kako je nakon Domovinskog rata slijedilo razdoblje kada se sposobnost mornarice izgubila.

“To nije bilo dobro. Pomorska smo zemlja i moramo to imati. Poučeni iskustvom iz Domovinskog rata, prošle je godine ova Vlada ustrojila satniju Pomorsko-desantnog pješaštva u Pločama, novom gravitacijskom središtu HRM-a. Time smo pobjedničku vojsku opet vratili na jug Hrvatske, što je jedna od najvažnijih strateških odluka, koja je jako bitna za mir i sigurnost ovog prostora”, poručio je Krstičević.

Podsjetio je kako je Dubrovnik kao nepokoreni grad i u Domovinskom ratu očuvao svoju slobodu i slomio neprijateljsku silu kojoj je bio cilj uništiti sve hrvatsko.
“Hrvatski vojnik proizlazi iz naroda i njemu služi, u Domovinskom ratu kao i danas u miru. Naše obljetnice svečano obilježavamo sa svojim narodom. Ta je veza vojske i naroda stvorena u ratu, a Vlada ju je osnažila, jer bez potpore naroda nema jake vojske”, istaknuo je Krstičević.

Čestitao je pripadnicima 2. kontingenta HRM-a na sudjelovanju u NATO-ovoj operaciji “Sea Guardian” te je najavio kako će petogodišnji studij vojnog pomorstva, na koji se upisuje drugi naraštaj, biti stvaratelj nove generacije pomorskih časnika.

“Bez obrazovanih časnika, nema moderne mornarice, a kad vidim mlade kadetkinje i kadete, siguran sam da je pred HRM-om svijetla budućnost”, rekao je Krstičević.

 Šundov:  HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta

Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov je rekao kako HRM mora imati sposobnosti za nužnu zaštitu suvereniteta države, za nadzor i zaštitu prava i interesa Hrvatske na moru te sposobnosti koje će dodatno jačati sustav domovinske sigurnosti. Podsjetio je na 23. rujna 1991., kada je u Dubrovniku osnovan Odred naoružanih brodova.

“Takve male, a dobro organizirane postrojbe, popunjene domoljubima s kopna i otoka, spasile su puno ljudskih života, prevozile vojnike i ranjenike, opremu i hranu, tijekom borbi na Kruševu kod Zadra, a posebno u blokadi i deblokadi Dubrovnika, čemu sam osobno svjedočio”, prisjetio se Šundov te dodao kako se, uz pomorsku tradiciju i brodogradnju, Hrvatska najviše može ponositi svojim ljudima.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ivo Raffanelli je istaknuo kako će nastavak izgradnje obalnih ophodnih brodova te povratak raketnih topovnjača u operativnu uporabu znatno unaprijediti sposobnosti HRM-a, ali to nije dovoljno.

“Dugoročni plan razvoja HV-a, koji je u izradi, trebao bi osigurati ostvarenje projekata koji će HRM izdići na razinu koju država i vojska zaslužuju. U međunarodnim vježbama pokazujemo izvrsnost, kao i u brojnim međunarodnim operacijama”, rekao je Raffanelli.

Na svečanosti su promaknuti, nagrađeni i pohvaljeni pripadnici HRM-a, dočekan je 2. hrvatski kontingent (2. HRVCON) iz NATO-ove operacije potpore miru “Sea Guardian” na Sredozemlju, a novim pripadnicima satnije Mornaričko-desantnoga pješaštva dodijeljene su beretke.

Proslava 28. obljetnice HRM-a počela je u četvrtak u Dubrovniku odavanjem počasti i misom zadušnicom za hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu te Danom otvorenih vrata na brodovima HRM-a. Izaslanstva Hrvatske vojske i Grada Dubrovnika položila su vijence i zapalila svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu kod glavnoga križa na gradskome groblju Boninovu, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov spustio je lovorov vijenac u more u uvali Danče u čast svim poginulim hrvatskim mornarima.

U dubrovačkoj katedrali nakon toga za poginule hrvatske branitelje služena je misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Tijekom četvrtka i petka za građane su bili otvoreni brodovi HRM-a u dubrovačkoj luci Gružu.

HRM je osnovan uredbom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 12. rujna 1991., a temelji se na višestoljetnoj tradiciji hrvatskog naroda. Dan HRM-a obilježava se 18. rujna, u sjećanje na Bitku kod Makarske 887. godine, kada je hrvatska mornarica s područja Neretve pobijedila mornaricu mletačkog dužda, koji je poginuo u toj bitki. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari