Pratite nas

Hrvatska

Božinović sutra ide u Marakeš! Evo što je poručio

Objavljeno

na

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama kao izraz zajedničke volje država da definiraju katalog ciljeva i mjera koje će u skladu s nacionalnim zakonodavstvima moći koristiti u situacijama regularnih migracija.

Hrvatsku će u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U izjavi Hini uoči odlaska na konferenciju Božinović je podsjetio da su migracije globalni problem koji se dugoročno mora rješavati na globalnoj razini, odnosno u okviru Ujedinjenih naroda.

Hrvatska politika prema nezakonitim prelascima granice se neće mijenjati

“Kompakt je tek početak procesa i bitno je istaknuti da se nakon njegova potvrđivanja naša nacionalna politika neće mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij”, poručio je Božinović.

Ministar očekuje da će se u Marakešu otvoriti rasprava i o uzrocima napuštanja matičnih zemalja, odnosno kako na migracije utječu, primjerice, politika ili klimatske promjene.

“U deklaraciji piše da svaka država pa tako i Hrvatska, može odrediti što u vezi s migracijama smatra regularnim, a što ne”, kazao je Božinović, dodajući da ćemo i dalje samostalno i suvereno odlučivati tko u Hrvatsku može doći i proći kroz njen teritorij te, eventualno, u njoj ostati živjeti.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Izborna šutnja se krši manje u odnosu na sve dosadašnje izbore

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Izborna šutnja, koja je na snazi u subotu i nedjelju, u Hrvatskoj se u subotu kršila manje u odnosu na sve dosadašnje izbore, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Građani se uglavnom pritužuju na SMS poruke, objave na društvenim mrežama, traže zaštitu osobnih podataka, pitaju se odkud nekim izbornim sudionicima njihove adrese na koje su dobili izborne pošiljke, kaže potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Te pritužbe, ovisno o njihovu karakteru, DIP prosljeđuje HAKOM-u, odnosno Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Ne možemo reći da se radi o poplavi pritužbi, „dosta ih je manje“ u odnosu na sve dosadašnje izbore, ističe potpredsjednica DIP-a.

Za kršenje izborne šutnje na izborima za Hrvatski sabor zakon ne predviđa kazne, no iz DIP-a pozivaju na etično postupanje izbornih sudionika i medija.

Fabijančić-Križanić ističe i kako se birački odbori pripremaju za parlamentarne izbore u nedjelju.

Odborima se dijeli izborni materijal (glasački listići, glasačke kutije, zapisnici itd.), svi su odbori popunjeni i vjerujem da će uspješno obaviti zadaću, kazala je.

Zbog pandemije koronavirusa, na gotovo sedam tisuća biračkih odbora u zemlji u inozemstvu, velika je odgovornost u provedbi izbora.

Zbog mjera zaštite od zaraze, prostoriju u kojoj se nalazi biračko mjesto potrebno je prozračivati više puta na izborni dan, glasačke paravane, kojima se štiti tajnost glasovanja, treba postaviti tako da se poštuje međusobna udaljenost birača od metra i pol, a istu udaljenost treba poštovati i kod postavljanja glasačke kutije i članova biračkog odbora. Na ulazu u prostoriju u kojoj je biračko mjesto na vidljivo se mjesto postavlja dezinficijens za ruke.

Za vrijeme glasovanja članovi biračkog odbora moraju međusobno održavati fizički razmak od metra i pol, obavezno nose maske, preporučuje im se nošenje rukavica.  One su obvezne za člana biračkog odbora koji identificira birača, odnosno uzima njegove isprave u ruke.

Članovi biračkog odbora brinu da se površine koje se često dodiruju (kvake, stolovi, kemijske olovke i slično) više puta dnevno prebrišu dezinficijensom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Markotić: Brine porast broja oboljelih, ali uz mjere situacija je pod kontrolom

Objavljeno

na

Objavio

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izjavila je u subotu da je brine porast broja oboljelih u Hrvatskoj i u susjednim zemljama, dodavši međutim da se uz pridržavanje propisanih mjera situacija može držati pod kontrolom.

“Među oboljelima u susjednim državama je puno hrvatskih državljana i zaraza je u Hrvatsku unesena većinom preko naših građana, državljana koji su bili u posjeti susjednim zemljama, a ne da su je donijeli ljudi koji žive tamo. Jako je važno da budu oprezniji da se ne kreću previše među rizičnim skupinama, kazala je Markotić u Dnevniku Nove TV.

Ravnateljica Klinike „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu naglasila je da među simptomima iz početka epidemije – kada je među oboljelima 20 posto ljudi imalo simptome težih kliničkih oblika, a 80 posto lakših – i sada nema bitnije razlika.

“Vidjet ćemo u kojem će smjeru ići stanje s novooboljelim. Najvažnije da se vrlo brzo otkriju oboljeli, što nam omogućava puno veća mogućnost dijagnostike, kazala je i dodala da su određene pojačane kontrole napravljene, i gdje bude identificirano rizično mjesto, da će se ondje primijeniti strožje mjere”.

Za lijek Ramdesivir je kazala da je pokazao određenu učinkovitost i da je dobio jednu vrstu ubrzanog odobrenja za primjenu, te da bi taj lijek, iako se za nj ne može reći da je „nešto jako spektakularno“, „mogao pomoći u određenim situacijama“.

Hrvatska je poslala Europskoj komisiji svoje planove i potrebe u vezi toga lijeka, kao i sve duge zemlje, kazala je.

Glede cjepiva je kazala da se svi dosadašnji rezultati ispitivanja drže tajnima dok se kliničke studije završe i da informacije ovise o tome što pojedine institucije govore. Ono što ohrabruje jest da je više cjepiva u trećoj kliničkoj fazi, što znači da se bliži rezultati, a kakvi će biti vidjet ćemo, zaključila je.

U Hrvatskoj je, naime, značajno porastao broj zaraženih koronavirusom, a prema podacima Nacionalnog stožera u subotu do 14 sati je bilo 86 novozaraženih. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari