Pratite nas

Vijesti

Božinović u Izraelu: Terorizam jedan od najvećih sigurnosnih izazova

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u utorak je u Tel Avivu, otvarajući konferenciju Međunarodnog instituta za borbu protiv terorizma (ICT), kazao da je terorizam jedan od najvećih sigurnosnih izazova te da je malo naznaka da će se takva situacija uskoro promijeniti.

Tim više što su terorističke skupine i njihovi ideolozi pokazali izuzetnu sposobnost u prihvaćanju novih trendova na društvenim mrežama i razvoju tehnologije.

“Osnažene internetom i društvenim medijima, terorističke skupine uspjele su privući nove sljedbenike i potaknuti pojedinačna teroristička djela u prividno udaljenim mjestima. U posljednje vrijeme, desničarski i lijevi ekstremisti koristili su slične digitalne platforme”, kazao je Božinović na konferenciji “Terorizam 2020: Razumijevanje sadašnjosti, priprema za budućnost”.

Sporazum o suradnji na području sigurnosti i borbe protiv terorizma

Božinović je na konferenciji potpisao i sporazum s čelnikom ICT-a Boazom Ganorom koji će, među ostalim, hrvatskim policajcima omogućiti sudjelovanje u inovativnim programima obuke i izobrazbe iz područja domovinske sigurnosti i borbe protiv terorizma.

U izjavi Hini Ganor je kazao da je vrlo ponosan što je s hrvatskim MUP-om potpisao sporazum o suradnji u suzbijanju terorizma.

“Svi ovdje vjerujemo da je riječ o rastućem svjetskom fenomenu kojemu se možemo suprotstaviti samo međunarodnom suradnjom”, kazao je Ganor.

Božinović je u izjavi Hini kazao da je počašćen činjenicom da je mogao otvoriti konferenciju koja je okupila više od tisuću eksperata iz 60 zemalja. “Siguran sam da ovaj sporazum odražava naše zajedničke vrijednosti, prije svega demokraciju i našu spremnost da ih branimo od suvermenih izazova među kojima je terorizam vrlo visoko na agendi”, rekao je Božinović.

Tijekom posjeta Izraelu Božinović će se, u pratnji svojih suradnika i hrvatske veleposlanice Vesele Mrđen Korać, susresti i s ministrom javne sigurnosti, strateških poslova i informiranja Gilardom Erdanom te ministrom regionalne suradnje Tzahijem Hanegbijem.

U EU oko 5.000 terorista povratnika s ratišta u Siriji i Iraku

Božinović je u svom govoru na konferenciji kazao da je EU u posljednje vrijeme posebno zabrinuta zbog utjecaja terorističkih skupina na radikalizaciju svojih građana koji se odlučuju čak i na odlazak u inozemstvo kako bi postali teroristički borci.

“Sada nakon ISIL-ovih neuspjeha na bojnom polju, naš fokus se prebacuje na borce koji se vraćaju. Broj povratnika varira u europskim zemljama”, rekao je Božinović dodajući da se broj ‘terorista povratnika’ s ratišta u Siriji i Iraku procjenjuje na oko pet tisuća.

Europa se, dodao je Božinović, bori i s etnonacionalističkim i separatističkim terorističkim grupacijama, ali i desničarskim ekstremistima koji su iskoristili zabrinutost javnosti zbog percepcije pretjeranih migracijskih tokova u Europu.

No, borba protiv terorizma pojačala je solidarnost i poboljšala suradnju među državama.

“Naše agencije za provođenje zakona i obavještajne službe razmjenjuju informacije i rade zajedno kao nikad do sada. U međuvremenu, vidimo sve više i više osujećenih terorističkih zavjera”, rekao je hrvatski ministar.

Pooštreni zakoni pokrivaju širi spektar nedjela povezanih s terorizmom

Dodao je da zajedničke preventivne akcije uključuju nove direktive i zakonodavstvo, raspodjelu sredstava i više resursa, ali i poboljšani nadzor vanjskih granica, razmjenu informacija i suradnju privatnog i javnog sektora.

Naročito, naši napori za provedbu zakona širom EU-a pojačani su pooštrenim zakonima koji sada pokrivaju širi spektar kaznenih djela povezanih s terorizmom.

Što se tiče područja jugoistočne Europe ministar je kazao da je to područje, iako nije doživjelo ozbiljnije terorističke napade, ipak posebno ranjivo.

Prije svega zbog etničkih napetosti i neriješenih političkih problema nakon oružanih sukoba devedesetih, migracijskih putova preko Balkana do zapadne Europe, terorista povratnika, ali i “vanjskih aktera” koji pokušavaju zaustaviti pristupanje zemalja regije u EU i NATO. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Umro Krešimir Milanović brat Zorana Milanovića

Objavljeno

na

Objavio

Brat bivšeg predsjednika Vlade i SDP-a Zorana Milanovića, Krešimir Milanović, umro je u subotu nakon duge i teške bolesti, zbog čega predsjednički kandidat SDP-a idućih nekoliko dana neće sudjelovati u kampanji, doznaje se iz njegova stožera.

Milanović je nakon Dugog Sela trebao ići i na Vinkovačke jeseni te dati izjavu za medije, ali je to otkazano zbog smrtnog slučaja u obitelji. Milanović će se idućih dana posvetiti obitelji i neće aktivno sudjelovati u kampanji, kažu u njegovu stožeru.

Krešimir Milanović imao je samo 47 godina, a prije manje od mjesec dana, bivši premijer pokopao je i oca Stipu koji je umro u 82. godini života.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

HNS neće nikog podržati na predsjedničkim izborima; pokreće inicijativu izbora predsjednika u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

HNS će zajedno s ustavnim i pravnim stručnjacima pokrenuti inicijativu da se predsjednik države ubuduće bira u parlamentu i u skladu s takvom odlukom neće dati potporu ni jednom kandidatu na predstojećim predsjedničkim izborima, izjavio je u subotu nakon sjednice Središnjeg odbora predsjednik stranke Ivan Vrdoljak.

HNS će, kazao je Vrdoljak, pozvati svoje članstvo i simpatizere da svakako izađu na predstojeće izbore za predsjednika Republike i da glasaju po svojoj savjesti, ni ekstremno lijevo ni ekstremno desno.

Vrdoljak je uvjeren da će se njihovo članstvo voditi liberalnim vrijednostima i borbom za otvoreno i tolerantno društvo, te da im temelj odluke neće biti pripadnost ni lijevoj ni desnoj političkoj opciji već da će birati one koji će vući zemlju naprijed te da će isključiti populiste i ekstremiste.

Naveo je i kako je Predsjedništvo stranke prije 20 dana zaključilo da među postojećim kandidatima nema onog koji bi mogao artikulirati liberalne, tolerantne i otvorene politike.

HNS-u su prioritet stranački i parlamentarni izbori, a protive se bilo kakvom povećanju ovlasti predsjednika države, pa bi izbor predsjednika u saboru bio bi demokratski iskorak.

Središnji odbor je također odlučio da treba dodatno jačati parlamentarnu demokraciju koja je jedna od temeljnih odrednica hrvatskog političkog sustava, nasuprot idejama da treba jačati predsjednički sustav.

Vrdoljak je odbacio mogućnost da su odluku da ne podrže bilo kojeg predsjedničkog kandidata donijeli kako se ne bi zamjerili ni HDZ-u ni SDP-u te podsjetio kako postoji odluka Središnjeg odbora da HNS izlazi samostalno na izbore.

Središnji odbor na sjednici je zaključio kako će ustrajati na provedbi kurikularne reforme te potvrdio prethodnu odluku Predsjedništva HNS-a po kojoj je povećanje plaća za učitelje i ravnatelje u osnovnim i srednjim školama važan politički prioritet na kojem će HNS ustrajati.

Zahvaljujući ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak i HNS-u reforma obrazovanja je po prvi put u hrvatskoj povijesti ušla je u 1300 hrvatskih škola i upravo su učitelji i ravnatelji ključni nositelji tih procesa te zbog toga zaslužuju veće plaće koje predugo čekaju, zaključeno je na sjednici.

Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Saboru Milorad Batinić izjavio je kako je Središnji odbor HNS-a potvrdio odluku Predsjedništva o pokretanju procesa unutarstranačkih izbora već od idućeg tjedna, dok će se Izborni sabor, na kojem će HNS promijeniti vodstvo, održati između ožujka i svibnja 2020. godine.

Do prosinca je planirano održavanje skupština podružnica, koje biraju delegate za Sabor i za županijsku skupštinu, a do siječnja 2020. trebali bi biti izabrani do delegate za skupštine regionalnih saveza i članove Središnjeg odbora. HNS bi trebao na proljeće iduće godine tako izabrati novo vodstvo. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari