Pratite nas

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Rektor Tomić: Diplome s mostarskog Sveučilišta jedine iz BiH koje vrijede u EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Jozić i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić održali su u utorak sastanak s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc Zoranom Tomićem i njegovim suradnicima s kojima su razgovarali o novoj Strategiji Sveučilišta u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a, rektor Tomić je naglasio ključne izazove koje je Sveučilište u Mostaru imalo koncem prošle godine. U tom kontekstu istaknuo je kako je Sveučilište dobilo dvije reakreditacije (potvrde) i to Institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH i Reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju je provelo 17 međunarodnih akreditatora (stručnjaka) iz sedam zemalja.

Dobivanje reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH doprinijelo je tome da su stečene diplome na Sveučilištu u Mostaru jedine diplome iz BiH koje vrijede u Europi.

Rektor Tomić je istaknuo kako nova Strategija Sveučilišta u Mostaru do 2022. godine ima potporu svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj te da bi ona trebala doprinijeti da to sveučilište bude sveučilište budućnosti.

Kao velika novina spomenuta je integracija mostarskog Sveučilišta s ciljem da ono bude što više samoodrživo i da što dublje bude unutar društva. “U mnoštvu predviđenih planova i projekata ovo Sveučilište predviđa za dvije godine i uvođenje interdiscipliniranih studija kao i uvođenje studija na engleskom jeziku.

Novi projekti predviđaju veoma tijesnu suradnju s gospodarstvom jer je od velike važnosti znati koji su kadrovi potrebni tržištu i što gospodarstvenici misle o visokom obrazovanju”, kazao je Tomić. Po njegovim riječima, plan je, kao što je to u zemljama zapadne Europe, povećati praksu, a smanjiti teoriju.

Tijekom sastanka istaknuto je kako je Senat Sveučilištu u Mostaru donio Odluku o razvoju druge faze sveučilišne i studentske infrastrukture u Rodoču u Mostaru koja će zacijelo doprinijeti podizanju kvalitete studiranja i znanosti na ovom Sveučilištu.

Bilo je riječi i o decentralizaciji Sveučilišta, odnosno dislociranju studija ovog Sveučilišta na područja gdje se pokazuje interes za studiranjem određenih studija i disciplina.

Također je naglašeno kako ovo Sveučilište radi na partnerstvu s drugim sveučilištima što će doprinijeti većem broju projekata, otvaranju studija, mobilnosti studenata i na koncu utjecati da će studenti u određenim situacijama stjecati dvije diplome.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ-a Petar Galić u svojim opservacijama iznosio je činjenice iz aktualnog stanja obrazovanja na ovim prostorima. Tako je, uz ostalo, kazao kako svi osnivači Sveučilišta u Mostaru moraju donijeti Odluku o zajedničkom sustavnijem rješavanju financiranja ovoga Sveučilišta jedinog u BiH na Hrvatskom jeziku.

Posebice je naglasio kako stručna suradnja osnovnih i srednjih škola, ministarstva i Sveučilišta treba biti stalno u uzlaznoj putanji i da je ministarstvo kojem je on na čelu otvoreno za sve vidove suradnje.

Na sastanku je kazano kako će se odmah početi osmišljavati koncept održavanja stručnih seminara na području gdje se izvodi nastava prema hrvatskom planu i programu.

Osim toga, Galić je dao punu potporu javnim fakultetima u sastavu Sveučilišta u Mostaru. Vlada HBŽ-a će, kako je kazao njen predsjednik Ivan Jozić, maksimalno podržavati projekte mostarskog Sveučilišta.

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pahor: BiH je “poseban slučaj” u procesu proširenja EU, zaostajanje nosi velik sigurnosni rizik

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija bi u procesu svog proširenja na zapadni Balkan morala imati poseban odnos prema Bosni i Hercegovini s obzirom na složeno stanje u toj zemlji, a njeno pridruživanje Uniji moralo bi se promatrati prije svega kao političko, a ne kao pitanje tehničkog ispunjenja kriterija, izjavio je u srijedu u Sarajevu slovenski predsjednik Borut Pahor.

U govoru kojega je održao kao gost Sarajevo Business Foruma (SBF), poslovno-investicijske konferencije koja je okupila sudionike iz pedesetak država, Pahor je kazao kako Slovenija čvrsto podupire nastojanja država zapadnog Balkana da se pridruže EU i NATO-u i želi im u tome pomoći svim svojim znanjem i iskustvom.

Slovenski je predsjednik ocijenio kako je iz današnje perspektive izvjesno da će države poput Srbije u dogledno vrijeme postati članicama Unije, no u slučaju BiH taj je ishod, kako je kazao, manje predvidljiv s obzirom na sve unutarnje probleme koje ta zemlja ima.

Nedavnu odluku Europske komisije o strategiji proširenja na zapadni Balkan Pahor vidi kao vrlo pozitivnu, posebice s obzirom na ranije razdoblje u kojemu je prevladavala rezerviranost u pogledu bilo kakvog daljnjeg širenja Unije, no lošim drži to što Europska komisija ne vidi taj proces proširenja kao politički proces nego kao” tehnički problem”.

“To će biti posebno teško u slučaju BiH jer su njeni temelji i struktura posebni i zahtijevaju vrlo osjetljiv politički pristup EU. Takav bih ja pristup zagovarao”, kazao je Pahor.

Njegova je ocjena kako će Bosni i Hercegovini, kakva je danas, biti vrlo teško ispuniti postavljene uvjete i provesti pregovore kakve čekaju druge države-kandidatkinje.

To nosi rizik da BiH dugoročno zaostane za susjedima, što će postati golemim sigurnosnim izazovom i za nju, ali samim time i za cijelu regiju, smatra slovenski predsjednik.

“Ja u razgovorima s kolegama u EU zagovaram da se Bosni i Hercegovini posveti posebna pozornost i da se prema njoj odnosi s posebnom političkom osjetljivošću”, kazao je Pahor.

Konstatirao je i kako je za BiH od ogromnog značaja provesti proces pomirenja kakvog do sada nije bilo, jer je to preduvet rješavanja niza drugih otvorenih pitanja važnih za budućnost zemlje.

“Ne mogu dovoljno snažno istaknuti koliko bi bilo važno za BiH kada bi proces pomirenja počeo. Znam da će taj proces biti dug, da ima puno poteškoća i teško ga je zamisliti, no bilo bi jako važno kada bi tri naroda i tri religije vidjele neku vrstu svjetla na kraju tunela kada je riječ o pomirenju. Mislim da bi onda i druge probleme bilo lakše rješavati”, kazao je Pahor.

Poručio je kako je i u tome Slovenija spremna pomoći svojim iskustvima iz protekih 75 godina, a dodao je i kako Slovenija snažno želi doprinijeti rješavanju svih otvorenih pitanja u regiji.

“Mislim da smo apsolutno sposobni rješavati probleme korak po korak. Naša je odgovornost učiniti sve što je potrebno za mir i sigurnost naših naroda, riješiti pitanja u regiji i otvoriti vrata proširenju EU i NATO-a i ja sam siguran u takvu budućnost”, kazao je Pahor najavivši kako će se o tome razgovarati i na summitu Brdo-Brijuni procesa, koji će se u petak održati u Skoplju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati