Pratite nas

Politika

Božo Ljubić: Izbor Komšića je akt neprijateljstva prema Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

HDZ-ov saborski zastupnik Božo Ljubić osvrnuo se u srijedu na nedjeljne izbore u BiH i izbor Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ocijenivši kako taj izbor nije ni legitiman niti ustavan te se može okarakterizirati “samo kao akt neprijateljstva prema Hrvatima i političko nasilje”.

Bošnjačka većina u Federaciji BiH po treći je put izabrala Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, bez obzira što je kandidat Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović dobio preko 80 posto glasova Hrvata, rekao je Ljubić u Hrvatskom saboru.

Podsjetio je da je Ustavni sud BiH potvrdio pravo svakog naroda da izabere svoje legitimne predstavnike, te istaknuo kako “ovaj izbor nije ni legitiman, ni ustavan”.

Ljubić kaže kako je očito da su se Bošnjaci opredijelili, odnosno kako su upućeni da glasuju i za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Da se to dokaže ne treba nikakva velika analitika, suptilnija analiza izbora pokazuje da je Komšić dobio najviše glasova u utvrdama bošnjačke SDA, rekao je HDZ-ov zastupnik.

Naglasio je da se treći Komšićev izbor ne smije tretirati kao personalno pitanje, već da je to prije svega pitanje Ustava, karaktera, pa i same održivosti BiH.

“Komšić je samo iskoristio ono što su mu politička konstelacija u BiH i i formalno-pravne regule dozvoljavale, a sve ostalo je urađeno u okviru dobro osmišljenog i provedenog bošnjačkog, ili preciznije projekta SDA”, poručio je Ljubić.

“Iako bi neki htjeli ovaj izbor pokazati kao izbor iz inata, ako uzmemo u obzir bošnjačku mainstream politiku od kada su promijenjni Ustav i izborni zakon, nametnutim mjerama visokih predstavnika, ovo možemo okarakterizirati samo kao akt neprijateljstva prema Hrvatima i političko nasilje, odnosno pokušaj pretvaranja Federacije BiH, koja je u Washingtonu utemeljena kao hrvatsko-bošnjački entitet, u entitet sa bošnjačkom dominacijom”, izjavio je.

Naglasio je i kako je, s obzirom da je Ustavni sud stavio van snage određene odredbe izbornog zakona koje se odnose na Dom naroda Federacije, upitno kako će na zakonit način biti moguće formirati vlast u Federaciji BiH na državnoj razini. “To zapravo dovodi do rizika daljnje političke destabilizacije BiH, o čemu Hrvatska treba voditi računa”, naglasio je Ljubić.

Upozorio je i kako je difamacijska kampanja protiv Hrvatske uoči izbora imala za cilj obeshrabriti Hrvatsku od prakticiranja njenih ustavnih, međunarodnih obveza u odnosu na BiH i Hrvate u BiH.

“Tome treba biti kraj, Hrvatska treba dati snažan odgovor, kao potpisnica Washingtona i Daytona ima obveze u provedbi tih sporazuma, tim više jer su prekršeni na štetu Hrvata”, naglasio je Ljubić, poručivši da Hrvatska ima pravo i obvezu inzistirati na provedbi odluke Ustavnog suda i općenito poštivanju temeljnih principa Daytona, principa konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda. (Hina)

 

Šutalo: Tisuće Hrvata pokrenut će niz zakonitih akcija protiv Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari