Pratite nas

Politika

BOŽO PETROV: Inzistirat ćemo da Most vodi ovih šest ministarstava

Objavljeno

na

Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov potvrdio je u ponedjeljak kako njegova stranka u pregovorima s HDZ-ovom Domoljubnom koalicijom traži čelne pozicije u ministarstvima unutarnjih poslova, pravosuđa, uprave, gospodarstva, poljoprivrede i zaštite okoliša.

[ad id=”68099″]

“To su ministarstva za koja imamo stručne osobe i znamo što bi se u njima trebalo točno odraditi da bi stvari funkcionirale bolje u Hrvatskoj. Na tome ćemo i dalje inzistirati”, poručio je Petrov nakon sjednice trosatne sjednice Nacionalnog vijeća Mosta, održane u pripremi za poslijepodnevni nastavak pregovora s HDZ-om.

Na pitanje što ako i HDZ bude inzistirao na nekima od tih ministarstava, odgovorio je: “Razgovarat ćemo, mislim da nam slijedi tjedan dana pregovora, ali smatram da možemo postići dogovor”.

 Nije želio otkriti imena ljudi koji bi vodili pojedina ministarstva. “O imenima se sad raspravlja. Svi naši članovi će imati mogućnost predložiti stručne osobe, ali u ovom trenutku ne bi bilo dobro izlaziti s imenima, jer smo dogovorili da će se o ljudima koji će voditi resore usuglašavati s Domoljubnom koalicijom i mandatarom”, kazao je Petrov.

Petrov je izvijestio kako je Nacionalno vijeće danas razgovaralo o nekima od ključnih točaka koje Most želi provesti po pojedinim resorima.

“Ono o čemu smo danas razgovarali su neke od ključnih točaka koje želimo provesti unutar resora koje želimo voditi iz razloga što znamo što bi se točno u njima trebalo provoditi. Mi od njih nećemo odustati, na njima ćemo inzistirati i u pregovorima. Danas imamo sastanak s Domoljubnom koalicijom, oni će predložiti novi model vlade za koji se zalažu, vidjet ćemo o čemu se radi. Nadam se da biti konstruktivna rasprava, a onda možemo mi nakon toga imati ponovo sastanak i odlučiti hoće li se ići u tom smjeru ili ćemo napraviti određene izmjene ili možda odgoditi, ali u ovom trenutku ne želim prejudicirati, jer nismo upoznati s prijedlogom”, rekao je.

Petrov nije želio komentirati najave HDZ-a da će predložiti smanjenje broja ministarstava jer, naglašava, još nije vidio cjelovit prijedlog, a slično odgovara i na pitanje o mogućem spajanju državnih poduzeća u jedinstveni holding. “Nismo imali prilike poslušati cjelovit prijedlog. Trebamo vidjeti u čemu se on sastoji i način na koji bi to moglo funkcionirati”, rekao je.

Petrov naglašava da će Domoljubna koalicija morati argumentirati i eventualne prijedloge da se na čelo ministarstva financija i gospodarstva dovedu osobe iz uprava Agrokora i Privredne banke Zagreb, o kojima nagađaju mediji. “Mislim da će se svi prijedlozi morati argumentirano obrazložiti i s naše i s njihove strane, a nakon toga se može reći je li neka osoba stručna i prihvatljiva.

Na najave HDZ-a da će tražiti spajanje i ukidanje nekih državnih agencija, Petrov kaže kako je Most otpočetka za racionalniju javnu i lokalnu upravu, ali da takva spajanja treba raditi na temelju detaljne analize.

“Jesmo za smanjivanje broja, ujedinjavanje ili ukidanje pojedinih agencija, ali na temelju analize koja se treba provesti. Treba namenuti da su prije pola godine već izišle vrlo kvalitetne analize smanjenja i rješavanja proračuna, ostalo je nejasno zbog čega se one nisu koristile. Postoje već dobra uputstva što bi i kako trebalo raditi, potrebna je samo politička volja i mi smo zbog toga i krenuli u ovo”, kazao je.

Petrov ne dijeli mišljenje da HDZ Mostu diktira tempo svojim prijedlozima. “Ne bih se tako izrazio. Oni imaju svoj model, nešto na čemu su oni radili. S druge strane, mi smo dobrih pet tjedana govorili o reformama, imali smo više od sto stranica različitih prijedloga po resorima koji se trebaju provesti. Mi smo postigli ono što smo htjeli, usuglasili smo se i s jednom i s drugom stranom, a sada je na njih red. Oni imaju svoje prijedloge i mislim da je pošteno saslušati drugi stranu, jednako kao što su oni saslušali nas”, uvjeren je.

Na pitanje hoće li se, u slučaju da se ne uspiju dogovoriti, ići na nove izbore, Petrov je kazao kako mogućnost izbora uvijek postoji.

“Uvijek je otvorena mogućnost novih izbora ako se dvije strane dogovore. Međutim, ja bih volio vjerovati da nismo potrošili svo ovo vrijeme bez veze, nadam se da će i s jedne i s druge strane postojati dobra volja i mogućnost da se dogovorimo”, rekao je Petrov.

Čelnici HDZ-a i Mosta počeli pregovore o formiranju Vlade

Čelnici HDZ-a i Mosta započeli su u ponedjeljak u 14,30 sati u središnjici HDZ-a pregovore o prijedlozima modela i formiranja nove vlade te prijedlozima podjele resora.

U izaslanstvu Mosta koje je predvodio predsjednik Božo Petrov, došla je većina Mostovih saborskih zastupnika, a na upite o dužini trajanja sastanka Petrov je novinarima rekao kako misli da neće trajati dulje od sat i pol.

Na pitanje zašto na sastanak nije došao i mandatar Tihomir Orešković, kako su to mediji nagađali, Petrov je kazao da ne zna je li mandatar mogao doći zbog svojih obveza.

“Gospodin Orešković zna za sastanak, samo ne znam da li je bio u mogućnosti doći zbog svojih obveza, jer smo mi planirali da dođemo upravo u 14,30 sati”, rekao je Petrov.

Novinare je zanimao i komentar na odlazak predsjednika Hrvatskog sabora HDZ-ovog Željka Reinera na skijanje u inozemstvo pod službenom sigurnosnom pratnjom. Petrov je rekao kako je pitanje koliko je moguće u ovom trenutku uzeti slobodnih dana, no da ne treba u startu osuđivati.

“Mislim da ne treba u startu osuđivati osobe, no možda se moglo to i elegantnije, bez obzira što je to štićena osoba, izvesti i provesti osobu. Naravno da štićene osobe ne mogu stajati u redu i mislim da se zbog toga ne treba osuđivati, ali način na koji se stvari rade mislim da nije bio dobar”, rekao je Petrov.

Dodao je kako treba iskoristiti blagdane, ali u onome opsegu koliko je to u mogućnosti i prosječnim građanima.

Na novinarsku opasku da je i on otišao na skijanje Petrov je odgovorio: “Ja sam otišao na tri dana za vrijeme stare godine, Nove godine i dan poslije”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Esih: Vrlo je izvjesno da budem nositeljica liste za EU izbore

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih dala je 11. siječnja 2019. intervju za Jutarnji list i najavila izlazak NHR-a na skorašnje izbore za Europski parlament.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku na izbore za Europski parlament izaći samostalno ili u koaliciji? Hoćete li biti nositeljica liste? Pretpostavljamo da će na listi biti i Zlatko Hasanbegović, hoćete li vi i/ili on ako osvojite mandat otići u Bruxelles na zastupničko mjesto u Parlamentu ili ćete ostati u Saboru, a u Bruxelles poslati nekoga drugoga s liste?

– NHR se ozbiljno priprema za EU izbore na koje, po svemu sudeći, izlazimo samostalno, jer nastojanja da dođe do okupljanja i zajedničkog nastupa suverenističkih snaga zasad nisu urodila plodom. Iako to ne isključuje moguću suradnju sa srodnim grupacijama, smatramo da je samostalan izlazak važan jer su svaki izbori, između ostalog, najbolji način za odmjeravanje stvarne snage, odnosno uporišta u biračkom tijelu. Ovi će izbori ujedno biti i pokazatelj odnosa birača prema dosadašnjoj Plenkovićevoj svjetonazorskoj politici koja je umnogome obilježena upravo onim što on naziva ‘europskim mainstream politikama’, a ustvari je u potpunosti slijep na mijenjanje europskih smjerova.
Na temelju povratnih informacija s terena vrlo je izvjesno da je budem nositeljica liste. Listu ćemo objaviti na vrijeme, a tko god od nas otišao u Bruxelles, bila to ja, Hasanbegović ili netko treći, dosljedno će predstavljati viziju NHR-a u Europskom parlamentu.

Koje teme ćete nametati u kampanji za euroizbore? Koji rezultat ciljate?

– Teme su raznolike i, iako europske, možda su više nego ikad od nacionalne važnosti, jer već bolujemo od izravnog utjecaja nadnacionalne europske birokracije prema suverenim europskim nacijama. Teme su stoga negiranje tog suvereniteta putem nadzakona, središnjih banaka i zajedničke valute, a osobito stvaranje i održavanje stanja u kojem postoji Europa dviju brzina, pri čemu se nas stavlja u one manje vrijedne.

Tema je zasigurno i sigurnost državnih granica potaknuta novim migrantskim valom, kao i nametanje migrantskih kvota. Zbog katastrofalne politike “otvorenih vrata” Angele Merkel svjedoci smo kako se čitava Europa pretvara u taoca njemačke politike.

Očekujemo dobar rezultat na izborima – radi se sasvim sigurno o osvajanju jednog mandata – jer smo i nastali zauzimanjem čvrstoga stava u obrani interesa vlastite države i nacije, nasuprot europskim dodvoricama. Neka Juncker štipa onoga tko mu to dopušta, ali mi nećemo dopustiti da to čini Hrvatskoj.

Kako komentirate promjenu političkog smjera predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

– Početi s inicijativom Tri mora, a završiti na Plenkovićevim balkanskim inicijativama… Nažalost, u Hrvatskoj mnogi imaju problem sa zauzimanjem autentičnog političkog stava, a u tom slučaju lako je izgubiti smjer. Građani su predsjednici davali veliku podršku i zasigurno su ti isti ljudi sada zbunjeni nekim njezinim aktualnim odlukama. Ali vrijeme će pokazati što se zapravo u pozadini događa, a ja osobno i u ovom trenutku nemam potrebu tumačiti kakav je nečiji smjer bio, je li svjesno promijenjen ili ga nikada, u smislu čvrstog vođenja politike, nije niti bilo.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku imati svog kandidata/kandidatkinju na predsjedničkim izborima ili ćete možda podržati novu kandidaturu aktualne predsjednice? Biste li (i u kojem slučaju) prihvatili kandidaturu za predsjednicu RH? Odnosno, možete li već sada decidirano ustvrditi da se nećete kandidirati za predsjednicu RH?

– Ponavljam, NHR je nastao s jasnom vizijom države, uvjerenjima i ciljem. Ne mislimo ih mijenjati zbog osobnih ili kratkoročnih i uskih stranačkih probitaka. Ne patimo od potpore bilo koga s političkog spektra, a jednako tako ne mislimo je ni pružati bilo kako, bilo kada i bilo kome. Osim medijskih nagađanja, ne sjećam se da je ijedna stranka, osim par nadobudnih iznimaka, jasno i službeno najavila i predstavila svoga kandidata. Uostalom nije to učinio niti HDZ. Ne znam zašto bismo mi to učinili, pogotovo kada na nas mediji čine pritisak, te neke zainteresirane političke strane, a mi ne sudjelujemo u politici ni prvih ni drugih.

Trenutno se radi o pritiscima na nas i temi koja se nametnula zbog aktualnih događanja na Pantovčaku, a ne zbog približavanja predsjedničkih izbora. To nema nikakve veze s našom politikom nego s određenim političkim okršajima u kojima ne sudjelujemo.

Zastupnici i dalje pretrčavaju u Bandićev klub zastupnika, predsjednik HSS-a obratio se zbog toga i DORH-u. Kako komentirate te prelaske, mislite li i vi da tu ima posla za DORH, odnosno USKOK?

– Predsjednik HSS-a Beljak zaboravlja da je i sam svojevremeno imao problema sa zakonom, baš kao i jedan od njegovih otpadnika. To njihovo zajedničko svojstvo može biti puka slučajnost, pa time manji problem jer, uostalom, on nije jedini koji pokušava zamagliti svoju prošlost. Problem je što tu “sitnicu” uporno prešućuju i mediji istovremeno mu otvarajući prostor kao prvom policajacu države.

Ti prelasci su zapravo koalicija Plenkovićeva HDZ-a i nekadašnje Milanovićeve Kukuriku koalicije, dok je Bandić u tom odnosu jamac materijalne egzistencije. I naravno da bi trebao biti predmet izvida nadležnih institucija. Ali ne samo on. Jer za ulazak u Bandićev klub nije potrebna zakletva Milanu Bandiću, već Plenkoviću, Pupovcu i Vrdoljaku.

Prelazaka je bilo i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, imate li ikakvih saznanja o razlozima i motivima tih prelazaka, između ostalih Bandiću je proračun spasio i glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić.

– Da, i na to smo upozoravali otkako smo najavili da nećemo podržati Bandićev proračun, pa i ranije kada su isti zastupnici kao nominalno dio oporbe, puni ljubavi prema građanima grada Zagreba, dizali ruke za sporne Bandićeve odluke kojima smo mi uskraćivali potporu. Sada su, isključivo zbog naše odluke da istupimo iz skupštinske većine, bili prisiljeni pokazati stvarnu zmijsku narav pred javnošću. Osim Ilije Ćorića iz HSS-a tu su i dvojica dobrotvora iz Kluba HSLS-Sandra Švaljek: Miroslav Polovanec i Jozo Miličević.

Već ranije je Bandićevu klubu prešlo dvoje zastupnika SDP-a. Protiv jednog od tih zastupnika, na temelju rasprave na Antikorupcijskom povjerenstvu, podnesena je i kaznena prijava zbog sumnje na političku korupciju. Zastupnik je priznao da je njegov prelazak već ranije bio kupljen radnim mjestom, odnosno ucjenom. Rasprava s te 2. sjednice povjerenstva, 13. studenoga 2017., kao i priznanje, službeno su snimani! Na to smo upozoravali u više medijskih istupa, ali nikakve reakcije nadležnih institucija nije bilo! Pretpostavljam da smo manje uvjerljivi od Krešimira Beljaka koji u tom segmentu ima određeno iskustvo. Ili je sve oko tih izvida običan igrokaz, jer – USKOK do dan danas nije pozvao članove tog povjerenstva niti je zatražio tonski zapis! Tako se ne vodi istraga koja se doista želi voditi!

Gradonačelnik Milan Bandić je u utorak razriješio Anu Lederer s funkcije pročelnice Ureda za kulturu. Molimo vas da nam i to prokomentirate i odgovorite je li itko od Neovisnih za Hrvatsku ostao na bilo kojoj funkciji u zagrebačkoj Gradskoj upravi nakon što ste se razišli s Bandićem?

– Ovo što je Milan Bandić danas učinio govori samo za sebe o njegovom poimanju i držanju do procedura i zakona. Po potrebi. Nama to i nije neko iznenađenje, ali bilo bi poželjno da objasni javnosti kako se to proceduralni natječajni propust Grada utvrdi tek nakon šest mjeseci?! Naravno, radi se o čistoj izmišljotini, pa ne isključujem da će gospođa Lederer zbog toga tražiti sudsku zaštitu. Drugih funkcija u Gradskoj upravi Neovisni za Hrvatsku nisu niti imali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ministar pravde BiH: Dan Republike Srpske nije neustavan – riječ je o medijskim manipulacijama

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je sto se pojedini mediji ovako žustro ne bore za provođenje drugih odluka Ustavnog suda, bez da se mijenja njihova suština i prilagođava političkoj orijentaciji.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH), ovih je dana u sklopu stranačkog izaslanstva HDZ-a BiH nazočio obilježavanju Dana RS-a, i s njegove točke gledišta tu nema ništa sporno.

-Nedavno sam javno istaknuo kako u BiH postoje tri istine o događanjima tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća i nažalost ovo ide samo u prilog toj mojoj konstataciji. Reakcije pojedinih medija u povodu proslave Dana Republike Srpske samo dokazuju ono što sam tada rekao, a neki negirali. Ako hoćemo naprijed moramo prihvatiti druge i poštovati njihove praznike, a ne biti uvrijeđeni. Jedino tako imamo pravo tražiti da “ti” drugi poštuju naše praznike i da nam ne osporavaju pravo na slavlje. Često se to zanemari i to je slučaj i ovaj put. Republika Srpska postoji i sastavni je dio Bosne i Hercegovine, to je činjenica koja se napokon mora priznati kao takva i dati se pravo njezinim građanima, kao i drugim u BiH, da slave svoje praznike bez da se svaki put oko toga pravi medijska hajka – navodi Grubeša u izjavi za Dnevnik.ba.

Podsjeća kako Dan Republike Srpske nije pravno dvojben.

-Neistina se često ističe i koristi za verbalni atak na Republiku Srpsku, kada se poziva na odluku Ustavnog suda BiH i govori kako je taj sud 09. siječnja proglasio kao neustavan dan za praznik. Dužan sam javnost upoznati kako Ustavni sud BiH nije odlučio da je 09. siječnja neustavan kao takav, nego da su protuustavne neke odredbe iz Zakona o Praznicima RS-a, a konkretno se odnosi na dio koji se tiče krsne slave i vjerskog obilježavanja Dana Republike Srpske.  Treba istaknuti činjenicu da su u Republici Srpskoj odmah proveli tu odluku Suda i u parlamentarnoj proceduri  je usvojen zakon bez spornih odredbi. Kao dan Republike Srpske utvrđen je isti dan, 09. siječanj – podsjeća Grubeša.

Istaknuo je kako je riječ o medijskim manipulacijama.

-Pojedini mediji koriste zabludu u koju su namjerno doveli javno mnijenje da taj dan samoinicijativno proglase kao „neustavan“, a da ne govorimo kako ignoriraju postojanje novog Zakona kojim je ovo pitanje uređeno. Tako je, prema važećem zakonu Republike Srpske, dan tog entiteta potpuno legalno, 09. siječnja. Obilježavanje ovoga dana u skladu je s presudom Ustavnog suda BiH, zbog čega je napad na mene ili moje stranačke kolege neutemeljen i maliciozan, iskorišten da se stvori loša slika u javnosti o nama, bez da se oda poštovanje da smo pokazali spremnost za stvaranje uvjeta za suživot kroz priznavanje prava drugih da slave ono što nas ne vrijeđa niti nam šteti – navodi Grubeša.

Očito aludirajući na sarajevske medije, Grubeša izražava žaljenje što ti mediji imaju dvostruka mjerila.

-Žao mi je sto se pojedini mediji ovako žustro ne bore za provođenje drugih odluka Ustavnog suda, bez da se mijenja njihova suština i prilagođava političkoj orijentaciji. Možda bi ti mediji, da se bore za provođenje svih odluka Suda, tako natjerali da se odluke donesene, a zanemarene jer nisu sukladne političkoj retorici pojedinih političkih opcija u BiH, napokon provedu – zaključio je Grubeša.

M.J.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari