Pratite nas

Politika

BOŽO PETROV: Inzistirat ćemo da Most vodi ovih šest ministarstava

Objavljeno

na

Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov potvrdio je u ponedjeljak kako njegova stranka u pregovorima s HDZ-ovom Domoljubnom koalicijom traži čelne pozicije u ministarstvima unutarnjih poslova, pravosuđa, uprave, gospodarstva, poljoprivrede i zaštite okoliša.

[ad id=”68099″]

“To su ministarstva za koja imamo stručne osobe i znamo što bi se u njima trebalo točno odraditi da bi stvari funkcionirale bolje u Hrvatskoj. Na tome ćemo i dalje inzistirati”, poručio je Petrov nakon sjednice trosatne sjednice Nacionalnog vijeća Mosta, održane u pripremi za poslijepodnevni nastavak pregovora s HDZ-om.

Na pitanje što ako i HDZ bude inzistirao na nekima od tih ministarstava, odgovorio je: “Razgovarat ćemo, mislim da nam slijedi tjedan dana pregovora, ali smatram da možemo postići dogovor”.

 Nije želio otkriti imena ljudi koji bi vodili pojedina ministarstva. “O imenima se sad raspravlja. Svi naši članovi će imati mogućnost predložiti stručne osobe, ali u ovom trenutku ne bi bilo dobro izlaziti s imenima, jer smo dogovorili da će se o ljudima koji će voditi resore usuglašavati s Domoljubnom koalicijom i mandatarom”, kazao je Petrov.

Petrov je izvijestio kako je Nacionalno vijeće danas razgovaralo o nekima od ključnih točaka koje Most želi provesti po pojedinim resorima.

“Ono o čemu smo danas razgovarali su neke od ključnih točaka koje želimo provesti unutar resora koje želimo voditi iz razloga što znamo što bi se točno u njima trebalo provoditi. Mi od njih nećemo odustati, na njima ćemo inzistirati i u pregovorima. Danas imamo sastanak s Domoljubnom koalicijom, oni će predložiti novi model vlade za koji se zalažu, vidjet ćemo o čemu se radi. Nadam se da biti konstruktivna rasprava, a onda možemo mi nakon toga imati ponovo sastanak i odlučiti hoće li se ići u tom smjeru ili ćemo napraviti određene izmjene ili možda odgoditi, ali u ovom trenutku ne želim prejudicirati, jer nismo upoznati s prijedlogom”, rekao je.

Petrov nije želio komentirati najave HDZ-a da će predložiti smanjenje broja ministarstava jer, naglašava, još nije vidio cjelovit prijedlog, a slično odgovara i na pitanje o mogućem spajanju državnih poduzeća u jedinstveni holding. “Nismo imali prilike poslušati cjelovit prijedlog. Trebamo vidjeti u čemu se on sastoji i način na koji bi to moglo funkcionirati”, rekao je.

Petrov naglašava da će Domoljubna koalicija morati argumentirati i eventualne prijedloge da se na čelo ministarstva financija i gospodarstva dovedu osobe iz uprava Agrokora i Privredne banke Zagreb, o kojima nagađaju mediji. “Mislim da će se svi prijedlozi morati argumentirano obrazložiti i s naše i s njihove strane, a nakon toga se može reći je li neka osoba stručna i prihvatljiva.

Na najave HDZ-a da će tražiti spajanje i ukidanje nekih državnih agencija, Petrov kaže kako je Most otpočetka za racionalniju javnu i lokalnu upravu, ali da takva spajanja treba raditi na temelju detaljne analize.

“Jesmo za smanjivanje broja, ujedinjavanje ili ukidanje pojedinih agencija, ali na temelju analize koja se treba provesti. Treba namenuti da su prije pola godine već izišle vrlo kvalitetne analize smanjenja i rješavanja proračuna, ostalo je nejasno zbog čega se one nisu koristile. Postoje već dobra uputstva što bi i kako trebalo raditi, potrebna je samo politička volja i mi smo zbog toga i krenuli u ovo”, kazao je.

Petrov ne dijeli mišljenje da HDZ Mostu diktira tempo svojim prijedlozima. “Ne bih se tako izrazio. Oni imaju svoj model, nešto na čemu su oni radili. S druge strane, mi smo dobrih pet tjedana govorili o reformama, imali smo više od sto stranica različitih prijedloga po resorima koji se trebaju provesti. Mi smo postigli ono što smo htjeli, usuglasili smo se i s jednom i s drugom stranom, a sada je na njih red. Oni imaju svoje prijedloge i mislim da je pošteno saslušati drugi stranu, jednako kao što su oni saslušali nas”, uvjeren je.

Na pitanje hoće li se, u slučaju da se ne uspiju dogovoriti, ići na nove izbore, Petrov je kazao kako mogućnost izbora uvijek postoji.

“Uvijek je otvorena mogućnost novih izbora ako se dvije strane dogovore. Međutim, ja bih volio vjerovati da nismo potrošili svo ovo vrijeme bez veze, nadam se da će i s jedne i s druge strane postojati dobra volja i mogućnost da se dogovorimo”, rekao je Petrov.

Čelnici HDZ-a i Mosta počeli pregovore o formiranju Vlade

Čelnici HDZ-a i Mosta započeli su u ponedjeljak u 14,30 sati u središnjici HDZ-a pregovore o prijedlozima modela i formiranja nove vlade te prijedlozima podjele resora.

U izaslanstvu Mosta koje je predvodio predsjednik Božo Petrov, došla je većina Mostovih saborskih zastupnika, a na upite o dužini trajanja sastanka Petrov je novinarima rekao kako misli da neće trajati dulje od sat i pol.

Na pitanje zašto na sastanak nije došao i mandatar Tihomir Orešković, kako su to mediji nagađali, Petrov je kazao da ne zna je li mandatar mogao doći zbog svojih obveza.

“Gospodin Orešković zna za sastanak, samo ne znam da li je bio u mogućnosti doći zbog svojih obveza, jer smo mi planirali da dođemo upravo u 14,30 sati”, rekao je Petrov.

Novinare je zanimao i komentar na odlazak predsjednika Hrvatskog sabora HDZ-ovog Željka Reinera na skijanje u inozemstvo pod službenom sigurnosnom pratnjom. Petrov je rekao kako je pitanje koliko je moguće u ovom trenutku uzeti slobodnih dana, no da ne treba u startu osuđivati.

“Mislim da ne treba u startu osuđivati osobe, no možda se moglo to i elegantnije, bez obzira što je to štićena osoba, izvesti i provesti osobu. Naravno da štićene osobe ne mogu stajati u redu i mislim da se zbog toga ne treba osuđivati, ali način na koji se stvari rade mislim da nije bio dobar”, rekao je Petrov.

Dodao je kako treba iskoristiti blagdane, ali u onome opsegu koliko je to u mogućnosti i prosječnim građanima.

Na novinarsku opasku da je i on otišao na skijanje Petrov je odgovorio: “Ja sam otišao na tri dana za vrijeme stare godine, Nove godine i dan poslije”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari