Pratite nas

Politika

Božo Petrov: Mislim da se Srbija treba zapitati gdje je i što je radila

Objavljeno

na

Predsjednik Mosta, Božo Petrov, u srijedu je u Splitu predstavio Mostove kandidate za X. izbornu jedinicu, a komentirajući aktualne napetosti između Hrvatske i Srbije, rekao je kako izjave i note koje dolaze iz Srbije, njemu izgledaju kao “cirkus Kolorado” i da se Srbija mora zapitati gdje je i što je radila.

“Mislim da se Srbija treba zapitati gdje je i što je radila, prihvatiti prošlost onakvu kakva je ona uistinu bila i krenuti ka nekoj boljoj budućnosti, uostalom, prema jednom normalnijem odnosu prema drugim zemljama u njezinom okruženju gdje će postojati tolerancija, a ne pretenzija”, izjavio je Petrov na upite novinara.


Dodao je da od početka, kada su počele stizati note iz Srbije, to njemu izgledalo kao “cirkus Kolorado.” “Oni su poslali toliko nota da u trenutku kada čujem da dolazi još jedna nota meni je to jednostavno kanta za smeće,” kazao je Petrov


Smatra da se “namjerno prave tenzije – osim zbog naših  izbora, zbog pregovora Srbije za ulazak u Europsku uniju”. Jednostavno žele postići bolje startne pozicije u svim tim pregovorima i zato mi je uopće smiješno da mi na bilo kakav način pristajemo na takvu komunikaciju, kazao je Petrov.

Zamoljen za komentar stanja u Brodosplitu, Petrov je kazao da je situacija u toj tvrtki  opasna. “Ono sa čime sam upoznat, situacija jeste teška, postoje opasne situacije unutar te tvrtke. Jasno je da će se, apsolutno, sve ispitati”, rekao je Petrov.

Dodao je kako Most zastupa stajalište da se “provede transparentan uvid ne samu u Brodosplitu, nego u svim državnim tvrtkama i da se na osnovu činjenica, a ne nekakvih političkih struja i namjera, rješavaju stvari u Hrvatskoj.”

“To je ono što će se odraditi sa Brodosplitom, isto tako i sa svakom drugom državnom tvrtkom u Hrvatskoj”, naglasio je.

Na upita kakvo je stajalište Mosta glede pitanja abortusa i Zakona o zajedničkom partnerstvu, Petrov je rekao da svaka osoba o tomu ima pravo na osobno mišljenje. “Stav Mosta je da svaka osoba, koja je uključena na platformu Mosta, ima pravo na svoje osobno mišljenje i u trenutku kada se bude glasovalo o tim zakonima i o tim uredbama svaka će osoba moći dati svoje osobno mišljenje,” izjavio je.

Petrov je rekao i kako ga u ovakvoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj zaprepašćuje činjenica što političari nameću “ideološka svjetonazorska pitanja.” Ocijenio je kako zaživljavaju standardi koje je Most postavio u zadnjih sedam do osam mjeseci, te  da se “konačno ne priča o ustašama i partizanima”, nego se priča o gospodarskom razvoju. “Konačno za ove izbore nemamo raspravu u svjetonazorskim i ideološkim temama nego o programima, a meni je drago da su HDZ i SDP konačno prihvatili program koji je Most ponudio prije osam mjeseci”, ustvrdio je Petrov.

Dodao je kako je njemu prihvatljivo da se “i kultura, ali i upravljanje u državnim tvrtkama, odvoji od politike.”

Na upit kako komentira tvrdnju tjednika Nacional da je general Damir Krstičević, koji je nositelj HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici, u rujnu 1991. bio u tadašnjoj JNA, Petrov je kazao kako je to problem HDZ-a. “Mislim da je to problem ljudi iz HDZ-a i onih koji su sastavljali liste i isto tako vjerodostojnosti te stranke”, ustvrdio je Petrov. Dodao je da u HDZ vole koristiti moto “vjerodostojnost”, a kako je kazao, “srušili su vladu i vlastitu osobu koju su dali kao prijedlog za predsjednika Vlade.”

“Pa molim da upitate njih kako oni tumače stavljanje na listu takvih osoba. Ja ne bih izdvojio samo jednog gospodina, ima tu, kad pogledate izborne liste, niz ljudi i iz jedne i iz druge stranke, koje bi, po meni, trebalo udaljiti jer po političkim standardima oni ne bi smjeli biti na izbornim listama, ne bi smjeli predstavljati ljude”, izjavio je Petrov.

Dodaje je kako i u Mostu smatraju da je potrebna vjerodostojnost ali, kako je rekao, prava vjerodostojnost i ljudi koji će se zaista boriti za interese građana.

Inače, vezano za navode Nacionala, Udruga veterana 4. gardijske brigade, čiji je Krstičević bio ratni zapovjednik, sinoć su oštro reagirali naglasivši kako je riječ o “nastavku specijalnog rata protiv generala Krstičevića, protiv dragovoljaca, veterana 4. gardijske brigade, vrijednosti Domovinskog rata i protiv bolje i stabilnije Hrvatske”, te da se uvidom u arhiv personalne službe 4. gardijske brigade vidi istina kada je general Krstičević pristupio toj postrojbi.

General Krstičević je, pak, najavio tužbu protiv redakcije koja je objavila takve napise. Potporu generalu Krstičeviću jučer je dao i general Ante Gotovina, naglasivši kako je njegov “put od vojnika do ratnog zapovjednika jedne od najslavnijih ratnih postrojba HV-a, 4. gardijske brigade, bio čestit i uzoran”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Zekanović: Volio bih da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović izjavio je u srijedu u Saboru kako bi volio da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin, premijera Andreja Plenkovića nazvao je ‘slučajnim premijerom’ te je pozivao na nove parlamentarne izbore.

„Da su glasači HDZ-a znali koga će za premijera postaviti, Plenkoviću ne bi dali povjerenje … S uspjehom bilo koje od dviju referendumskih incijativa – (Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje) premijer Andrej Plenković odlazi u povijest pa nije čudno da na ovakav način odugovlačenjem prebrojavanja glasova nastoji osporiti volju građana”, ustvrdio je Zekanović u saborskoj slobodnoj raspravi.

Prema njegovom mišljenju – ‘vrijeme za izbore da se vidi tko je gdje’.

Podsjetivši kako je APIS dobio nalog za provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi, Zekanović je rekao da je upravo APIS ranije prozivao i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zbog sumnje u malverzacije na izborima.

Zekanović je kazao da nitko nema ništa protiv provjere potpisa, ali je upitao zašto se ‘ne vjeruje tisućama volontera koji su prikupljali potpise’.

Bunjac: Hrvatska brodogradnja broji zadnje dane

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je, pak, da hrvatska brodogradnja ‘broji svoje zadnje dane’, dodavši kako je moguće da su brodogradilišta postala osobni projekt nekolicine političara nesposobnih za bilo što „osim za muljaže ispod stola”.

„Hrvatska kao pomorska zemlja treba brodogradnju kao polugu razvoja gospodarstva”, dodao je Bunjac.

Predlaže i formiranje ekspertnog tima, bez uplitanja politike, koji bi u 90 dana trebao donijeti program restruktururanja, okvirne planove rada za idučih pet godina te definirati mjere za tehnološku objavu i racionalizaciju poslovanja pojedinog brdogradilišta.

HSU-ov Silvano Hrelja u slobodnoj raspravi upozorio je na nedavni slučaj raskidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja od strane privatne osiguravajuće kuće jer im je pacijent stvorio velike troškove te je osiguravatelju neisplativ.

Resorni ministar trebao je reagirati na tu praksu jer je takav postupak nedopustiv, ocijenio je Hrelja dodavši da se takve pojave sutra mogu proširiti “kao zaraza komaraca sa Zapadnog Nila”.

(Hina)

Zekanović: Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ne vidim ni O od Orbana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP-ovi pobunjenici izglasali svoj klupski Poslovnik, lojalisti najavljuju da će na Statutarnu komisiju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Jednosatna, burna sjednica Kluba zastupnika SDP-a u srijedu u Saboru završila je izglasavanjem novog Poslovnika o radu Kluba zastupnika, na prijedlog “pobunjenika”.

Glavne promjene, za koje inicijatori kažu da su bile potrebne i zbog usklađivanja s novim stranačkim Statutom, odnose se na način sazivanja sjednica, koju se po novome može sazvati na prijedlog trećine članova Kluba, a ne samo na prijedlog predsjednika stranke ili Kluba.

I izbor predsjednika Kluba mogla bi također pokrenuti trećina članova ili predsjednik stranke, što je riješeno i dosadašnjim Poslovnikom. To znači da bi članovi Kluba mogli birati i smjenjivati predsjednika Kluba bez predsjednika stranke. Prijedlog je prošao sa 20 glasova “za”, jednim “suzdržanim” i nijednim “protiv”, a predsjednik stranke Davor Bernardić uopće nije glasao o tom prijedlogu.

Sjednicu je vodio potpredsjednik Predrag Matić, budući da je predsjednik Arsen Bauk samo otvorio sjednicu i za nekoliko minuta je napustio “zbog obaveza”.

Matić je jedno vrijeme, uz potporu Bernardića, odbijao dopustiti glasanje o novom prijedlogu Poslovnika, no, nakon stanke u kojoj su se konzultirali na kraju je ipak provedeno glasanje.

Matić, koji je bio jedini suzdržan u glasanju, nakon sjednice je novinarima izjavio da je novi Poslovnik, kao i svi drugi dokumenti koje donosi stranka, podložan statutarnoj provjeri kako bi se vidjelo je li u skladu s najvišim stranačkim aktom.

Novinare je zamolio da prenesu njegovu ispriku Milanki Opačić prema kojoj je “bio jako grub i vruć” nakon što je objavila da izlazi iz SDP-a. “Žao mi je što je otišla iz SDP-a nakon svih tih godina, a mene svi znaju, ja na prvu malo žešće reagiram nego kada uključim mozak i malo promislim”.

Matić je potvrdio da je, prema odluci Predsjedništva, do daljnjega Predsjednik Kluba Arsen Bauk. Sada je promijenjen Poslovnik i trećina zastupnika moći će iznijeti neki drugi prijedlog, pojasnio je Matić, najavivši da će upravo izglasani dokument vjerojatno na provjeru statutarnosti.

Na žučnoj sjednici što potvrđuju povišeni tonovi koji su dolazili do novinara koji su čekali završetak, član Predsjedništva Domagoj Hajduković “zaprijetio” je ostavkom u tom tijelu ako je on problem, s obzirom na kritike koje su na sjednici izrečene na račun Predsjedništva.

“U žaru rasprave rekao sam: Ako je Hajduković problem, onda Hajduković više neće biti taj problem. Stranci koju sam stvarao problem neću biti, ali tražim da mi se to kaže”, pojasnio je svoj čin, dodavši da je ostavka ponuđena te da on u stranci ne mora biti ništa. Nije, međutim, htio reći tko ga je i zbog čega kritizirao.

Veliko je negodovanje izazvalo je i otkriće Gordana Marasa da Romana Jerković sjednicu neovlašteno snima mobitelom, a u jednom trenutku iz dvorane je izletio Igor Dragovan rekavši samo da “neće sudjelovati u tom cirkusu”, ali se nešto kasnije vratio na sjednicu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari