Pratite nas

Politika

Božo Petrov: Mislim da se Srbija treba zapitati gdje je i što je radila

Objavljeno

na

Predsjednik Mosta, Božo Petrov, u srijedu je u Splitu predstavio Mostove kandidate za X. izbornu jedinicu, a komentirajući aktualne napetosti između Hrvatske i Srbije, rekao je kako izjave i note koje dolaze iz Srbije, njemu izgledaju kao “cirkus Kolorado” i da se Srbija mora zapitati gdje je i što je radila.

“Mislim da se Srbija treba zapitati gdje je i što je radila, prihvatiti prošlost onakvu kakva je ona uistinu bila i krenuti ka nekoj boljoj budućnosti, uostalom, prema jednom normalnijem odnosu prema drugim zemljama u njezinom okruženju gdje će postojati tolerancija, a ne pretenzija”, izjavio je Petrov na upite novinara.


Dodao je da od početka, kada su počele stizati note iz Srbije, to njemu izgledalo kao “cirkus Kolorado.” “Oni su poslali toliko nota da u trenutku kada čujem da dolazi još jedna nota meni je to jednostavno kanta za smeće,” kazao je Petrov


Smatra da se “namjerno prave tenzije – osim zbog naših  izbora, zbog pregovora Srbije za ulazak u Europsku uniju”. Jednostavno žele postići bolje startne pozicije u svim tim pregovorima i zato mi je uopće smiješno da mi na bilo kakav način pristajemo na takvu komunikaciju, kazao je Petrov.

Zamoljen za komentar stanja u Brodosplitu, Petrov je kazao da je situacija u toj tvrtki  opasna. “Ono sa čime sam upoznat, situacija jeste teška, postoje opasne situacije unutar te tvrtke. Jasno je da će se, apsolutno, sve ispitati”, rekao je Petrov.

Dodao je kako Most zastupa stajalište da se “provede transparentan uvid ne samu u Brodosplitu, nego u svim državnim tvrtkama i da se na osnovu činjenica, a ne nekakvih političkih struja i namjera, rješavaju stvari u Hrvatskoj.”

“To je ono što će se odraditi sa Brodosplitom, isto tako i sa svakom drugom državnom tvrtkom u Hrvatskoj”, naglasio je.

Na upita kakvo je stajalište Mosta glede pitanja abortusa i Zakona o zajedničkom partnerstvu, Petrov je rekao da svaka osoba o tomu ima pravo na osobno mišljenje. “Stav Mosta je da svaka osoba, koja je uključena na platformu Mosta, ima pravo na svoje osobno mišljenje i u trenutku kada se bude glasovalo o tim zakonima i o tim uredbama svaka će osoba moći dati svoje osobno mišljenje,” izjavio je.

Petrov je rekao i kako ga u ovakvoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj zaprepašćuje činjenica što političari nameću “ideološka svjetonazorska pitanja.” Ocijenio je kako zaživljavaju standardi koje je Most postavio u zadnjih sedam do osam mjeseci, te  da se “konačno ne priča o ustašama i partizanima”, nego se priča o gospodarskom razvoju. “Konačno za ove izbore nemamo raspravu u svjetonazorskim i ideološkim temama nego o programima, a meni je drago da su HDZ i SDP konačno prihvatili program koji je Most ponudio prije osam mjeseci”, ustvrdio je Petrov.

Dodao je kako je njemu prihvatljivo da se “i kultura, ali i upravljanje u državnim tvrtkama, odvoji od politike.”

Na upit kako komentira tvrdnju tjednika Nacional da je general Damir Krstičević, koji je nositelj HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici, u rujnu 1991. bio u tadašnjoj JNA, Petrov je kazao kako je to problem HDZ-a. “Mislim da je to problem ljudi iz HDZ-a i onih koji su sastavljali liste i isto tako vjerodostojnosti te stranke”, ustvrdio je Petrov. Dodao je da u HDZ vole koristiti moto “vjerodostojnost”, a kako je kazao, “srušili su vladu i vlastitu osobu koju su dali kao prijedlog za predsjednika Vlade.”

“Pa molim da upitate njih kako oni tumače stavljanje na listu takvih osoba. Ja ne bih izdvojio samo jednog gospodina, ima tu, kad pogledate izborne liste, niz ljudi i iz jedne i iz druge stranke, koje bi, po meni, trebalo udaljiti jer po političkim standardima oni ne bi smjeli biti na izbornim listama, ne bi smjeli predstavljati ljude”, izjavio je Petrov.

Dodaje je kako i u Mostu smatraju da je potrebna vjerodostojnost ali, kako je rekao, prava vjerodostojnost i ljudi koji će se zaista boriti za interese građana.

Inače, vezano za navode Nacionala, Udruga veterana 4. gardijske brigade, čiji je Krstičević bio ratni zapovjednik, sinoć su oštro reagirali naglasivši kako je riječ o “nastavku specijalnog rata protiv generala Krstičevića, protiv dragovoljaca, veterana 4. gardijske brigade, vrijednosti Domovinskog rata i protiv bolje i stabilnije Hrvatske”, te da se uvidom u arhiv personalne službe 4. gardijske brigade vidi istina kada je general Krstičević pristupio toj postrojbi.

General Krstičević je, pak, najavio tužbu protiv redakcije koja je objavila takve napise. Potporu generalu Krstičeviću jučer je dao i general Ante Gotovina, naglasivši kako je njegov “put od vojnika do ratnog zapovjednika jedne od najslavnijih ratnih postrojba HV-a, 4. gardijske brigade, bio čestit i uzoran”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ANKETA: HDZ osvaja 6 od 12 zastupničkih mjesta u EP

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim projekcijama o tome kako će izgledati novi Europski parlament, od 12 hrvatskih mjesta HDZ-a osvaja 6, SDP 3, Živi zid 2 i Most 1.

Europski parlament objavio je u ponedjeljak prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi parlament na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače 2019.

Ti se podaci osnivaju na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public.

Anketu u Hrvatskoj provela je Promocija plus.

Prema istraživanju provedenom 6. veljače, HDZ osvaja 32,1 posto glasova, što nosi šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Stranke koje ne uspijevaju dobiti zastupničko mjesto predvodi START koja je peta po redu s 5,2 posto glasova, zatim Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 2,3 posto, HNS 1,8 posto, IDS 1,8 posto, sve ostale stranke 5, 8 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari