Pratite nas

Politika

Božo Petrov: Mislim da se Srbija treba zapitati gdje je i što je radila

Objavljeno

na

Predsjednik Mosta, Božo Petrov, u srijedu je u Splitu predstavio Mostove kandidate za X. izbornu jedinicu, a komentirajući aktualne napetosti između Hrvatske i Srbije, rekao je kako izjave i note koje dolaze iz Srbije, njemu izgledaju kao “cirkus Kolorado” i da se Srbija mora zapitati gdje je i što je radila.

“Mislim da se Srbija treba zapitati gdje je i što je radila, prihvatiti prošlost onakvu kakva je ona uistinu bila i krenuti ka nekoj boljoj budućnosti, uostalom, prema jednom normalnijem odnosu prema drugim zemljama u njezinom okruženju gdje će postojati tolerancija, a ne pretenzija”, izjavio je Petrov na upite novinara.


Dodao je da od početka, kada su počele stizati note iz Srbije, to njemu izgledalo kao “cirkus Kolorado.” “Oni su poslali toliko nota da u trenutku kada čujem da dolazi još jedna nota meni je to jednostavno kanta za smeće,” kazao je Petrov


Smatra da se “namjerno prave tenzije – osim zbog naših  izbora, zbog pregovora Srbije za ulazak u Europsku uniju”. Jednostavno žele postići bolje startne pozicije u svim tim pregovorima i zato mi je uopće smiješno da mi na bilo kakav način pristajemo na takvu komunikaciju, kazao je Petrov.

Zamoljen za komentar stanja u Brodosplitu, Petrov je kazao da je situacija u toj tvrtki  opasna. “Ono sa čime sam upoznat, situacija jeste teška, postoje opasne situacije unutar te tvrtke. Jasno je da će se, apsolutno, sve ispitati”, rekao je Petrov.

Dodao je kako Most zastupa stajalište da se “provede transparentan uvid ne samu u Brodosplitu, nego u svim državnim tvrtkama i da se na osnovu činjenica, a ne nekakvih političkih struja i namjera, rješavaju stvari u Hrvatskoj.”

“To je ono što će se odraditi sa Brodosplitom, isto tako i sa svakom drugom državnom tvrtkom u Hrvatskoj”, naglasio je.

Na upita kakvo je stajalište Mosta glede pitanja abortusa i Zakona o zajedničkom partnerstvu, Petrov je rekao da svaka osoba o tomu ima pravo na osobno mišljenje. “Stav Mosta je da svaka osoba, koja je uključena na platformu Mosta, ima pravo na svoje osobno mišljenje i u trenutku kada se bude glasovalo o tim zakonima i o tim uredbama svaka će osoba moći dati svoje osobno mišljenje,” izjavio je.

Petrov je rekao i kako ga u ovakvoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj zaprepašćuje činjenica što političari nameću “ideološka svjetonazorska pitanja.” Ocijenio je kako zaživljavaju standardi koje je Most postavio u zadnjih sedam do osam mjeseci, te  da se “konačno ne priča o ustašama i partizanima”, nego se priča o gospodarskom razvoju. “Konačno za ove izbore nemamo raspravu u svjetonazorskim i ideološkim temama nego o programima, a meni je drago da su HDZ i SDP konačno prihvatili program koji je Most ponudio prije osam mjeseci”, ustvrdio je Petrov.

Dodao je kako je njemu prihvatljivo da se “i kultura, ali i upravljanje u državnim tvrtkama, odvoji od politike.”

Na upit kako komentira tvrdnju tjednika Nacional da je general Damir Krstičević, koji je nositelj HDZ-ove liste u X. izbornoj jedinici, u rujnu 1991. bio u tadašnjoj JNA, Petrov je kazao kako je to problem HDZ-a. “Mislim da je to problem ljudi iz HDZ-a i onih koji su sastavljali liste i isto tako vjerodostojnosti te stranke”, ustvrdio je Petrov. Dodao je da u HDZ vole koristiti moto “vjerodostojnost”, a kako je kazao, “srušili su vladu i vlastitu osobu koju su dali kao prijedlog za predsjednika Vlade.”

“Pa molim da upitate njih kako oni tumače stavljanje na listu takvih osoba. Ja ne bih izdvojio samo jednog gospodina, ima tu, kad pogledate izborne liste, niz ljudi i iz jedne i iz druge stranke, koje bi, po meni, trebalo udaljiti jer po političkim standardima oni ne bi smjeli biti na izbornim listama, ne bi smjeli predstavljati ljude”, izjavio je Petrov.

Dodaje je kako i u Mostu smatraju da je potrebna vjerodostojnost ali, kako je rekao, prava vjerodostojnost i ljudi koji će se zaista boriti za interese građana.

Inače, vezano za navode Nacionala, Udruga veterana 4. gardijske brigade, čiji je Krstičević bio ratni zapovjednik, sinoć su oštro reagirali naglasivši kako je riječ o “nastavku specijalnog rata protiv generala Krstičevića, protiv dragovoljaca, veterana 4. gardijske brigade, vrijednosti Domovinskog rata i protiv bolje i stabilnije Hrvatske”, te da se uvidom u arhiv personalne službe 4. gardijske brigade vidi istina kada je general Krstičević pristupio toj postrojbi.

General Krstičević je, pak, najavio tužbu protiv redakcije koja je objavila takve napise. Potporu generalu Krstičeviću jučer je dao i general Ante Gotovina, naglasivši kako je njegov “put od vojnika do ratnog zapovjednika jedne od najslavnijih ratnih postrojba HV-a, 4. gardijske brigade, bio čestit i uzoran”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

SDP: Suspendirani Hajdaš Dončić, Grbin, Zmajlović i Babić

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a, na kojoj se cijelu subotu raspravljalo o krizi u stranci, izglasana je dvogodišnja suspenzija za Sinišu Hajdaša Dončića, Peđu Grbina, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića.

Davor Bernardić predložio je kako će dati ostavku na mjesto saborskog zastupnika, ako to isto učine svi oni koji ga ruše. Dodao je i kako je spreman dati i ostavku na mjesto predsjednika SDP-a.

Ubrzo nakon stanke završilo je glasanje. I s 56 glasova za članovi glavnog odbora SDP-a izglasali su sankcije za četiri članova predsjedništva stranke. Drugim riječima odlučeno je da su Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović i Vedran Babić suspendirani su na dvije godine što znači da u tom razdoblju neće imati pravo kandidirati se za bilo koju funkciju dođe li do novih unutarstranačkih izbora.

Podsjetimo, na odboru se raspravlja o krizi u stranci koja je kulminirala pismom 90 nezadovoljnika, od kojih su i 23 saborska zastupnika, u kojemu se moli predsjednika Davora Bernardića da odstupi za dobrobit stranke.

Za razliku od dosadašnje prakse, novinari prvi put nisu mogli slušati Bernardićev uvodni govor pred Glavnim odborom.

Reporter televizije N1 Ivan Hrstić javlja da se Bernardić ipak pojavio pred kamerama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor: Za guvernera HNB-a ponovno imenovan Vujčić

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska narodna banka (HNB) dobila je u petak novo vodstvo nakon što je Hrvatski sabor ponovno na šest godina za guvernera imenovao Borisa Vujčića, za njegovu zamjenicu Sandru Švaljek, a za viceguvernere Slavka Tešiju, Romana Šubića i Martinu Drvar.

Za Borisa Vujčića na novih šest godina mandata za guvernera HNB-a glasovala je većina saborskih zastupnika (78),  suzdržano ih je bilo 19, a šest protiv. Većina zastupnika (78) bilo je i za imenovanjeSandre Švaljek na mjesto Vujčićeve zamjenice te viceguvernere Slavka Tešiju, Romana Šubića i Martinu Drvar. Protiv je glasovalo 38 zastupnika.

Imenovano Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija

Sabor je, nakon gotovo tri godine, imenovao Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje ne postoji od konca 2015., kada je tadašnjem sastavu istekao mandat.

Za predsjednicu Vijeća imenovana je Zdravka Čufar Šarić, bivša potpredsjednica Državnoga izbornog povjerenstva, a za članove Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti, Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije te Vojko Rešetar koji je bio hrvatski konzul u Mostaru. Odluku o imenovanju, Sabor je donio većinom glasova: sa 101 ‘za’, 17 protiv i četiri suzdržana.

Potvrđen zakon koji propisuje rok od pet godina za reviziju invalidskih mirovina

Izglasane su i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koji propisuje rok od pet godina za kontrolu i nadzor jesu li korisnici prava iz mirovinskog osiguranja utvrđena na temelju smanjene radne sposobnosti ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili opće nesposobnosti za rad stekli na zakonit način.

Izglasane izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju

Sabor je izglasao i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, kojima se definiraju svrha, ciljevi i struktura te način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja, te se omogućuje povećanje plaća za 30% učiteljima koji sudjeluju u projektima Europske unije koji se provode u školama. Za zakonske izmjene glasovalo je 68 zastupnika, 26 je bilo protiv, a 29 suzdržanih.

Dio zakona postao je i amandman Kluba zastupnika HDZ-a i HNS-a kojim se izjednačava mogućnost zapošljavanja osoba sa završenom studijskim programom odgovarajuće vrste na diplomskoj razini s osobom sa završenim učiteljskim studijem s dodatnim pojačanim programom, dok prednost i dalje zadržavaju profesori predmetne nastave.

Izglasan je i zakon o osnivanju Zaklade vojne solidarnosti u cilju potpore djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Potvrđene su i odluke o sudjelovanju do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga INHERENT RESOLVE, te do 50 pripadnika u operaciji potpore miru SEA GUARDIAN u Sredozemlju.

Izglasavanje čekaju izmjene Zakona o najmu stanova, koje trebaju riješiti problem zaštićenih najmoprimaca, odnosno omogućiti vlasnicima stanova da do rujna 2023. uđu u posjed svoje imovine.

Sabor od danas ide na ljetni odmor

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori