Pratite nas

Komentar

Božo Petrov: Ne vidim razloga za smjenu Dinka Cvitana

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vlade i lider Mosta Božo Petrov ponovio je u ponedjeljak da čeka mišljenje Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa o slučaju prvog potpredsjednika Vlade i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka dodavši kako “Most zna kako bi stvari razriješio”, a ne vidi razloge zbog kojih bi trebalo smijeniti glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

[ad id=”93788″]

“Mi ćemo se i dalje pozivati na odgovornost svih političkih aktera, pogotovo onih koji donose važne odluke za Hrvatsku. Jasno smo rekli da čekamo mišljenje Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa, a također je moguće i osnivanje istražnog povjerenstva, tako da bih tu priču zaključio. No, mogu podcrtati još jednom – mi znamo kako bismo stvari razriješili”, poručio je Petrov na Danu otovorenih vrata udruga.

Ne vidi razloga za smjenu Cvitana

Upitan kako bi to razriješili Petrov je najavio da će o tome izreći svoje mišljenje u trenutku kada Povjerenstvo iznese svoje stajalište i mišljenje.

Na pitanje treba li smijeniti glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana Petrov je rekao kako u ovom trenutku za to ne vidi razloga. “Ja u ovom trenutku ne vidim razloga, odnosno nisam do sada vidio važne argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća o radu gospodina Cvitana. Očekujem da se, ako postoji takav stav, on dobro argumentira”, rekao je.

Nije htio iznijeti niti stajalište o tome treba li rušiti pučku pravobraniteljicu Loru Vidović najavivši kako osobno biti suzdržan jer su sabroski zastupnici Mosta rekli svoje mišljenje. “Mi smo dali slobodu našim saborskim zastupnicima da glasuju po vlastitom nahođenju, tako da njih treba upitati razloge zašto je tko i kako glasovao”, poručio je.

Treba gurati reformu obrazovanja

Na pitanje je li zadovoljan radom voditelja ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića, Petrov je rekao kako ga još uvijek nije upoznao, pa stoga ne može biti ni zadovoljan niti nezadovoljan te se osvrnuo na Jokićev zahtjev da ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar odbaci zaključak saborskog Odbora za znanost da skupinu za kurikularnu reformu treba proširiti s desetoro novih članova s različitih područja.

“Njegov rad sam pratio, a ne vidim u čemu je problem uključiti dodatne stručnjake. Isto tako, ne vidim da je to napad na kurikularnu reformu. Nisam pretjerano zadovoljan u trenutku kada se kurikularna reforma stavlja u prvi plan i mislim da je reforma obrazovanja, u kojoj je kurikularna reforma samo jedan dio, ono što se treba gurati”, rekao je.

Na pitanje o početku razgovora Ine i Mola Petrov je podsjetio da je premijer Tihomir Orešković taj koji vodi cijelu priču i radni tim, pa bi trebalo ostaviti na miru daljnje pregovore s MOL-om kako bi se mogli odigrati na način na koji to odgovara Hrvatskoj.

Upitan o padu popularnosti Mosta u anketama Petrov je odgovorio da im nije stalo do postotaka nego do promjena. “Rado ćemo potpisati nula posto za četiri godine samo da nam daju mogućnost da u djelo provedemo ono što smo zastupali”, ustvrdio je.

Uskoro nastavak pregovora sa sindikatima

Most će, kaže, svojim djelovanjem pokazati da glas za njih nije bio bačen. “Most nije odstupio od svojih načela i bez obzira na sve otpore i dalje provodi sve promjene za koje se zalagao”, rekaa je Petrov.

Što se tiče nastavka pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi o sporazumu kojim im je zajamčeno povećanje plaća za šest posto Petrov, koji vodi Vladin pregovarački tim, najavio je da će  vrlo brzo, vjerojatno već ovoga ili slijedećeg tjedna, kontaktirati sindikalce kako bi vidjeli ima li načina da se pomogne i osobama koje su zaposlene u javnom i državnom sektoru.

Želimo biti maksimalno korektni, no znamo koliko smo limitirani. Bili bi najsretniji kada bi mogli ponuditi i potpisati apsolutno sve, ali jasno je koliko malo manevarskog prostora ima u odnosu na financijsku situaciju u državi i sve obveze koje je Vlada prethodnim sporazumima i kolektivnim ugovorima preuzela na sebe, napomenuo je Petrov.

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentar

Milanovićev politički poučak ‘kako se posvađati sa svim i svakim’

Objavljeno

na

Objavio

‘Propaganda NATO pakta i razmjenjivanje nježnosti’ s liderima drugih država u Europi politički je diskurs Zorana Milanovića kojem smo nažalost svjedočili danas u medijima. Takva retorika poslužila je za difamaciju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i to prvenstveno na osobnoj razini.

Vrijeđati hrvatske strateške partnere samo kako bi ponizio aktualnu predsjednicu žalostan je potez čovjeka koji bi, kako kaže, surađivao s Parizom.

Svojedobno je Milanović mogao surađivati i s prijateljskom Njemačkom, ali se umjesto suradnje odlučio za zaštitu udbaških zločinaca. Tada je, sjetit ćete se, s aktualnim predsjednikom RH inzistirao na Lex Perkoviću i tim nas potezom demokratski unazadio i osramotio u civiliziranom svijetu. Sada pod krinkom kvazi liberala i ljevičara pred kamerama priča o nekakvim režimskim potezima. Da nije tužno bilo bi smiješno.

U konačnici, Milanovićev politički poučak ‘kako se posvađati sa svim i svakim’ postao je svojevrsni brend kojeg na sreću neuspješno plasira hrvatskoj javnosti.

Dokaz tomu su i toliki izgubljeni izbori, rasturanje vlastite partije te evidentan neuspjeh u privatnom poslovanju. Zov javnosti da se kandidira na predsjedničkim izborima nije ništa drugo doli smokvin list za propale političke i poduzetničke ambicije, a pobjeda Kolinde Grabar Kitarović to će i potvrditi, komentirao je Petar Škorić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Glasnović: Od memoricida do civilizacijskog suicida

Objavljeno

na

Objavio

Poznavanje povijesti kao grane znanosti integralni je dio geopoliticke pismenosti. Mantra „Zaboravimo prošlost brinimo se o budućnosti“ podsjeća na Pol Potov komunistički režim koji je u Kambodži, u pokušaju da izbriše kolektivnu memoriju, izvršio ‘autogenocid’ nad vlastitim narodom Pobijena je četvrtina stanovništva.

U RH, memoricid je nastavljen na perfidniji način. Kada je drug Bernardić u Hrvatskom saboru predložio da se Hrvatskoj „mora vratiti duh kolektivizacije iz 1948.“ kratko smo se vratili u doba Staljinistčke zime kada su idiotizirane mase pjevale hvalospjeve ‘Velikome’ i ‘Malome Staljinu. „Rodila majka dva junačka sina Tita i Staljina“

Prisilna kolektivizacija, samo u Sovjetskom Savezu i Kini, uzrokavala je smrt desetke milijuna ljudskih bića. U ruralnim područjima, koje su opustošili komunistički odredi, kanibalizam je postao svakodnevna pojava. Kazahstan je, primjerice, izgubio 28 posto stanovištva.

Nitko od HSS-ovaca, koji djele isti svjetonazor kao i drugovi jugoslavenske vjeroispovijesti u SDP-u, nikada nisu dali počast milijunskim žrtvama ‘Gladomora’ koji je priznat kao genocid nad Ukrajinskim narodom.

Do dan danas sustavno se prešućuju masovna ubojstva europskih kršćana nad kojima je izvršen etnički i klasni genocid. To je razlog zašto prosječni građanin ne zna niti jedno ime između nekoliko stotina konclogora u Sovjetskom Savezu, koje je ruski pisac Alekandar Solženjicin nazavao ‘Arhipelag Gulag’. Kroz tu mrežu mučilišta prošlo je oko 20 milijuna, većinom političkih zatvorenika. Oko dva milijuna ostavilo je tamo kosti. Na zidu jedne barake u logoru Kolyma jedan zatvorenik urezao je ove riječi, „ Nemojte nas zaboraviti.“ Uzalud.

Imena sociopata i masovnih ubojica, kao npr. šefovi NKVDa, Genrikh Yagoda i Levrentij Beria, nepoznati su općoj javnosti. Oni, i slični boljševički monstrumi poubijali su više od 100,000 pripadnika klera Ruske Pravoslavne Crkve.

Porušili su 30,000 crkava i samostana i tako bespovratno izbrisali kulturno i vjersko naslijeđe Rusije. Mučili su djecu pred očima roditelja, vršili masovna silovanja i žive ljude zakopavali s leševima. Vodili su rat protiv Boga, privatnog vlasništva, vlastitoga naroda, nacije i obitelji.

Anatolij Lunačarski, prvi sovjetski narodni komesar za obrazovanje izjavio je „Ta mala institucija manira..obitelj..to cijelo prokletstvo… postati će zatvoreno poglavlje.“
Ne trebamo se zavaravati. Brisanje memorije prvi je korak do civilizacijskog suicida.

Jugoslavenski šegrti NKVDa, Jože Boljkovac i Manolić, kao i ostali OZNAŠi, amnestirani su od strane lijevog i desnog krila Partije nakon 1990.
Ti anarho-komunistički ostatci i sljedbenici Frankfurtske škole društvenog inženjeringa ostali su kao crvotočina na tavanu. Prerušili su se u liberale, demokršćane, kozmopolite i ‘ugledne’ novinare i povjesničare.

Sjede u Saboru i predstavljau nas u EU parlamentu. Svakodnevno vodovi politologa, sociologa, ekonomista i psihologa koji su spalili svoje partijske knjižice paradiraju preko naših TV ekrana. To je samo varka. Oni su samo uglađene kopije arhitekta masovnog terora i ‘schillovi’ najkrvavije i najnemoralnije doktrine u zabilježenoj ljudskoj povijesti. Njima se nikada ne može vjerovati, komentirao je Željko Glasnović

 

Željko Glasnović: Živimo u vremenima kada je istina postala hereza

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari