Pratite nas

Intervju

Božo Petrov nudi više nego jasna rješenja: Evo kako bih ja srezao državnu upravu

Objavljeno

na

Gradonačelnik Metkovića i predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov koji je uspješno racionalizirao troškove u Gradskoj upravi Metkovića te svoju plaću smanjio na minimalac, danas je predstavio vlastite smjernice za sustavnu racionalizaciju troškova države.

– Ovaj naš istup vezan je uz najave mjere smanjenja poreza na dohodak, što smatramo u načelu pozitivnom mjerom, koju nažalost ne prate i ostale potrebne mjere i koju država planira provesti na teret proračuna lokalnih samouprava – komentirao je smjernice koje prenosi u cijelosti njegov zamjenik Nikola Grmoja.

Svaku mjeru koja Hrvatsku okreće prema izlazu iz dugogodišnje nepodnošljive krize valja pozdraviti, pa tako i ovu kojom se radnicima podižu neto plaće. Međutim, kao što jedna lasta ne čini proljeće tako ni jedna mjera ne čini napredak. Jedan korak ne znači hodanje, ako ga ne prate drugi koraci. Pozdravljajući taj ”jedan korak“ želimo hrvatskim državnim vlastima, Vladi – ali i Saboru, predsjedniku države, pa i mnogim lokalnim samoupravama – preporučiti i druge korake:

1. Odbaciti ”jesam te“ porezni sustav

Baš kao što je bilo potrebno žurno radnicima povećati neto plaće, potrebno je i poduzetnicima hitno smanjiti dio nameta na te iste plaće, jer – recite to jasno radnicima – uskoro im neće imati tko isplaćivati ikakve plaće.

Rasteretite poduzetnika od lihvarskih nameta na svaku kunu koju pokušava zaraditi (posebno proizvodni dio gospodarstva) i cjelokupnom gospodarstvu omogućite jednostavniji i razumljiviji sustav poreznih i raznoraznih drugih ”jesam te“ nameta. Sabore i Vlado, žurno odbacite ”jesam te“ porezni sustav, jer nam se s takvim humorom crno piše – učinite to odmah!

2. Mjere prema dosadašnjem učinku, a ne prema ”kolektivnoj solidarnosti“

Nažalost ova je Vlada (uostalom kao i prethodne) sklona provoditi nepripremljene ad-hoc mjere, bez stvarne analize svih učinaka i šireg plana u koji se te mjere trebaju uklopiti. Voljeli bismo da najavljene mjere povećanja neto plaća radnicima, uz već navedeno smanjenje opterećenja poduzetnicima, prati i korektno raspoređena racionalizacija između države i lokalnih samouprava zbog naknadnih manjih prihoda te financijska stimulacija lokalnih samouprava koje su u prethodnom razdoblju poslovale pozitivno i odgovorno.

Ako manjak prihoda zbog navedene mjere bude stavljen prvenstveno ili potpuno na teret lokalne samouprave, evo što trebaju znati građani Metkovića, Omiša, pa naravno i cijele Hrvatske. Preuzimanjem uprave grada Metkovića, naslijedili smo opustošenu gradsku blagajnu s dugovima koji su dosezali do 18 milijuna kuna. U samo petnaest mjeseci uspjeli smo prepoloviti taj dug radikalnom racionalizacijom koja je, osim smanjenja zaposlenika u gradskoj upravi, značila i gotovo jednogodišnji minimalac za sve djelatnike počevši od gradonačelnika, pa nadalje. Grad ostavljen da na tankoj niti visi nad bezdanom već petnaest mjeseci izvlačimo iz tog financijskog ponora bez ičije pomoći.

Štoviše, štedeći na sebi i vraćajući naslijeđene dugove koji dotad nikoga u državi nisu ni zanimali ni brinuli, oslobodili smo i usmjerili dio sredstava u pisanje projektne dokumentacije za EU projekte kako bismo dokraja stabilizirali i stavili na noge pokleknuli grad. I što nam kao nagradu priprema država svojim mjerama? Nakon što smo izracionalizirali 9 milijuna kuna u periodu u kojem mnogi nisu ni lipu, država nam poručuje da će nas ”srezati“ za još 3 milijuna! Nisu se uopće zapitali može li grad koji je sam na sebi uštedio 9 milijuna, uopće preživjeti uskraćen za još 3! A istodobno nam postojeći zakonski okviri ne omogućuju implementaciju bilo kakvih mjera kojima bismo nadomjestili taj manjak u proračunu.

Vjerujem kako hrvatska javnost zna da smo već prije godinu dana napravili sve ono što danas od svih, pa i od nas, traži Ministarstvo financija. Vjerojatno mnogi imaju, ali mi više nemamo što ”izracionalizirati“. Novac koji nam danas pokušava uskratiti Ministarstvo financija koristili smo za vraćanje dugova i EU projekte. Kad nam uzmu i to, vjerovnici grada šalju grad u ovrhu i blokadu. Kako ne bismo potonuli u dugovima, preostat će nam samo sljedeće: isključiti sve EU projekte, potpuno ugasiti sportske objekte i kulturno središte te tako poslati 20 osoba na Zavod za zapošljavanje. Time se u gradu gase SVI sportski klubovi te kulturni sadržaji i manifestacije.

 

Ako manjak prihoda zbog navedene mjere bude stavljen prvenstveno ili potpuno na teret lokalne samouprave, evo što trebaju znati građani Metkovića, Omiša, pa naravno i cijele Hrvatske. Preuzimanjem uprave grada Metkovića, naslijedili smo opustošenu gradsku blagajnu s dugovima koji su dosezali do 18 milijuna kuna. U samo petnaest mjeseci uspjeli smo prepoloviti taj dug radikalnom racionalizacijom koja je, osim smanjenja zaposlenika u gradskoj upravi, značila i gotovo jednogodišnji minimalac za sve djelatnike počevši od gradonačelnika, pa nadalje. Grad ostavljen da na tankoj niti visi nad bezdanom već petnaest mjeseci izvlačimo iz tog financijskog ponora bez ičije pomoći.

Kako bih što bolje dočarao veličinu tog gubitka, radi usporedbe navodima da je to je isto kao kad biste u Zagrebu danas ”stavili ključ u bravu“ na Lisinski, HNK, sve muzeje te sve klubove poput Dinama, Cibone, Medveščaka. Apsolutno SVE. Zamislite samo nakon toga život takvoga grada. Mjere koje dolaze odozgora, a jednako tretiraju sve, pa čak i jače, pogađaju one gradove i općine koje su štednjom preduhitrile ove dobrano zakašnjele Vladine poteze i neće u konačnici polučiti željeni uspjeh. Ova konstatacija je točna, ako posumnjamo i na poznato ”snalaženje“ onih lokalnih samouprava koje imaju sreću da su ”njihovi“ gore na vlasti.

Hoće li ”svoji svojima“ uskraćena sredstva na jednoj strani kompenzirati na nekoj drugoj strani? Možda bi napokon bio trenutak da se pred građane podastru proračuni, prihodi i rashodi, sa svim ključnim specifikacijama, svih lokalnih samouprava i svih javnih, iz poreza građana i tvrtki, financiranih ustanova. Možda bismo tada jasnije i pravednije vidjeli tko i gdje treba podnijeti barem mrvicu žrtve za opće dobro u privrženost kojem se političari tako lako zaklinju.

3. Režite nepotrebne rashode!

No, nismo istupili kako bismo se samo žalili na nešto. Ne, jer prijedlog da radnici dobiju veće neto plaće je dobar. Želimo samo reći hrvatskoj javnosti, a ujedno poručiti i Vladi i Hrvatskom saboru, da postoji još niz dobrih i lako provedivih mjera racionalizacije, kako onih ”vatrogasnih“, žurnih, tako i onih planskih, dugoročnih. Vidimo da se ministar financija trudi inicirati još neke mjere, ali se pitamo je li to strogo ograničeno soliranje jednog ministra (kojeg svakako treba u tome podržati) ili je to ”šminkanje“ vladajuće garniture u zadnjim trenucima pred novu izbornu ”udaju“ za naivnog mladoženju. Predlažemo stoga dopune mjera racionalizacije javnih uprava, od lokalnih do državne (ili obrnuto).

Treba li nam 151 saborski zastupnik?

Napravite analizu broja realno potrebnih saborskih zastupnika. Ne koristite džepove građana za uhljebljivanje vaših stranačkih aktivista. Reducirajte broj zastupnika, smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. Promjenom izbornog sustava u smjeru smanjenja broja zastupnika neće doći ni do kakvih problema u radu Hrvatskog sabora, to svi znamo iz prakse, jer se neki uopće ne pojavljuju ni na sjednicama ni na bilo kakvim drugim poslovima, a redovito primaju plaću na teret hrvatskih poreznih obveznika. Smanjenje broja saborskih zastupnika prava je tema za novi izborni zakon! Režite nepotrebne rashode!

Treba li Predsjedniku cijela regimenta raznoraznih savjetnika za poslove koje ionako ne obavlja?

Savjetnik do savjetnika, a od savjeta kako Hrvatsku izvući iz ponora krize ni savjetića. Racionalizirajte ured Predsjednika odmah (kao i za budućnost) – smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. To je prava tema za izmjenu izbornog zakona, pa čak i Ustava i položaja Predsjednika države.

Treba li nam ovolika politička uhljebljena mašinerija u ministarstvima?

Pomoćnik pomoćnika pomoćnog savjetnika je hrvatski standard. Racionalizirajte ministarstva – smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. To je tek početak prave teme za rezanje državne i lokalne administracije.

Trebaju li nam 44 vladine agencije?

Godišnje stoje oko 4 milijarde kuna, a ”sviraju“ k’o orkestar na Titaniku! To je prava tema za racionalizaciju državne uprave.

Zakupi prostora?

Pogledajte izdatke za zakupe prostora koje plaćate privatnim ”poduzetnicima“. S kojom svrhom? Da bi u njima sjedili vaši aktivisti…To je stvarno neophodno? Smanjite beskorisne poslove u nebrojenim ”uredima za dangubu“, pa nećete morati plaćati najam i režije za djelatnike od nekoliko minuta mjesečnog pojavljivanja ”na poslu“. To je prava tema za rasterećenje gospodarstva.

Treba li nam ovolika administracija lokalne samouprave?

Ne treba! Ne trebamo ni nabrajati zašto, jer smo to sami vidjeli i znamo!

Provedite racionalizaciju (od vrha do dna, od predsjednika države, Hrvatskog sabora i Vlade, pa do zadnje općine i grada Metkovića, naravno), ako imate petlje izgubiti svoju glasačku mašineriju uoči izbora! To je prava tema o najkatastrofalnijoj trenutačnoj poplavi u Hrvatskoj – poplavi hrvatskog gospodarstva u mulju popucalih ”poreznih nasipa“ koji zahtijevaju žurnu racionalizaciju.

Režite neodrživi ”porezni vodostaj“, jer ćete potopiti hrvatsko gospodarstvo od kojega, na kraju krajeva, budimo napokon iskreni, svi mi dobivamo i bruto i neto plaće! Da, Vlado, reži neodržive porezne prihode!!! Hod, a ne korak – plan, a ne ”kljucanje“ Mogli bismo tako nabrajati danima… Znači, primijenite predložene porezne promjene, ali na teret onoga što do sada nije ni mrvicu racionalizirano, na teret vaših rashoda. Nemojte dirati nas koji smo se izmučili da bi napravili ovo što smo napravili.

Gdje ste bili kad se nemilice trošilo i kad se Metković gurao u propast. Zašto se tad nije reagiralo? Zašto sustav nije reagirao na sve naše pozive za financijskim nadzorom proračuna prije godinu dana, već su stigli ove godine, navodno na poziv bivšeg gradonačelnika? Zašto državni sustav ne sankcionira sve kriminalne radnje bivše gradske vlasti zbog kojih ispaštaju svi građani Metkovića? Molim predsjednika Vlade, Predsjednika Sabora i Ministra financija da se javno očituju oko našeg prijedloga.

Ili da nam predlože drugo rješenje što napraviti: 1. Zadužiti se? Hoćete li dati odobrenje? Do kada ćemo se zaduživati? 2. Ugasiti funkcioniranje grada? 3. Stopirati razvojne projekte? 4. Nešto drugo, treće ili četvrto? Predložite, rado ćemo vas saslušati. Ali predložite nam kako ćemo hodati, a ne zakoračiti jedan korak, pa pasti, kako ćemo ”jesti“, a ne ”kljucati“ pa što bilo da bilo, ”zrno“ ili kamenčić. Ako ne znate što, primijenite naš prijedlog. Bit će to hod, a ne tek korak u pravom smjeru, pozdravit će ga građani Hrvatske, nama Metkovcima i svim drugim građanima Hrvatske omogućit će da napokon u pravom omjeru uživamo u blagodatima i sunca i kiše, a ne da nas bez plana i vizije ili sprži jedno ili potopi drugo.

izvor:politika plus

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Objavio

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari