Pratite nas

Intervju

Božo Petrov nudi više nego jasna rješenja: Evo kako bih ja srezao državnu upravu

Objavljeno

na

Gradonačelnik Metkovića i predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov koji je uspješno racionalizirao troškove u Gradskoj upravi Metkovića te svoju plaću smanjio na minimalac, danas je predstavio vlastite smjernice za sustavnu racionalizaciju troškova države.

– Ovaj naš istup vezan je uz najave mjere smanjenja poreza na dohodak, što smatramo u načelu pozitivnom mjerom, koju nažalost ne prate i ostale potrebne mjere i koju država planira provesti na teret proračuna lokalnih samouprava – komentirao je smjernice koje prenosi u cijelosti njegov zamjenik Nikola Grmoja.

Svaku mjeru koja Hrvatsku okreće prema izlazu iz dugogodišnje nepodnošljive krize valja pozdraviti, pa tako i ovu kojom se radnicima podižu neto plaće. Međutim, kao što jedna lasta ne čini proljeće tako ni jedna mjera ne čini napredak. Jedan korak ne znači hodanje, ako ga ne prate drugi koraci. Pozdravljajući taj ”jedan korak“ želimo hrvatskim državnim vlastima, Vladi – ali i Saboru, predsjedniku države, pa i mnogim lokalnim samoupravama – preporučiti i druge korake:

1. Odbaciti ”jesam te“ porezni sustav

Baš kao što je bilo potrebno žurno radnicima povećati neto plaće, potrebno je i poduzetnicima hitno smanjiti dio nameta na te iste plaće, jer – recite to jasno radnicima – uskoro im neće imati tko isplaćivati ikakve plaće.

Rasteretite poduzetnika od lihvarskih nameta na svaku kunu koju pokušava zaraditi (posebno proizvodni dio gospodarstva) i cjelokupnom gospodarstvu omogućite jednostavniji i razumljiviji sustav poreznih i raznoraznih drugih ”jesam te“ nameta. Sabore i Vlado, žurno odbacite ”jesam te“ porezni sustav, jer nam se s takvim humorom crno piše – učinite to odmah!

2. Mjere prema dosadašnjem učinku, a ne prema ”kolektivnoj solidarnosti“

Nažalost ova je Vlada (uostalom kao i prethodne) sklona provoditi nepripremljene ad-hoc mjere, bez stvarne analize svih učinaka i šireg plana u koji se te mjere trebaju uklopiti. Voljeli bismo da najavljene mjere povećanja neto plaća radnicima, uz već navedeno smanjenje opterećenja poduzetnicima, prati i korektno raspoređena racionalizacija između države i lokalnih samouprava zbog naknadnih manjih prihoda te financijska stimulacija lokalnih samouprava koje su u prethodnom razdoblju poslovale pozitivno i odgovorno.

Ako manjak prihoda zbog navedene mjere bude stavljen prvenstveno ili potpuno na teret lokalne samouprave, evo što trebaju znati građani Metkovića, Omiša, pa naravno i cijele Hrvatske. Preuzimanjem uprave grada Metkovića, naslijedili smo opustošenu gradsku blagajnu s dugovima koji su dosezali do 18 milijuna kuna. U samo petnaest mjeseci uspjeli smo prepoloviti taj dug radikalnom racionalizacijom koja je, osim smanjenja zaposlenika u gradskoj upravi, značila i gotovo jednogodišnji minimalac za sve djelatnike počevši od gradonačelnika, pa nadalje. Grad ostavljen da na tankoj niti visi nad bezdanom već petnaest mjeseci izvlačimo iz tog financijskog ponora bez ičije pomoći.

Štoviše, štedeći na sebi i vraćajući naslijeđene dugove koji dotad nikoga u državi nisu ni zanimali ni brinuli, oslobodili smo i usmjerili dio sredstava u pisanje projektne dokumentacije za EU projekte kako bismo dokraja stabilizirali i stavili na noge pokleknuli grad. I što nam kao nagradu priprema država svojim mjerama? Nakon što smo izracionalizirali 9 milijuna kuna u periodu u kojem mnogi nisu ni lipu, država nam poručuje da će nas ”srezati“ za još 3 milijuna! Nisu se uopće zapitali može li grad koji je sam na sebi uštedio 9 milijuna, uopće preživjeti uskraćen za još 3! A istodobno nam postojeći zakonski okviri ne omogućuju implementaciju bilo kakvih mjera kojima bismo nadomjestili taj manjak u proračunu.

Vjerujem kako hrvatska javnost zna da smo već prije godinu dana napravili sve ono što danas od svih, pa i od nas, traži Ministarstvo financija. Vjerojatno mnogi imaju, ali mi više nemamo što ”izracionalizirati“. Novac koji nam danas pokušava uskratiti Ministarstvo financija koristili smo za vraćanje dugova i EU projekte. Kad nam uzmu i to, vjerovnici grada šalju grad u ovrhu i blokadu. Kako ne bismo potonuli u dugovima, preostat će nam samo sljedeće: isključiti sve EU projekte, potpuno ugasiti sportske objekte i kulturno središte te tako poslati 20 osoba na Zavod za zapošljavanje. Time se u gradu gase SVI sportski klubovi te kulturni sadržaji i manifestacije.

 

Ako manjak prihoda zbog navedene mjere bude stavljen prvenstveno ili potpuno na teret lokalne samouprave, evo što trebaju znati građani Metkovića, Omiša, pa naravno i cijele Hrvatske. Preuzimanjem uprave grada Metkovića, naslijedili smo opustošenu gradsku blagajnu s dugovima koji su dosezali do 18 milijuna kuna. U samo petnaest mjeseci uspjeli smo prepoloviti taj dug radikalnom racionalizacijom koja je, osim smanjenja zaposlenika u gradskoj upravi, značila i gotovo jednogodišnji minimalac za sve djelatnike počevši od gradonačelnika, pa nadalje. Grad ostavljen da na tankoj niti visi nad bezdanom već petnaest mjeseci izvlačimo iz tog financijskog ponora bez ičije pomoći.

Kako bih što bolje dočarao veličinu tog gubitka, radi usporedbe navodima da je to je isto kao kad biste u Zagrebu danas ”stavili ključ u bravu“ na Lisinski, HNK, sve muzeje te sve klubove poput Dinama, Cibone, Medveščaka. Apsolutno SVE. Zamislite samo nakon toga život takvoga grada. Mjere koje dolaze odozgora, a jednako tretiraju sve, pa čak i jače, pogađaju one gradove i općine koje su štednjom preduhitrile ove dobrano zakašnjele Vladine poteze i neće u konačnici polučiti željeni uspjeh. Ova konstatacija je točna, ako posumnjamo i na poznato ”snalaženje“ onih lokalnih samouprava koje imaju sreću da su ”njihovi“ gore na vlasti.

Hoće li ”svoji svojima“ uskraćena sredstva na jednoj strani kompenzirati na nekoj drugoj strani? Možda bi napokon bio trenutak da se pred građane podastru proračuni, prihodi i rashodi, sa svim ključnim specifikacijama, svih lokalnih samouprava i svih javnih, iz poreza građana i tvrtki, financiranih ustanova. Možda bismo tada jasnije i pravednije vidjeli tko i gdje treba podnijeti barem mrvicu žrtve za opće dobro u privrženost kojem se političari tako lako zaklinju.

3. Režite nepotrebne rashode!

No, nismo istupili kako bismo se samo žalili na nešto. Ne, jer prijedlog da radnici dobiju veće neto plaće je dobar. Želimo samo reći hrvatskoj javnosti, a ujedno poručiti i Vladi i Hrvatskom saboru, da postoji još niz dobrih i lako provedivih mjera racionalizacije, kako onih ”vatrogasnih“, žurnih, tako i onih planskih, dugoročnih. Vidimo da se ministar financija trudi inicirati još neke mjere, ali se pitamo je li to strogo ograničeno soliranje jednog ministra (kojeg svakako treba u tome podržati) ili je to ”šminkanje“ vladajuće garniture u zadnjim trenucima pred novu izbornu ”udaju“ za naivnog mladoženju. Predlažemo stoga dopune mjera racionalizacije javnih uprava, od lokalnih do državne (ili obrnuto).

Treba li nam 151 saborski zastupnik?

Napravite analizu broja realno potrebnih saborskih zastupnika. Ne koristite džepove građana za uhljebljivanje vaših stranačkih aktivista. Reducirajte broj zastupnika, smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. Promjenom izbornog sustava u smjeru smanjenja broja zastupnika neće doći ni do kakvih problema u radu Hrvatskog sabora, to svi znamo iz prakse, jer se neki uopće ne pojavljuju ni na sjednicama ni na bilo kakvim drugim poslovima, a redovito primaju plaću na teret hrvatskih poreznih obveznika. Smanjenje broja saborskih zastupnika prava je tema za novi izborni zakon! Režite nepotrebne rashode!

Treba li Predsjedniku cijela regimenta raznoraznih savjetnika za poslove koje ionako ne obavlja?

Savjetnik do savjetnika, a od savjeta kako Hrvatsku izvući iz ponora krize ni savjetića. Racionalizirajte ured Predsjednika odmah (kao i za budućnost) – smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. To je prava tema za izmjenu izbornog zakona, pa čak i Ustava i položaja Predsjednika države.

Treba li nam ovolika politička uhljebljena mašinerija u ministarstvima?

Pomoćnik pomoćnika pomoćnog savjetnika je hrvatski standard. Racionalizirajte ministarstva – smanjit će se izdaci za plaće, troškovi za odvojen život i putovanja, automobile, mobitele. To je tek početak prave teme za rezanje državne i lokalne administracije.

Trebaju li nam 44 vladine agencije?

Godišnje stoje oko 4 milijarde kuna, a ”sviraju“ k’o orkestar na Titaniku! To je prava tema za racionalizaciju državne uprave.

Zakupi prostora?

Pogledajte izdatke za zakupe prostora koje plaćate privatnim ”poduzetnicima“. S kojom svrhom? Da bi u njima sjedili vaši aktivisti…To je stvarno neophodno? Smanjite beskorisne poslove u nebrojenim ”uredima za dangubu“, pa nećete morati plaćati najam i režije za djelatnike od nekoliko minuta mjesečnog pojavljivanja ”na poslu“. To je prava tema za rasterećenje gospodarstva.

Treba li nam ovolika administracija lokalne samouprave?

Ne treba! Ne trebamo ni nabrajati zašto, jer smo to sami vidjeli i znamo!

Provedite racionalizaciju (od vrha do dna, od predsjednika države, Hrvatskog sabora i Vlade, pa do zadnje općine i grada Metkovića, naravno), ako imate petlje izgubiti svoju glasačku mašineriju uoči izbora! To je prava tema o najkatastrofalnijoj trenutačnoj poplavi u Hrvatskoj – poplavi hrvatskog gospodarstva u mulju popucalih ”poreznih nasipa“ koji zahtijevaju žurnu racionalizaciju.

Režite neodrživi ”porezni vodostaj“, jer ćete potopiti hrvatsko gospodarstvo od kojega, na kraju krajeva, budimo napokon iskreni, svi mi dobivamo i bruto i neto plaće! Da, Vlado, reži neodržive porezne prihode!!! Hod, a ne korak – plan, a ne ”kljucanje“ Mogli bismo tako nabrajati danima… Znači, primijenite predložene porezne promjene, ali na teret onoga što do sada nije ni mrvicu racionalizirano, na teret vaših rashoda. Nemojte dirati nas koji smo se izmučili da bi napravili ovo što smo napravili.

Gdje ste bili kad se nemilice trošilo i kad se Metković gurao u propast. Zašto se tad nije reagiralo? Zašto sustav nije reagirao na sve naše pozive za financijskim nadzorom proračuna prije godinu dana, već su stigli ove godine, navodno na poziv bivšeg gradonačelnika? Zašto državni sustav ne sankcionira sve kriminalne radnje bivše gradske vlasti zbog kojih ispaštaju svi građani Metkovića? Molim predsjednika Vlade, Predsjednika Sabora i Ministra financija da se javno očituju oko našeg prijedloga.

Ili da nam predlože drugo rješenje što napraviti: 1. Zadužiti se? Hoćete li dati odobrenje? Do kada ćemo se zaduživati? 2. Ugasiti funkcioniranje grada? 3. Stopirati razvojne projekte? 4. Nešto drugo, treće ili četvrto? Predložite, rado ćemo vas saslušati. Ali predložite nam kako ćemo hodati, a ne zakoračiti jedan korak, pa pasti, kako ćemo ”jesti“, a ne ”kljucati“ pa što bilo da bilo, ”zrno“ ili kamenčić. Ako ne znate što, primijenite naš prijedlog. Bit će to hod, a ne tek korak u pravom smjeru, pozdravit će ga građani Hrvatske, nama Metkovcima i svim drugim građanima Hrvatske omogućit će da napokon u pravom omjeru uživamo u blagodatima i sunca i kiše, a ne da nas bez plana i vizije ili sprži jedno ili potopi drugo.

izvor:politika plus

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Jandroković za HRT: Onemogućiti politizaciju skupa u Vukovaru

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor sutra započinje jesenje zasjedanje, a zastupnike, koji se nakon dvomjesečne stanke ponovno vraćaju u svoje klupe, čeka obiman dnevni red na kojem je već sada 127 točaka.

Sjednica će trajati do 31. listopada, nakon čega slijedi stanka, a Sabor s radom nastavlja 14. studenoga sve do ustavne stanke 14. prosinca.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković  ističe kako zastupnike očekuje intenzivan rad, s obzirom da je iz vlade došlo dosta zakonskih prijedloga. Vjerujem da ćemo raditi dobro i konstruktivno, te da ćemo popraviti ocjene koje po istraživanju imamo od naših građana, poručio je Jandroković.

Sutra će biti 38 pitanja što vladajućih, što oporbe. Nakon toga će biti uobičajena stanka kada će klubovi zastupnika govoriti o različitim temama i onda krećemo s dnevnim redom. U ovome tjednu imat ćemo zakon o otocima, o brdsko-planinskim područjima, o fiskalnoj odgovornosti. To su uobičajeni zakoni koje nam šalje Vlada. Preko ljeta je Vlada poslala preko 30 novih zakonskih prijedloga tako da ćemo imati intezivan rad, kazao je za HRT.

Odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost prijevremenih izbora, Jandroković je rekao kako mu se čini da uvijek prije jesenskog zasjedanja Sabora krenu priče ima li vladajuća većina dovoljno ruku. Mogu potvrditi da 77 zastupnika čvrsto stoji iza Vlade RH. Dakle postoji vladajuća većina i nema govora o prijevremenim izborima, dodao je.

Na pitanje o tome da se ipak radi o tijesnoj većini te može li takva situacija omesti provođenje zacrtanih reformi, Jandroković je rekao da nema nikakve smetnje. Pripremaju se i porezna i mirovinska reforma. Tu je i set zakona u vezi s ovrhama kako bi se pomoglo blokiranim i ovršenim građanima. Sve je to u javnoj raspravi ili je pak završilo javnu raspravu. Tijekom jeseni Vlada će poslati te zakone u Sabor.

Govoreći o najavljenim prosvjedima sindikata u vezi s mirovinskom reformom rekao je da su rasprave ponekad burne kada je riječ o uvođenju nekih reformi. Međutim, velika je odgovornost na svima nama. Ovakav mirovinski sustav nije održiv. Ovaj je prijedlog koji će biti održiv i ispraviti nepravde koje postoje i koji će pokušati osigurati više mirovine za naše umirovljenike. Treba biti stpljiv, smiriti strasti i u mirnoj i argumentiranoj raspravi tražiti rješenje, dodao je.

Potvrdio je da se ministar branitelja Tomo Medved sastao s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Bio je to dobar razgovor. Svi smo suglasni da treba intenzivirati napore vezane za procesuiranje i istraživanje ratnih zločina. Oko toga nema dileme. No predstavnici udruga osudili su pokušaj politizacije te teme. Mogu samo reći da kada smo uočili da kada je došlo do usporava, puno prije, te akcije kolege Penave u MUP-u je osnovana posebna komisija koja se bavi istraživanjem zločina upravo u vukovarskom kraju na Ovčari i dalo je to već određene rezultate, istaknuo je.

Naglasio je da treba nastaviti sa svime što je potrebno kako bi se procesuirali ratni zločin, ali treba onemogućiti politizaciju tog skupa u Vukovaru.

Svima koji žele profitirati na žrtvi i stradanju Vukovara poručujem da to nije dobro. To je vrlo ružno i to mogu činiti samo loši ljudi, kazao je Jandroković.

Svi oni koji zaista žele da institucije rade svoj posao neće dozvoliti politizaciju. Bit će tu nekih aktera koji će pokušati izvući za sebe možda neke političke bodove. Bit će tu i onih koji će možda željeti ugroziti vladajuću većinu u Hrvatskom saboru i pokušati srušiti Vladu, ali još jednom ponavljam da oni koji pokušavaju profitirati na žrtvi Vukovara – zaista zaslužuju svaku osudu.

Na pitanje novinarke Dajane Šošić o kojim se to ljudima radi, Jandroković je kazao da su oni već počeli pokazivati svoje namjere da skup iskoriste u političke svrhe. Vidjet ćete, što će više proticati dani, sve će se jasnije vidjeti tko su oni, dodaje.

Na razgovoru ministra Medveda s udrugama bilo je primarno započeti dijalog, nastaviti ga i informirati što je do sada učinjeno u procesuiranju ratnih zločina, kazao je.

Odgovarajući na pitanje o zahtjevu udruga da se Milorad Pupovac očituje o “Oluji” i Domovinskom ratu, rekao je da takav zahtjev branitelja još nije stigao u Sabor. No želim naglasiti da je ova vladajuća većina donijela sveobuhvatni zakon o hrvatskim braniteljima, da je donijela zakon o sustavu domovinske sigurnosti, da podupire Vladu koja je imala hrabrosti nabaviti vojne zrakplove F-16, da je ova Vlada i Ministarstvo obrane ponovno vratilo vojsku u VUkovar, Sinj, Varaždin, Ploče i vrlo skoro u Pulu, kazao je među ostalim predsjednik Hrvatskog sabora.

Oni koji nam prigovaraju da nedovoljno činimo na zaštiti državnih interesa i ne brinemo o dignitetu Domovinskog rata ili se ne brinemo o statusu hrvatskih branitelja – zlonamjerni su politikanti. Takvima nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju. Nastavit ćemo ovim smjerom.

Kazao je i da nije dobio nikakvu obavijest o predsjedniku Kluba zastupnika SDP-a. Volio bih da se kolege i kolegice u SDP-u dogovore i da ne dovode sebe u ponižavajuću poziciju i da pošalju jedan prijedlog osobe koja će voditi Klub zastupnika SDP-a, rekao je za kraj Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: ‘Moje demoniziranje i majorizacija Hrvata mogu dovesti do ozbiljne krize’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: BiH je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da iza antihrvatske kampanje uoči listopadskih izbora stoje ne samo pojedine konkurentske političke stranke, već i nevladine organizacije, pa čak i određene obavještajne strukture.

Čović smatra da pokušaji njegove demonizacije kao nekoga tko želi “rušiti i dijeliti BiH”, kao i eventualne majorizacije hrvatskog naroda mogu dovesti do ozbiljne ustavne i političke krize.

“Već duže se propagandno djeluje da bi se na sve načine motivirali Bošnjaci da ponovo glasaju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva BiH, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje”, rekao je Čović  u intervjuu za “Dnevni avaz” kojeg prenosimo:

Povrat povjerenja

Kakva su Vaša očekivanja kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od izborne utrke 7. listopada, te kakve rezultate očekuje HDZ BiH na čijem ste čelu, odnosno HNS, s kojima izlazite zajedno na izbore?

– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a, prema svim istraživanjima, uvjerljivo vode kao hrvatska politička opcija koja uživa dvotrećinsku potporu i povjerenje hrvatskoga naroda u odnosu na sve druge političke opcije s hrvatskim predznakom. Ovako značajna plebiscitarna potpora povlači i jednu ogromnu odgovornost prema Hrvatima BiH, kao ustavotvornom konstitutivnom narodu, ali i prema našoj domovini Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima.

Hrvati BiH kao politički narod u kontinuitetu prepoznaju značaj okupljanja snažne stranke izražene euroatlantske orijentacije, jer znaju da je to jedini način da njihovi interesi na odgovarajući način budu zastupljeni. Očekujem da ćemo sudjelovati u formiranju vlasti na svim razinama sukladno ustavnom načelu konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja svih ustavotvornih subjekata, a to su konstitutivni narodi u zajednici s ostalim građanima BiH.

Koga u ovom trenutku doživljavate najvećim konkurentom među kandidatima i smatrate li hoće li se Bošnjaci umiješati u izbor hrvatskog člana Predsjedništva?

– Potpora hrvatskoga naroda i uvjerljivo vodstvo HDZ-a BiH i HNS-a odnosi se na sve razine vlasti, pa tako i Predsjedništvo. Time i ne sumnjam u ishod predstojećih izbora i moj uspjeh kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.

Kada je riječ o mogućim manipulacijama, to, nažalost, nije ništa novo, osim, recimo to tako, upadljive javne bahatosti s kojom se ovaj put to radi. Već duže vrijeme se propagandno djeluje da se na sve načine nastoji motivirati Bošnjake da ponovno glasuju tako da u ime Hrvata biraju člana Predsjedništva, odnosno nameću ishod koji apsolutno nije hrvatski izbor, već nešto protiv čega su Hrvati do sada u bezbroj navrata iskazali svoje negodovanje i protivljenje. Ciljano populistički se gradi kampanja na onim pitanjima za koja se zna da bošnjački narod ima posebno razvijen senzibilitet.

Time ga nastoje potaknuti na ponašanje na izborima na način koji apsolutno šteti odnosu i zajedničkim interesima i Hrvata i Bošnjaka, ali i svih građana BiH. U pozadini takvih tendencija kombinacija je sitnih privatnih interesa i ciljeva određenih ideološko-političkih krugova koji žele do kraja zaoštriti situaciju u BiH, vjerojatno kalkulirajući pri tome kako na taj način mogu ostvariti neke od svojih strateških političkih ciljeva.

U čemu bi se ogledala najveća pogubnost toga?

– Upravo vrijeme i iskustva iza nas najbolji su svjedok štetnosti i pogubnosti kršenja demokratskih načela i prava svakog od konstitutivnih naroda da slobodno biraju svoje političke predstavnike na svim razinama, osobito u tijela koja imaju karakter kolektivnog predstavljanja i vežu se za sustav zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Znamo da su to članovi Predsjedništva i nacionalni klubovi u domovima naroda. Ipak, duboko sam uvjeren da je krajnje vrijeme da okrenemo novu stranicu, a ove izbore vidim kao veliku prigodu da preokrenemo sve negativne trendove iz prošlosti, da je ostavimo iza sebe, i zajednički stvorimo zdrave pretpostavke za trajnu normalizaciju i povrat izgubljenog povjerenja bošnjačko-hrvatskih odnosa. Moje je čvrsto opredjeljenje da u predstojećem razdoblju te odnose u što kraćem razdoblju uzdignem na jednu partnersku, a potom i prijateljsku razinu kako i priliči bogatoj i svijetloj tradiciji suživota i međunacionalne tolerancije u BiH. Nama i našoj djeci je živjeti skupa u našoj domovini i nema razloga da se svatko ne osjeća prihvaćen i dijelom naše društvene zajednice.

HDZ BiH i SDA godinama koaliraju u vlasti, također, Vi ste imali odlične odnose s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu, zašto onda upravo iz SDA Vaš ponovni ulazak u Predsjedništvo predstavljaju opasnošću po BiH i Bošnjake? 

– To je dio te strategije plašenja Bošnjaka i stvaranja bauka o osobi Dragana Čovića kao onoga koji je „problem“, mojim navodnim rušilačkim porivima i ciljevima. Ta je propaganda intenzivno na djelu već nekoliko godina i stvara se, očito, privid da, ukoliko se „riješimo“ njega, problem majoriziranja Hrvata će nestati. Upadljivo, to je počelo nakon što je Ustavni sud BiH kroz odluku „Ljubić“ konačno razjasnio neka pitanja vezana za legitimno predstavljanje i prava konstitutivnih naroda kada je u pitanju izbor političkih predstavnika i zastupljenost. Time se drastično suzio prostor za izigravanje tih načela, kako je to u više navrata činjeno u prošlosti kroz razne koalicijske konstrukte, platforme, alijanse, uzurpacije pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

U svim tim varijacijama SDA je ostajala u vlasti, što jasno upućuje da je njeno rukovodstvo imalo udjela u svim tim oblicima neustavnog pristupa kako izbornom procesu tako i primjeni izbornih rezultata u procesu formiranja vlasti. Sada, kada su relevantne pravne i ustavne norme konačno razjašnjene, one se pokušavaju na sve moguće načine izigrati, prije svega podgrijavanjem atmosfere straha kod Bošnjaka i mojom demonizacijom.

Obavještajna kampanja

Može li to onda biti uvod u ustavnu i političku krizu u BiH? 

– Zabrinjavajuće je da se djeluje na taj način iako je općepoznato da to sigurno vodi u tešku ustavnu i političku krizu. Stimulira se antikampanja kojom se nastojim prezentirati Bošnjacima kao netko tko dijeli BiH, da zagovaram antieuropske i anticivilizacijske vrijednosti, poput diskriminacije, apartheida, pa čak i fašizma, da sam protiv ljudskih prava, da inzistiram na rješavanju vitalnih pitanja za budućnost BiH samo radi svojega interesa ili interesa nekolicine ljudi oko mene, odnosno da je sve što činim podređeno mojim vlastitim interesima, da ne postoji hrvatsko pitanje u BiH, već samo pitanje moga političkog položaja i statusa, da sam neprijatelj Bosne i Bošnjaka, da radim za interese Ruske Federacije ili nekih drugih država ili međunarodnih subjekata… Naravno da je sve to apsolutna neistina, kao i eventualne druge negativnosti koje se uporno šire kroz ovdje veoma aktivnu propagandnu mašineriju, u kojoj sudjeluju čak i određene osobe i organizacije iz nevladinog sektora. Postoje saznanja da u svemu ovome sudjeluju i obavještajne strukture unutar BiH koje su uzurpirane i stavljene u funkciju određenih političkih subjekata koji upravljaju antihrvatskom kampanjom koju se kao takvu nastoji prikriti izravnim napadima na mene, HDZ BiH i HNS, ali i na sve hrvatske intelektualce i javne osobe koje se usude javno očitovati o bilo kojem važnijem pitanju na način koji je suprotan svemu onome što se propagandom želi postići.

Međutim, ništa od toga me neće obeshrabriti niti pokolebati u mojoj težnji da izgradim europsku BiH po mjeri svih njenih građana i konstitutivnih naroda. Bosna i Hercegovina je moja domovina i za nju ću se do kraja politički boriti.

Politička tradicija

Stalno potencirate da Hrvati nisu ravnopravni s druga dva naroda i da se to mora promijeniti. S druge strane Bošnjaci i Srbi, gdje su većina Hrvati, također su ugroženi. Nedavno je o tome u Stocu govorio i lider SBB-a Fahrudin Radončić. Šta ćete učiniti da svi narodi i građani u ovoj zemlji budu jednakopravni? 

– Zalagat ću se za donošenje europskog ustava onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku BiH, s kojim ona može ući u punopravno članstvo EU. On mora biti takav da utjelovljuje političku tradiciju jednakopravnosti i slobode kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda. Težim ustavu koji razrješava antinomiju individualnih i grupnih prava, uspješno pomiruje europsku konvenciju o ljudskim pravima s tradicionalnim odrednicama našega ustava. To je moguće samo uz dosljednu provedbu temeljnih načela našeg ustava, a to je prvenstveno konstitutivnost koju je naš Ustavni sud s razlogom nazvao natkrovljujućim načelom.

Napad na pravosuđe je napad na državu 

Koliko su napadi i prijetnje nosiocima pravosudnih funkcija u BiH opasne za cjelokupno bh. društvo?

– To je dio šire strategije da se ovdje produbi kriza i dodatno ospori autoritet naših pravosudnih institucija u vremenu kada ono treba pokazati posebnu snagu i neovisnost. Napad na pravosudne institucije, naše suce i tužitelje je napad na državu BiH. Tako to treba shvatiti i shodno zakonu oštro sankcionirati. Oni koji stoje iza tih napada su neprijatelji BiH.

Ide li Vaš odnos s Miloradom Dodikom na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i države BiH, i imate li „tajni plan“ s njim? 

– Taj odnos je u medijima prikazan na jedan dramatičan način, kao zavjerenički prema BiH ili pojedinim narodima. To vidim dijelom one iste propagandne strategije kojom se pokušavam trajno diskreditirati u očima Bošnjaka. Ponovno vas i javnost uvjeravam da ništa od tih insinuacija i konstrukcija nije istina. Ono što želim za svoj hrvatski narod, želim i drugima, ništa više ni manje od toga. Dakle, ne tražim nikakve privilegije i specijalni status u ime Hrvata, a na račun drugih. Nemam nikakve skrivene ili tajne planove koji su prijetnja bilo kome. Moj plan je kristalno jasan – europska BiH, suverena i cjelovita država u kojoj su njeni građani jednaki, a konstitutivni narodi ravnopravni. Suradnja s gospodinom Dodikom temelji se na činjenici da je on nositelj izvršne vlasti u entitetu Republika Srpska i predsjednik snažne parlamentarne stranke. To su važne funkcije s kojih se može utjecati na živote građana, pa tako i Hrvata povratnika koji žive u RS.

Vaša saradnja s Dodikom, vezala se i za Vašu navodnu naklonost Rusiji i utjecaju te zemlje u BiH. Koliko u tome ima istine i koliko se utjecaji velikih sila na našu zemlju reflektiraju na cjelokupno stanje u BiH ?

– To je samo još jedno u nizu podmetanja, apsolutnih besmislica i medijsko-obavještajnih konstrukcija. Hrvati BiH imaju svoju neupitnu euroatlantsku orijentaciju kao svoj strateški cilj. Od tog cilja nikada ni pod kojim uvjetima osobno neću odstupiti i spreman sam učini sve što mogu u njegovoj promidžbi. Imajući to u vidu mogu samo kazati da je teza koju ste iznijeli najbolji dokaz karaktera anti-kampanje koja se vodi protiv mene i koja je time dosegla svoj apsurd. Idejni tvorci takvih insinuacija u silnoj želji da me kompromitiraju su se do kraja zapetljali, i vjerujem da više ni oni ne znaju kako se ispetljati iz svega toga.Ono što je važno je da, bez obzira o kojim vanjskim silama bila riječ, mi se apsolutno moramo okrenuti jedni drugima u BiH i prestati tražiti sponzore i pokrovitelje izvana, tko god da je u pitanju. Daleko je važnija naša unutarnja kohezija i komunikacija, ali na tome trebamo raditi, moramo početi iskreno komunicirati. Tu će se vrlo brzo morati napraviti iskorak da bi dobili pozitivan zaokret. To možemo postići samo u dijalogu i kroz potrebne reforme. I kada te naše odnose konačno posložimo sve će biti puno jasnije, pa i ta perspektiva naših unutarnjih i vanjskih odnosa. Danas se najveće zamke komunikacije kriju u društvenim mrežama i  nekontroliranom elektronskom dezinformiranju, gdje je moguće, bez da se snose posljedice, širiti različite neistine i to činiti na jedan organiziran način do te mjere da ljudi počnu vjerovati u laži. To nas sve vraća u mračno doba totalitarizma, pa gotovo mogu reci i u srednji  vijek. Uvjeren sam da će vrijeme ispred nas raskrinkati sav besmisao takvog oblika dezinformiranja, a da će javnost naći snage oduprijeti se tome, ne samo kada sam ja u pitanju nego općenito svugdje gdje postoje tendencija da se zamagli stvarno stanje stvari ili iskrivi  slika.

Osim političkih pitanja o kojima ste govorili, šta je za Vas prioritetno riješiti u zemlji nakon izbora?

– Za mene najvažniji prioritet i pitanje svih pitanja je životni standard naših građana. Pitanje ekonomije je ključno pitanje. Otvaranje novih radnih mjesta je izazov s kojim se odmah moramo suočiti. Zaustaviti iseljavanje naših građana. Borba protiv kriminala i korupcije. Dakle, politička pitanja ne smiju biti prepreka boljem gospodarskom ambijentu i povećavanju investicija. Ja želim raditi na ekonomskoj BiH i na snažnom ekonomskom razvoju naše domovine.

Kako komentirate činjenicu da je Nikola Špirić, državni izaslanik iz SNSD-a završio na „crnoj“ američkoj listi zbog korupcije?

– Nikada ne komentiram odluke te vrste pogotovo ako su donijete od stranih administracija, isto kao što ne komentiram odluke naših pravosudnih institucija. Uvijek ću biti suzdržan u takvim stvarima iz principijelnih razloga. Ne bi bilo primjereno ni sa stanovišta javne pozicije koju  obnašam da to komentiram na bilo koji način. Indikativan je jedino trenutak njenog donošenja, praktično u jeku predizborne kampanje. Moja je osobna želja da uvijek u svim situacijama naše nadležne institucije reagiraju svugdje gdje se utvrde neki elementi neprihvatljivog ponašanja, bez obzira o kome je riječ.

Tko je kriv što zbog migrantske krize u BiH, najviše ispaštaju građani, koji su „razapeti“ između toga da budu humani i straha za svoju sigurnost. Zar nije Predsjedništvo BiH moglo učiniti više i kako riješiti ovaj problem?

– Predsjedništvo BiH je svojim zaključkom obvezalo Vijeće ministara da redovito prati ovu materiju, a njegova predsjedatelja da dostavlja informacije o stanju u području migracija u svezi s povećanim prilivom migranata u BiH. Time je ova točka postala stalna u našem radu. Osim toga u Predsjedništvo smo pozvali sve nadležne institucije kako bi kroz razgovor s njima utvrdili pravo stanje stvari, odgovarajuće odgovore i raspoloživa rješenja za ovaj problem. Ono što je kratkoročna mjera je primarno bolja zaštita naših granica i povećan napor na sprečavanju ulazaka, pogotovo jer ima indicija da se ti ulasci potiču i organiziraju iz susjednih zemalja. S druge strane, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu moramo tretirati sukladno zakonu i europskim standardima, paziti da ne dođe do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i da im se pomogne u egzistencijalnom minimumu do rješenja njihovog statusa. Pri tom istovremeno moramo paziti sigurnost naših građana tako što ćemo znati tko i kakav nam ulazi u zemlju te pratiti njihovo kretanje i ponašanje. I u ovim pitanjima međunarodna zajednica pomno prati svaki naš korak. Nažalost, problem je takav da ga ne možemo rješavati bez pomoći i tješnje suradnje s Europskom unijom.

Jedna od Vaših čestih izjava je ta da su cilj i misija HDZ BiH europska BiH. Kakva je  po Vašem viđenju ta europska BiH i zašto uglavnom iz HDZ-a stižu izjave da su jedino Hrvati pobornici i zagovornici evropskih vrijednosti. Smatrate li uistinu da nema drugih stranaka u zemlji kojima je stalo do europskog puta? 

– Vrlo jednostavno, europska BiH je članica Europske unije odnosno zemlja koja ispunjava i  prati europske standarde u svim relevantnim pitanjima i područjima života, prije svega  vladavine prava, unutarnje stabilnosti, efikasnih institucija, zaštite ljudskih prava i prava  manjina, gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti itd.

Potvrđujući Hrvate kao nositeljima europskih vrijednosti nikada nismo zanijekali drugima europsku orijentaciju, ali smo osjećali potrebu da jasno iskažemo svoju, i to ne treba nikoga  smetati zato što je to iskreno, bez obzira kako to netko drugi vidio ili tumačio. U tome nema nikakve razmetljivosti ili želje da se prikažemo na bilo koji način vrjednijim ili boljim od  drugih. Da su samo Hrvati opredijeljeni za EU onda cijela ta priča ne bi imala puno smisla. Naša je želja bila prije svega da ojačamo svijest unutar svog naroda o tom pitanju i da ga ohrabrimo da da svoj puni doprinos europskoj perspektivi BiH, da ostane na svojim stoljetnim  ognjištima, a onda i da pozovemo i druge koji dijele te vrijednosti i spremni su slijediti taj put. Nije dovoljno pokrenuti samo politiku, već i cjelokupno društvo i sve njegove komponente, i Srbe i Hrvate i Bošnjake, kao i sve druge građane. Zamkama prošlosti možemo izbjeći samo ukoliko sazrijemo kroz zajednički radi i unutarnji dijalog o svim bitnim pitanjima. To je nužno kako bi bili spremni za ono što se od nas kao države očekuje na EU putu, ali i ono što sami priželjkujemo za sebe i svoju djecu.

(avaz.ba)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari