Pratite nas

Intervju

INTERVJU: Božo Petrov o odnosu s Crkvom, HDZ-om i SDP-om

Objavljeno

na

Intervju jutarnjeg lista s čelnikom Mosta Božom Petrovim

[ad id=”68099″]

Kako idu pregovori s Domoljubnom koalicijom? Jeste li već došli do ključnih imena za Vladu?

– Pravimo bazen s dva-tri kanidata po resorima koje bi trebali voditi. Taj bazen ljudi ići će na usuglašavanje prema Domoljubnoj koaliciji i Tihomiru Oreškoviću. Imena i prezimena nismo fiksirali, ali moraju biti stručna. Oko koga će se suglasiti Domoljubna koalicija i g. Orešković manje nam je važno od toga da se provedu reforme.

Definirali ste za koje će resore Most biti odgovoran?

– Ne želim zaključivati pregovore preko medija. Oni će trajati barem još tjedan dana. Inzistirat ćemo na šest resora o kojima smo razgovarali i s koalicijom Hrvatska raste. To su ministarstva pravosuđa, unutarnjih poslova, uprave, gospodarstva, zaštite okoliša i poljoprivrede.

Bilo je govora da će svi zastupnici Mosta, osim vas kao potpredsjednika Vlade, biti u Saboru. Sada se barata informacijom da se Ivan Lovrinović i Juro Martinović tome protive jer žele biti ministri. Što se događa?

– Postoji mogućnost da naši zastupnici budu u Saboru. Definitivna odluka će se donijeti na zajedničkom tijelu idući tjedan.

Lomite li se oko toga?

– Ništa pretjerano. Riječ je o velikoj odluci i ljudima treba određeno vrijeme da dobro razmisle i odluče što će.

Što je, po vašem mišljenju, bolje za Most – da vaši zastupnici budu u Saboru ili da participiraju u izvršnoj vlasti?

– Postoje dobre i loše strane jednog i drugog. Ako svi saborski zastupnici budu u Saboru, šaljemo jasnu poruku da nismo, kako smo sve vrijeme i govorili, foteljaši i da nismo ušli u sve ovo da bi točno određene osobe postale ministri, potpredsjednici i raspredile se po drugim funkcijama. Nama su važne reforme. S druge strane, Most je okupio niz stručnjaka za koje sam uvjeren da mogu iznimno kvalitetno voditi ministarstva, provoditi reforme i, ono najbitnije, podignuti efikasnost javnog sektora i javne uprave.

Most, osim u manjem dijelu, nije stranka i nemate svoje kadrove. Kako nalazite ljude koje biste delegirali u tijela izvršne vlasti?

– Ono što se možda čini minusom, na drugoj je strani plus. U Hrvatskoj je nevjerojatno velik broj stručnih ljudi koji se ne žele stranački opredijeliti. Zato do danas nisu ni ulazili u politiku. A mi smo platforma koja se ne želi opredijeliti ni za SDP, ni za HDZ, nego zastupa struku i promjene, što znači da se ljudi koji su sve ovo vrijeme ostajali sa strane imaju za koga opredijeliti. Počeli su nam se javljati prije godinu dana, a to se još više intenziviralo nakon izbora. Vidjeli su u zadnjih šest-sedam tjedana da nismo na prodaju i da nam je stalo do promjena.

Ne sumnjam da se ljudi javljaju, ali morate nekoga dobro poznavati da biste znali koliko je kvalificiran za to što radi, kakva je osoba, možete li se na nju osloniti… Nemate stranku ni stranačku bazu, a na nekoga se morate osloniti. Na koga?

– Uz to što se nama ljudi javljaju, mi smo kroz svoje profesije, a Most okuplja najrazličitije, došli do ljudi za koje mislimo da su vrlo kvalitetni. Mi im prilazimo, razgovaramo s njima i pitamo jesu li se, i na koji način, spremni uključiti u naš projekt, bilo to savjetima, prijedlozima ili na koji drugi način.

Otkud tako velik interes za Ministarstvo unutarnjih poslova i tajne službe?

– Imamo jednak interes za svih šest ministarstava. A priču oko MUP-a nismo potencirali mi, nego drugi. Razlog je vjerojatno opći stav da pripada HDZ-u ili da su za njega zainteresirani, a iz toga su slijedila brojna novinarska pitanja hoćemo li inzistirati na MUP-u, hoćemo li ga zadržati. Da su me pitali za bilo koje drugo ministarstvo, jednako bih odgovarao. Dojam o velikom intersu za MUP proizvod je medijskog interesa. Međutim, ne bježimo od toga da želimo hrabru i neovisnu osobu na čelu MUP-a jer smatramo da se borba protiv korupcije i kriminala mora nastaviti.

Kažete da biste u svim resorima koje preuzmete proveli reforme. Što biste reformirali u MUP-u?

– U odnosu na sve reforme, a ne samo MUP, napravit ćemo pet ključnih točaka koje će stajati u reformskom sporazumu. Tražit ćemo da to isto napravi i druga strana. Potpisnik reformskog sporazuma moraju biti Most, Domoljubna koalicija i g. Orešković. Očekujem da će se to dogoditi prije formiranja Vlade. U ovom času ne bih izlazio s tih pet točaka jer ćemo se, uz kadrove, morati usuglasiti i oko njih.

To ipak nije razlog da ne kažete što u MUP-u ne valja.

– Odgovorit ću vam što je ključno i na tome se zadržati. A radi se o depolitizaciji kadrova. Politika mora imati što manje utjecaja na MUP kako bi policija mogla kvalitetno i uspješno raditi svoj posao.

Možete li iznijeti nekoliko negativnih primjera utjecaja politike na rad policije?

– Nismo bez razloga tražili cijeli paket koji se bavi otkrivanjem i sankcioniranjem kriminala, dakle ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa. Smatramo da u tom procesu određene karike ne funkcioniraju. Ili nam je slabo zakonodavstvo ili se zakoni ne provode kako treba.

Želite li reći da policija ne radi na otkrivanju kriminala?

– Ne bih to tako rekao. Mogu govoriti samo o osobnom iskustvu. Na razini lokalne samouprave nisam imao prigovor na rad policije. Reagirali su na naše prijave i uzimali dokaze. Ali je negdje zapinjalo, a nije jasno gdje i u čijim ladicama. Prijavimo stvari koje su jasne čak i osnovnoškolcu, a prođe i po godinu dana da bi se povukao tek jedan potez. Ne znam zapnu li slučajevi u policiji nakon privih izvida ili u Državnom odvjetništvu… No, moram istaknuti da je na problem ‘zapinjanja’ kod policijskih izvida upozorio i državni odvjetnik g. Dinko Cvitan, za kojeg mi u Mostu smatramo da dobro radi svoj posao…

Govorite li o Stipi Gabriću Jambi?

– Kada govorim o lokalnoj samoupravi, ne mislim samo na Metković, nego i mjesta s kojima smo povezani preko platforme Mosta.

A što je s vašim slučajem? Sumnjate ili znate da vas je policija prisluškivala i uhodila?

– Izrazio sam svoje sumnje mnogo ranije. Jasno mi je da će se, u trenutku kada izgovorite, zloupotreba negirati, a kada uđete u sustav, u njemu neće biti dokaza. Na kraju ispadate smiješni uvjeravajući druge u ono za što ste uvjereni da je istina. Zato neću dalje raspravljati o svom slučaju. Smatram da MUP trebaju voditi čestite i odogovorne osobe. Oni su pozvani reći istinu o tome što se događa. Ako to nisu spremni, postoje druge institucije koje su iznad njih. Očekujem da se sve razriješi.

Zašto ste posumnjali da ste pod prismotrom?

– Iznijet ću samo činjenice. Prije petnaestak dana u medijima je objavljeno otvoreno pismo predsjednici o tome što se događalo u vojnom odsjeku i radnjama od prije četiri-pet mjeseci koje su tada došle do mene. Sada je to javni sadržaj otvorenog pisma. S druge strane, iz MUP-a je došla predstavka saborskom odboru. Sada će se morati istražiti što se događalo, a to je u redu, pa ako se i pokaže da se vojna služba i MUP nisu nigdje ogriješili. Nevjerojatno je, međutim, da me ministar unutarnjih poslova zove na sučeljavanje, pokazuje isprintane članke s portala koji je izašao s takvim bljuvotinama o meni i članovima Mosta da će zbog njih morati na sud. Angažirao sam odvjetnički ured koji priprema tužbu. Ostojićevo je ponašanje žalosno. Radi se o ministru unutarnjih poslova koji bi, da je imalo čestit, prvo provjerio o čemu govori, a ne bi se koristio napisima takvog portala.

Kako će Most spriječiti zloporabe represivnog aparata?

– Depolitizacijom kadra.

I sada je na snazi zakon prema kojemu se sav rukovodeći kadar bira na natječajima i mora ispunjavati propisane uvjete.

– Za provedbu zakona mora postojati politička volja. Sit sam javnih natječaja. Svi na koje sam nailazio u Gradu bili su navodno javni. Zapravo sve ovisi o osobi koja provodi natječaje, ona režira hoće li stvarno biti javni ili će se to samo fingirati. Potrebno je uvesti kontrolne mehanizme i, ako se otkrije da se manipuliralo natječajima, sankcionirati osobe koje su ih provodile.

Pristali ste u razgovorima s Domoljubnom koalicijom da se formira ured ili drugo tijelo pri Vladi koje bi bilo zaduženo za domovinsku sigurnost. Što bi trebalo raditi?

– U ovome trenutku nismo ni na što pristali. Od početka se zalažemo za racionalizaciju, a po potrebi ukidanje ne samo ministarstava nego i raznih agencija, organizacija i svega onoga za što se nakon iscrpne analize pokaže da nije racionalno ustrojeno. Ovo što su nam iz Domoljubne koalicije pokazali je intencija. Bili smo korektni i saslušali ih. Ali nije realno da se u roku od 15 dana radi preustroj ministarstava. To smatramo vrlo ozbiljnim potezom u koji neće biti uključena samo ministarstva, nego i druga tijela. Most će formirati stručni tim, a isto i Domoljubna koalicija, koji će sve proanalizirati i u roku od šest mjeseci reći što treba napraviti. Hoće li nakon te analize i u tom planu biti Ministarstvo demografske obnove i useljeništva, ne znam. Možda će za to biti potrebno ministarstvo, a možda će biti dovoljan samo ured.

Niste odgovorili što bi radio ured za domovinsku sigurnost?

– Ne znam. Mi to ne tražimo. To je stvar pregovora, ali do teme nismo došli. Nitko mi još nije objasnio da postoji intencija za osnivanje toga ureda. Sve što o tome znam je iz medija. S g. Karamarkom kao predstavnikom Domoljubne koalicije nisam nikada razgovarao o tome. Samo se u jednom razgovoru, u jednoj rečenici, to usput provuklo, a razgovor je bio o nečemu sasvim drugom..

Selite li se u Zagreb s obzirom na to da ćete uskoro biti potpredsjednik Vlade?

– Tijekom radnog tjedna da, ali obitelj se još ne seli.

Znači li to da i kod kuće još pregovarate?

– Ne, nego moja supruga u ovom času ne želi prekidati radni odnos. Tako će biti do ljeta, a onda ćemo odlučiti što ćemo.

A što je s psihijatrijom? Radite li išta u osnovnoj struci?

– Već dvije i pol godine ne radim u bolnici. Ako mi je ičega žao, to je struka i nadam se da ću joj se vratiti. Sada za nju nemam vremena. Ako želite pošteno raditi, morate se posvetiti samo jednom poslu. Kada sam preuzeo posao gradonačelnika Metkovića, više nisam mogao raditi u kliničkoj bolnici. Imao sam samo mali angažman, doslovce 45 minuta tjedno, na pregledima za vozačke i dozvole za nošenje oružja. To i ne mogu nazvati radom u struci jer je riječ o kratkim psihijatrijskim procjenama, a to nije onaj lijepi i zahtjevni posao u struci.

Radili ste u bolnici, dakle s težim slučajevima. Kao ste se uspijevali ‘očistiti’ od posla?

– Mislite od psihijatrije?

Da. Od politike se vjerojatno nikada nećete očistiti.

– Mislim sasvim suprotno. Nikada se neću očistiti od psihijatrije, a kad je o politici riječ, vjerujem da ću onako kako sam naglo u nju ušao jednako iz nje i izaći. Politika nije moja ljubav, a psihijatrija jeste. Kad je riječ o psihijatriji, nisam se morao čistiti od posla jer je to nešto najljepše čime sam se bavio. Uživao sam u radu s ljudima i nikada mi nisu bili teret. Naravno da dođe do zamora nakon osam do deset sati dnevno u razgovoru o problemima. Nakon toga se treba odmoriti, bilo da ćete odspavati, igrati nogomet, igrati se s djecom ili se nekako fizički angažirati.

Dakle, nije vam bio problem ostaviti tuđe traume po strani?

– Ako nemate empatiju prema ljudima s kojima razgovarate, ne možete kvalitetno rješavati njihove probleme. U psihijatriji nisu bitne samo tablete. Važan je razgovor i terapeutski odnos koji stvarate s ljudima. On je jednako važan kao i terapija lijekovima. Ponekad je dovoljan samo razgovor, ali nikada nisu dovoljni samo lijekovi. Životi i tragedije ljudi znaju biti bolni, ali si ne smijete dopustiti da vama to bude ograničavajući faktor u rješavanju problema. Morate osjetiti osobu koja vam je došla s problemom, ne možete i ne smijete biti hladni, ali morate naći mjeru.

Da niste prekinuli pregovore s koalicijom Hrvatska raste, Most bi, kako sada izgleda, imao daleko više utjecaja u novoj Vladi nego što će imati u koaliciji s HDZ-om. Vi biste bili premijer, a Most bi dobio sedam ministarstava. Jeste li se već vidjeli kao premijer?

– Od početka smo se zalagali za to da platforma Mosta iznjedri najbolje. Zato nikada nismo razmišljali o pozicijama. Sebe nikada nisam želio vidjeti ni na kojoj poziciji. Nisam se zamišljao ni kao premijera, ni kao potpredsjednika Vlade, ministra ili saborskog zastupnika. Takve su mi misli bile gubljenje vremena. Radio sam na tome da se sustav posloži i promijeni i na tome sam inzistirao. U trenutku kada su se okolnosti promijenile i kada se od mene tražilo da preuzmem dužnost premijera, to nije bila ugodna situacija. Neki ljudi bi možda jedva dočekali da budu kandidati za premijera smatrajući da je to čast i uživanje. Ja mislim da što je pozicija veća, veći su odgovornost i teret. Ako ste imalo odgovorni, to vas mora zabrinuti. Dobiva se moć, ali nije stvar samo u tome, nego što s njom možete učiniti. Odluka mi nije bila lagana, ali ako smo već krenuli u sve, prihvatio sam je. No, mnogo nam je važnije bilo s kim razgovaramo te je li druga strana iskrena, i to je, zadnjih 48 sati, bio problem.

Usudili biste se biti premijer? Pitam vas to s obzirom na to da ste mlada osoba, a političko iskustvo vam se iscrpljuje na vođenju Metkovića.

– To stoji, i zato sam, kada se pojavio g. Orešković, iznio stav da je on kvalitetniji kandidat za tu dužnost od mene. Nikada mi to nije bio problem priznati.

Ali da niste prekinuli pregovore s Milanovićevom koalicijom, bili biste premijer?

– Ako nema bolje opcije – da. Ali kada se slijedom okolnosti koje nisu bile lijepe pokazala bolja mogućnost, onda je korektno da se dužnost prepusti drugoj osobi.

Od koga ste i kada doznali da su neki članovi Mosta imali ponoćni sastanak sa Zoranom Milanovićem, i to u Vladi?

– Zar mislite da bi g. Milanović to meni rekao?

Rekao je javno. Doduše, članovima svog kluba zastupnika.

– Da, nakon 15 dana od prekida pregovora. A drugu priču je pričao u trenutku kada smo prekinuli pregovore. Naravno da mi to nikada ne bi ranije rekao jer bi to značilo prekid pregovora. Drago mi je da je ipak izašao s tom informacijom.

Jesu li vam vaši zastupnici objasnili zašto su išli u Vladu na sastanak s Milanovićem?

– Izjasnili su se pred zajedničkim tijelom Mosta. Presudili su telefonski kontakti.

Ljuti li vas to što vas se u medijima stalno povezuje s Crkvom?

– Ljuti me što stalno moram objašnjavati iste stvari. Rekao sam da na mene Crkva i pojedinci iz Crkve nemaju i neće imati utjecaja, i to je tako. Ali se to stalno otvara kao pitanje i stalno moram ponavljati jedno te isto.

Jedan od rijetkih trenutaka kada vas je TV kamera uhvatila s emotivnim izrazom lica bio je onaj kada ste doznali za objavu biskupa Košića na Facebooku u kojoj vas je izvrijeđao zbog formiranja vlasti s ‘komunistima’. Kako ste se osjećali taj čas?

– Ne znam kakav mi je bio izraz lica, ali znam što je bilo u meni pa mogu pretpostaviti. Ne slažem se s načinom na koji su se pojedinci iz Crkve oglašavali, to nije njihovo pravo. Crkva ima pravo ukazivati na anomalije u društvu, na promjene vrijednosti, ali pojedinci unutar nje nemaju pravo na takav način utjecati na političare i njihovo donošenje odluka. Tako mislim o Katoličkoj crkvi, ali i svakoj drugoj vjerskoj zajednici. Zato me objava biskupa Košića istovremeno razočarala i razljutila. Ne toliko što je bila uperena prema meni, nego zbog načina. Ponekad u meni zna proraditi inat i da je bila jednaka situacija između SDP-a i HDZ-a, pismo biskupa Košića moglo je samo proizvesti suprotan efekt.

Iz ovog što govorite lako bi se moglo zaključiti da ste skloniji papi Franji, nego našim biskupima.

– Nisam analizirao politiku pape Franje. Ali sigurno podržavam njegove poruke otvorenosti, razumijevanja i skromnosti.

Kakvi su vam planovi za Most? Hoćete li širiti stranku i zastupnicima koji su na vašoj platformi izabrani u Sabor ponuditi da se uključe?

– Nikada nismo bili klasična politička stranka sa svojom stranačkom infrastrukturom niti ćemo to postati. Razlog je što naš model eliminira mogućnost korupcije, podobnosti… Kada nemate stranačku infrastrukturu, nemate ni stepenice po kojima se netko može penjati. Jasno, kada nemate stranačku infrastrukturu, puno je teže provesti određene stvari i pokazati što radite. Nemate iza sebe vojsku koja će vam klicati neovisno o tome jeste li u pravu ili ne. Istodobno je teže i svima koji bi kroz Most možda vidjeli neku svoju priliku, ali je ne mogu dobiti jer mi ne tražimo da nam netko dođe zato što će uzeti člansku iskaznicu, nego zato što nešto vrijedi. I nama samima je ovakav ustroj osigurač da se ne uljuljkamo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Intervju s Romanom Leljakom, istraživačem komunističkih zločina: Istina mora biti dostupna svakome

Objavljeno

na

Objavio

Pod PETOKRAKOM  počinjen je stravičan zločin na hrvatskim narodom za vrijeme i nakon II. Svjetskog rata. Hrvati se od tog zločina neće nikada demografski oporaviti. Ono što je najstrašnije je to kako je istina o tim zločinima još uvijek nepoznata i nedovoljno istražena.  Prema Rezoluciji 1481 Hrvatska je trebala suočiti se s tom činjenicom i osuditi sve totalitarne režime što do današnjeg dana nije učinila na primjeren način…  Kamenjar.com donosi Intervju s Romanom Leljakom, istraživačem komunističkih zločina:

Prije nekoliko dana pretraživao sam po Internetu i naišao na vrlo zanimljivu WEB stranicu – www.leljak.eu. Ušao sam u stranicu i pregledao njezin sadržaj. Na stranici je omogućeno besplatno gledanje dokumentarnih filmova „MARIBOR: NAJVEĆE STRATIŠTE HRVATA“ i „MIT O JASENOVCU“, čiji je autor gospodin Roman Leljak.  Pored ova dva filma najavljen je i skori izlazak filma „DJECA 1941.-1945. Tim povodom odlučio sam obaviti karatak intervju s gospodinom Romanom Leljakom. Mislim da nije potrebno donositi njegovu biografiju jer je on poznat našem čitateljstvu, a oni koji o njemu žele saznati više mogu to pronaći upravo na ranije navedenoj internetskoj stranici.

Gospodine Leljak u zadnje vrijeme niste toliko prisutni u Hrvatskoj. Koji je razlog tomu?

Prije svega želim pozdraviti sve Hrvatice i Hrvate, a naročito one koji već duže prate moj rad i daju mi potporu, kako moralnu tako i materijalnu. Bez te potpore bilo bi teško ostvariti sve ovo što činim kako bi istina izašla na vidjelo.

Pitate me zašto trenutno nisam toliko prisutan u Hrvatskoj. Na prošlim izborima za načelnike općina u Sloveniji i to u drugom krugu pobijedio sam te postao načelnik Općine Radenci. Ta moja nova dužnost je vrlo odgovorna i sam joj se posvetio gotovo u potpunosti, osobito u ovom periodu kada je nužno donijeti Proračun općine. To dakako ne znači da i dalje ne radim na rasvjetljavanju istine o žrtvama komunističkog režima u i nakon II. Svjetskog rata. Dakako vremena imam malo no ne odustajem od daljnjeg rada.

Povod ovog našeg razgovora je Vaša nova web stranica  www.leljak.eu . Kako to da ste se odlučili na to s obzirom da dajete mogućnost besplatnog gledanja vaša dva dokumentarna filma  „MARIBOR: NAJVEĆE STRATIŠTE HRVATA“ i „MIT O JASENOVCU“?

Za to postoji više razloga. Kao prvo te dokumentarne filmove, kao i neke druge, nisam radio radi novca već kako bi obične ljude upoznao s monstruoznom istinom o ratnim i poratnim događajima, istini koja je desetljećima bila brižno skrivana. Kao čovjek dužan sam svjedočiti istinu do koje sam došao istraživačkim radom. Moji filmovi napravljeni su na temelju dokumenata do kojih sam došao u arhivima u Hrvatskoj i Srbiji te u nekim drugim državama ex Jugoslavije. Oko oba filma, a osobito oko filma „MIT O JASENOVU“ podigla se velika prašina. Oni koji osporavaju ovaj moj autorski rad svjesni su da je nastao na temelju postojeće dokumentacije no ne žele prihvatiti istinu. Svakom je jasno kojem djelu društva i ideologiji oni pripadaju te koji su razlozi ne prihvaćanja istine.

Zašto sam filmove dao za gledanje besplatno? Vidite knjiga i film u oba slučaja koštaju 150,00 kuna. To je bika minimalna cijena s kojom se može pokriti dio troškova oko izdavanja, a s obzirom na nakladu kao i plaćene iznose za dokumentaciju i filmske zapise. Svjestan sam kako je 150,00 kuna u ovom trenutku puno novca za veliki dio puka pa sam odlučio dopustiti besplatno gledanje. Vjerujem da će oni koji mogu i dalje kupovati filmove i knjige narudžbom preko ovo moje web stranice kako bi ih ostavili za buduća pokoljenja.

U jednom od svojih predavanja naveli ste kako će te objaviti tu dokumentaciju kako bi bila dostupna svima, a osobito mladim znanstvenicima. Kad će te to učiniti?

Uz ove dokumentarne filmove izdao sam i istoimene knjige u kojima se nalazi dio dokumentacije kao potvrda izrečenom. U knjizi „MIT O JASENOVCU“ dao sam vrlo kratak uvod i knjiga koja ima 393  stranice donosi ogroman broj dokumenata, njih oko 400 stotine. Zašto sam to učinio? Pitanje logora u Jasenovcu i lažnog mita o počinjenim zločinima od strane Hrvata ideološka je tvorevina kojom su komunisti uvijek željeli držati hrvatski narod odgovornim za nešto Hrvati nisu počinili u obimu u kojem se to navodi. Niti jedan logor na svijetu nije dobro mjesto i nema onoga logora u kojem nisu počinjeni neki zločini pa tako i u Jasenovcu. Zločin je zločin i tako ga treba promatrati. On nema nacije i opravdanja, ali isto tako i lažno optuživanje u svrhu ideoloških ciljeva nema i ne smije imati opravdanje.

Moderni hrvatski povjesničari poput Goldštaja izjavili su kako se žrtve Bliburga, Hude Jame i Jasenovca ne mogu uspoređivati, a što nitko ne želi. Žrtve su žrtve. Na taj način je vjerojatno želio reći kako su na Bleiburgu i Hudoj Jami svi bili krivi, iako to nije nikada dokazano u sudskoj postupku, a istovremeno optužiti Hrvatsku za počinjenje zločina u Jasenovcu i to na temelju lažnog mita fabriciranog od strane komunista..

Objava dokumentacije zahtjevna je s obzirom na način na koji se treba prezentirati. To zahtjeva prilično mnogo vremena kojeg ja u ovom trenutku nemam no kao što ste do sada vidjeli ja svoja obećanja izvršavam.

Na stranici ste objavili skori izlazak filma „DJECA 1941. – 1945.“ Kad bi to moglo biti?  

Vidite, pitanje djece na prostoru Jugoslavije od 1941. do 1945. me zainteresiralo radi moje senzibilnosti prema djeci. Kao otac dobro znam što je to ljubav i briga o djeci. Upravo zato smatram stravičnim živote i stradanja djece u navedenom periodu. Ta mala i  krhka bića nisu smjela osjetiti zlo rata i stradanja s bilo čije strane. Upravo zato sam odlučio napraviti ovaj film..  Taj film mora biti upozorenje svima kao je zločin prema djeci najstrašniji zločin i  kako se takvo što više nikada ne smije ponoviti. Kao vjernik i vi znate što je Isus rekao: „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25,45). Za ovaj film odabrao sam izreku Fjodora Dostojevskog: „Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta“.

Iako nije vezano direktno na ovaj intervju možete li nam reći svoje mišljenje o trenutnom prijeporu u Hrvatskoj  između PETOKRAKE i  pozdrava „ZA DOM SPREMI“  

Pod PETOKRAKOM  počinjen je stravičan zločin na hrvatskim narodom za vrijeme i nakon II. Svjetskog rata. Hrvati se od tog zločina neće nikada demografski oporaviti. Ono što je najstrašnije je to kako je istina o tim zločinima još uvijek nepoznata i nedovoljno istražena.  Prema Rezoluciji 1481 Hrvatska je trebala suočiti se s tom činjenicom i osuditi sve totalitarne režime što do današnjeg dana nije učinila na primjeren način.

Pozdrav „ZA DOM SPREMNI“ koristio se u NDH i u Domovinskom ratu pri agresiji srbočetničkog agresora na Hrvatsku i i to između ostalog pod onom istom petokrakom iz II. Svjetskog rata.  Taj pozdrav, koliko je meni poznato, nalazi se u grbu postrojbi dragovoljaca HOS-a, koja su bile legitimne postrojbe Hrvatske vojske.  Pod tim ratnim pokličem izginuo je cvijet hrvatske mladeži braneći svoju Domovinu.  Apsolutno je ne logično zabraniti sada taj legitimni grb jedne ratne postrojbe koji je danas legitimni grb udruge HOS-a. Čini li se vama logičnim da se smije nositi i slaviti grb – znamen agresora, a da se ne smije slaviti i nositi grb vaš postrojbe koja je obranila zemlju od agresije.  Meni se ne čini.  Taj poklić ili pozdrav, kako god hoćete, u ovom domovinskom ratu korišten je časno i vojnički i ne može mu se nametati nikakve optužbe.

Što mislite o zabrani misnog slavlja u Bleiburgu?

Velika je glupost zabranjivati mise za bilo  kim a osobito za tolikim nevinim žrtvama kao što su to Bleiburške žrtve. Mise zadušnice služe se za mrtve kako bi im se pomoglo dušama u čistilištu na putu pred Boga i njegov sud. To je ako hoćete prije svega civilizacijski čin opraštanja od najmilijih a ujedno i molba očišćenja njihovih grijeha koje su eventualno počinili. U svakoj masi može se naći neka budala koja se ne ponaša u skladu s trenutkom i običajem no to su pojedinci. Toga je bilo i uvijek će biti. Zato postoje redari i policija koji će takvu osobu udaljiti i poduzeti sve druge potrebite mjere i zakonom predviđene radnje. Ne može se na temelju jedne ili nekoliko takvih budala generalno osuđivati skup, organizatora ili pak čitav hrvatski narod.

Zahvaljujem Vam se na vremenu koje ste odvojili za ovaj intervju. Ne ljutite se zbog ova dva posljednja pitanja jer nas je zanimao Vaš pogled na to s obzirom na vaša saznanja i istraživački rad. Želim Vam puno uspjeha u vašim poslovima kao i obiteljske sreće i zadovoljstva.

Hvala i Vama što ste me posjetili i vidimo se na predstavljanu filma  „DJECA 1941. – 1945.“. Sretan Vam put unatrag u Hrvatsku.

Razgovarao: Zoran Čapalija – Čaplja/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ministrica Gabrijela Žalac: ‘Ne znam kome smetam, ali obrisi mi se kristaliziraju’

Objavljeno

na

Objavio

O svim detaljima slučaja s Mercedesom i političkoj pozadini s ministricom Gabrijelom Žalac u Dnevniku Nove TV razgovarala je reporterka Sabina Tandara Knezović. Ministrica je rekla i da ima indicije da je napad na nju prenuo iz HDZ-a.

Zašto odmah jučer niste rekli da je auto od Vaših roditelja?

Upit koji je došao do našeg Ministarstva je pitao je li auto koji je parkiran u dvorištu u vlasništvu mene ili mog supruga i mi smo odgovorili da niti je u vlasništvu niti je u najmu moje obitelji.

Mislite li da ste rekli čiji je, već jučer otklonili sve sumnje?

Ne mislim. Mislim da smo sve rekli jučer, prekjučer, jutros ili popodne, bilo bi sve isto.

Oporba smatra da su Vam izjave bile kontradiktorne?

Mislim da sam bila apsolutno precizna. Oporba je da svaki dan kritizira, to je njihov zadatak. Kad govorimo o ugovoru o najmu, ja sam ga donijela, da ne bi bilo nešto krivo. Sklopila ga je moja majka s rent-a-carom. Ima i aneks ugovora, ovjeren kod javnog bilježnika. Mislim da se krši Zakon o GDPR-u. Zašto bih izlazila s ugovorom koji je vezan za moje roditelje?

Gospodin Stojanović je rekao da ste vi dozvolili da se pokaže.

Nakon svega, naravno da smo se dogovorili da ćemo ga pokazati, jer ništa ne krijemo, niti imamo što skrivati.

Jeste li spremni sve predočiti i Povjerenstvu ukoliko slučaj dođe do njih?

Apsolutno. Svu svoju imovinu, sve što imam i do sada i ubuduće i prijavila u svoju imovinsku karticu i sigurna sam da kada budem kupovala auto, da ću ga prijaviti u imovinsku karticu, što je i moja obveza.

Planirate kupiti auto?

Planiram dogodine kupiti auto, s obzirom na to da sam imala prometnu nesreću.

Tko plaća mjesečne uplate za auto?

Moja majka ima ugovor o najmu vozila i aneks ugovora. Cijene koje su tamo bile izložene nisu prihvatljive.

Možete nam reći koliki je mjesečni najam?

Mjesečno 599 eura plus 304 eura za kasko, osiguranje vozila, registraciju, ugovor je sklopljen na godinu dana. Hoće li ga roditelji u konačnici kupiti ili neće to je njihov odabir.

Uplatnice ste spremni isto predočiti Povjerenstvu?

Predočit ću sve. U ovoj situaciji u kojoj se ja nalazim, a to je medijski linč, sigurno da ću predočiti.

Je li Vam gospodin Stojanović tu pogodovao? Je li bilo kakvih popusta?

Meni nije pogodovao sigurno. Poznajem ga, poznavala sam ga i poznavat ću ga. Ovo što se danas pokušalo insinuirati, a govorimo o HBOR-ovom kreditu koji je dan.

To je izjava gospodina Marasa.

Sve je u redu, ali taj kredit koji je gospodin dobio za hotel je u mandatu SDP-ove Vlade. Ja sam član nadzornog odbora i pitam se ako si član nadzornog odbora kao što ja jesam, ako poznajem neke ljude koji su bili na razgovoru kod mene za bespovratna sredstva, pa smo ih mi uputili u HBOR-u jesam li ja u sukobu interesa. Kad govorimo o autobusima – da, autobusi su kroz operativni program kohezivnog programa ugovoreni u gradu Splitu, zajedno s ministarstvom prometa i središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje, Promet d.o.o. koji je u vlasništvu grada. Promet d.o.o. objavljuje natječaj kao korisnik europskih sredstava, javni otvoreni postupak na kojem može sudjelovati bilo tko. Do danas nisam znala da je gospodin Stojanović aplicirao na to. Odluku o odabiru vrši Promet d.o.o. i ja ne vidim ništa sporno. Mogla bih dnevno oko tisuću projekata razgovarati se o bilo čemu sa svima.

Možemo li očekivati da se njegovo ime opet pojavi u još nekom natječaju?

Pa ja to ne znam. Svaka tvrtka na tržištu ima se pravo javljati na otvorene postupke.

Koliko dugo poznajete gospodina Stojanovića?

Od kad sam ministrica, par puta smo ručali i vidjeli se u njegovom hoteli prilikom našeg boravka i to je sve.

Jeste li mu pogodovali?

Ne. Ni u kom slučaju.

Stojanovićeva tvrtka dobila je na tom natječaju da splitskom Prometu isporuči 20 autobusa. 80 posto tog novca je išlo iz tih fondova. Vi apsolutno tvrdite da nemate tu nikakve veze?

Nemam. Niti u bilo kojem drugom projektu. Korisnik kad dobije europska sredstva, on objavljuje javni poziv, otvoreni postupak nabave u kojem se može svatko natjecati, tajno se otvaraju se ponude, odluka o odabiru se vrši u toj tvrtci koja je korisnik europskih fondova.

Je li Vama netko smješta ministrice?

Rekla bih nakon ovih deset dana iskustva, rekla bih apsolutno da.

Tko?

Pa imam nekakve insinuacije, ali o tome ćemo…

Unutarstranački sukobi ili?

I tu se nekako obrisi daju naslutiti.

Iz stranke da Vam netko smješta?

Da.

Ne možete nas sada ovako ostaviti.

Mogu. Ostavit ću vas skroz u nedoumici. Do određenog trenutka.

Zašto, koji su razlozi?

Iz svega što ste mogli vidjeti u proteklom vremenu. Posebice blaćenja mene kao ministrice, moje obitelji, uznemiravanja moje djece i svega ostalog, za sada ću ostati suzdržana.

Bi li trebalo doći do nekakvih preslagivanja unutar stranke?

Piše se o tome već neko izvjesno vrijeme.

Što se piše?

U medijima se piše štošta. Puno je neistina izgovoreno o meni i mojoj obitelji i tome slično. Prema tome, ovo što je danas u medijima vezano za mog supruga, moju majku, moje djece…

Imate li ambicije napredovati u stranačkoj hijerarhiji?

Vidjet ćemo kad budu unutarstranački izbori.

Je li tu srž problema?

Ne znam u čemu je srž problema, ali sigurno insinuacije i dokaze imam, pa doći će i vrijeme kada ćemo o tome razgovarati.

Je li to problem u smjeni generacija na području Slavonije?

Vidjet ćemo. Uvijek je problem u smjeni generacija.

Čeka se odluka tužiteljstva, što se tiče nesreće. Dođe li do kaznenog progona, jeste li spremni podnijeti ostavku?

Uvijek sam spremna podnijeti ostavku, ali što se tiče kaznenog progona i onoga što će reći DORH, u konačnici na svima je da rade svoj posao. I vama medijima, u konačnici, kad ste me pitali.

Koliko ste vozili na sat?

Rekla sam da će to utvrditi sudski vještak, odnosno policija. Vjerujem da sam vozila između 30 i 40 na sat maksimalno. Meni je dijete jednostavno izletjelo ispred auta. Ja sam izbjegavala. Ne bi voljela da se to ikome dogodi. Nisam bila pribrana u ponedjeljak, nisam ni u subotu.

Biste li nešto promijenili u toj cijeloj priči?

Ne bih.

Ne bi drugačije nastupili?

Ne bi sigurno davala izjave nikome u subotu. To sam rekla i odmah jer nisam bila u stanju dati izjave niti mislim da je prigodno da se u takvim situacijama daju izjave. U ponedjeljak sam došla pred novinare i pokazala moju vozačku dozvolu koja je istekla, za što mi je žao.

Tri godine.

Znam. Vozačku sam izvadila 1997. Ona je vrijedila do 65 godina. 1999. sam se udala. 2006. sam mijenjala sve dokumente.

Vi morate biti primjer.

Znam da moram biti primjer. To je moj propust i ja sam ga priznala. Nisam znala da mi je istekla vozačka dozvola.

Je li Vam premijer tu prigovorio?

Nije mi premijer tu prigovorio. Rekla sam mu o čemu se radi. Niti sam išta krila, niti išta krijem.

Jeste li danas s njim razgovarali?

Jesam. Razgovarala sam i jučer sa šefom oko toga. Ali ponavljam, da smo jučer dali taj ugovor ista bi situacija bila u medijima.

Vidimo da ste u skupovima uz premijera. Dakle, kome smetate?

Ne znam kome smetam, ali obrisi mi se kristaliziraju.

Kad ćete nešto konkretno reći?

Neću sad još ništa reći. Ima vremena i doći će vrijeme kada ćemo o tome razgovarati.

Jeste li izvadili novu vozačku?

Apsolutno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari