Pratite nas

Pregled

Božo Petrov: Prodaja dijela HEP-a za otkup Ine, za Most nije jedina opcija

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatskog sabora i čelnik Mosta, Božo Petrov, gostujući u emisiji Iza zavjese Tihomira Dujmovića potvrdio je kako Most ima dodatni model prema kojem bi se kupile dionice Ine od MOL-a bez prodaje dijela HEP-a.

Analizira ga zajednička radna skupina, a sastoji se od toga da država svoje dionice da kao obveznice. U tom slučaju građani, investicijski fondovi i državna poduzeća mogu od svoje dobiti kupiti te obveznice. Treba vidjeti povećava li taj model javni dug, rekao je Petrov.

Istaknuo je kako se o svim modelima vodi konstruktivna rasprava. Napomenuo je kako je i premijer Andrej Plenković na aktualnom prijepodnevu rekao da je otvoren i prema drugim modelima.

Dobra odlika ove Vlade je da se razgovara konstruktivno i argumentirano, naglasio je. Želimo da HEP bude lider na regionalnom tržištu u energetici. Kad bi se koristili svi njegovi prihodi za otkup dionica Ine, to bi onemogućilo razvoj tvrtke.

Na pitanje tko je krivac za situaciju u kojoj se Ina našla, Petrov je rekao kako su krivi svi oni koji su sudjelovali u donošenju odluka koje su bile samo osobnim i stranačkim interesima.

To je i jedan od razloga što smo bili blago rezervirani prema prvotnom modelu otkupa dionica Ine i zazivali promjene Ustava. Da je Most postojao 2002., gospodin Račan na takav način ne bi krenuo u privatizaciju Ine, niti bi se dogodilo da kompletna optička infrastuktura DTK krene prema privatnom tržištu.

Dati nekome cjelokupnu infrastrukutru, dati u proces privatizaciju Ine, isti proces pokrenuti za Hrvatske šume i Hrvatske vode, pripreme za privatizaciju HEP-a događaju se već pet do šest godina – o čemu su razmišljali oni koji su u to vrijeme vodili državu, pita Petrov.

Na pitanje o Tomislavu Karamarku i njegovim procjenama da ćemo izgubiti arbitražu, Petrov je odgovorio protupitanjem: “Tko je Karamarka brifirao da će Hrvatska izgubiti spor?

Ne bih izlazio javno da nisam bio isprovociran. Karamarko nije bio u pravu, završio je tako kako je završio jer je bio u sukobu interesa. Žao mi je što je tada pala vlada, ali bolje da je pala vlada nego da je mađarska strana dobila kompletnu Inu, rekao je. Dodao je da je Most u ovom slučaju pokazao vjerodostojnost.

Beskompromisni smo i to nas košta, a očituje se u medijskoj hajci na nas. Bez obzira na to, nećemo stati, u političku borbu ušli smo kako bismo nešto promijenili. Mnogi nam priznaju da se s pojavom Mosta puno toga promijenilo na političkoj sceni, naglasio je Petrov.

Komentirajući izjave na domjenku Srpskog narodnog vijeća Petrov je rekao kako su članovi Mosta uvijek osuđivali velikosrpski šovinizam. Trenutačno srpsko vodstvo prema njegovu je mišljenju frustrirano… još uvijek nisu svjesni do čega je dovela njihova iracionalna politika. Nadam se da će i njihovi građani shvatiti koliku im štetu čine.

Govoreći o slovenskim prijetnjama, Petrov je rekao kako ga je iznenadila Erjavčeva izjava, no ne vjeruje da će prijetnje ostvariti. Vjeruje da su Slovenci svjesni koruptivnih radnji kojima su kontaminirali proces arbitraže. Uvijek se može uzvratiti istom mjerom, no problemi se trebaju rješavati razgovorom i tihom diplomacijom, rekao je Petrov.

Na komentare ustavnih stručnjaka da nije dobro zazivati ustavne promjene, Petrov je rekao kako smatra da su neke ipak nužne. Zaštita prirodnih resursa djelomično je već navedena u Ustavu, no u praksi se pokazalo da to nije dovoljno, rekao je.

Suradnju s premijerom Plenkovićem ocijenio je jako dobrom. Problema, vjeruje, neće biti sve dok među partnerima postoji povjerenje.

Na pitanje jesu li mu se branitelji obratili s prijavom protiv HAVC-a, Petrov je rekao kako je protiv bilo kakvih intervencija u rad državnih institucija. Odgovorio sam im da sam za to da državna revizija provjeri sve institucije čiji je rad sporan, rekao je Petrov.

Zadnja tri mjeseca prolazili smo modele po kojima bismo nastavili djelovati, a istovremeno zadržali izvornu ljepotu temelja na kojima smo se izgradili. Htjeli smo otvoriti politički život svim građanima Hrvatske, a ne dati im člansku iskaznicu. Zadržat ćemo duh demokracije i našu težnju da što više ljudi uključimo u kvalitetan politički život, rekao je Petrov.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

HND brani Aleksandra Stankovića i napada HRT

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije “Nedjeljom u dva” Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND.

Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije “Nedjeljom u dva” izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, “poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji ‘Nedjeljom u dva’, u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s ‘građanskim ratom’”.

“Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike”, ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.

Iz transkripta dijela razgovora sa Stankovićevim gostom Predragom Mišićem vidljivo je što je točno kolega Stanković izgovorio, navodi se u dopisu HND-a.

“Svakom tko poznaje činjenice jasno je da je Hrvatska napadnuta nakon što je proglasila odcjepljenje od SFRJ i to nije dovodio u pitanje niti kolega Stanković. Ali u emisiji sa gostom je raspravljao (i) o tome ima li Domovinski rat, zbog raznih specifičnosti, i elemente građanskog rata a povod je bio osobna sudbina gosta”, ističe HND.

Vodstvo HRT-a očito misli kako je takva vrsta propitivanja nedopustiva na javnim medijskom servisu, unatoč činjenici da je čak i Ustavni sud u obrazloženju odbijanja ustavne tužbe u vezi ratnog zločina 12. siječnja 2015. nedvosmisleno naglasio: “Oružani sukob na području Republike Hrvatske imao je nemeđunarodni karakter do 8. listopada 1991.

Nakon toga, taj je sukob imao međunarodni karakter…. na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba”, kaže se u priopćenju.

“Vodstvu HRT-a istovremeno ne smeta ugošćavanje onih koji su osobe optužene za ratne zločine prije 8. listopada 1991. branili upravo pozivajući se na citirane činjenice iz odluke Ustavnog suda. Oni mogu i u programu HRT-a tvrditi kako je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio ‘građanski rat’, a novinar HRT-a ne smije o tome niti pisnuti, a da ga se vodstvo HRT-a javno ne odrekne”, navodi HND.

Pritom se HRT-ovi šefovi sakrivaju iza Ustava, koji Stanković niti na koji način nije doveo u pitanje, a nemaju nikakve primjedbe na one istupe u programima HRT-a kojima tuđa ustavna prava redovito krše. Pozivaju se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu kao da je taj politički dokument dogma.

Takvim postupkom vodstvo HRT-a je potvrdilo da instituciju kojom rukovode ne smatraju javnim medijskim servisom nego državnom agencijom pod političkom kontrolom i tako HRT simbolično vraćaju u državu iz koje je Hrvatska izašla – u SFRJ, i to iz najrigidnijeg razdoblja, poručuje HND. (Hina)

>>> Marko Jurič: Kakva je ovo glupost HRT se ograđuje od svojeg novinara Ace Stankovića?

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi traži suspendiranje Aleksandra Stankovića

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Od 2018. se ukida tunelarina za tunel Sveti Ilija

Objavljeno

na

Objavio

S prvim danom sljedeće godine ukida se tunelarina kroz Tunel sv. Ilije, što će posebno razveseliti brojne stanovnike šireg područja Makarske, Imotskog i Vrgorca, ali i svih ostalih putnika koji su koristili taj pravac i za njega u prosjeku plaćali 20 kuna, izvijestio je u srijedu splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

“Obradovala me poruka ministra Olega Butkovića da se od 1. siječnja iduće godine ukida tunelarina u Tunelu sv. Ilije. To je jedna od mjera za Imotski i cijelu krajinu, Zagvozd i područje Vrgorca, ali isto tako i za Makarsku i njeno primorje, čiji stanovnici vrlo često koriste autocestu”, rekao je Boban.

Istaknuo je kako na to gleda kao na demografsku mjeru. “U Imotskom sam se susretao s mladim ljudima koji rade sezonske poslove, i to vrlo često dvokratno. Zamislite kako je onima iz Imotskog ili Zagvozda koji rade u Makarskoj, te koliko puta trebaju na dan koristiti i plaćati tunel. To je veliki izdatak, posebice poduzetnicima i vlasnicima OPG-ova”, kazao je Boban.

Otkrio je kako je zbog ukidanja tunelarine u Zagreb odlazio više od deset puta, a u pregovorima s Ministarstvom najjači mu je argument bio da se izdvoji jedan primjer u Hrvatskoj gdje se prilaz autocesti naplaćuje. To je trajna mjera i odnosit će se na sve putnike, kaže Boban.

Tunel sv. Ilija dug je 4248 metara, otvoren je početkom srpnja 2013. godine i nalazi se na dionici državne ceste D532. Duže od pet godina gradili su ga Hidroelektra niskogradnja i Konstruktor Split.

Cijena tunelarine za prvu kategoriju iznosi 20 kuna, za drugu 30 kuna, za treću 45 kuna, a za četvrtu skupinu vozila 66 kuna. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari