Pratite nas

Reagiranja

BOŽO PETROV: Suoči se sa saborskim Odborom za unutarnju politiku, a ne sa mnom

Objavljeno

na

Čelnik Mosta Božo Petrov rekao je u intervjuu za Večernji list da se SOA i MUP moraju mijenjati, a ministru Ranku Ostojiću poručio je kako bi se trebao suočiti sa saborskim Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te nadležnima u policiji zaduženima za prisluškivanje i praćenje, a ne s njim.

[ad id=”68099″]

Nakon što je glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja rekao kako ima indicija da je Petrov praćen te to povezuje s ministrom Ostojićem, Petrov je u  razgovoru za Večernji list rekao kako je sve podatke o tome doznao od medija te da je na institucijama nadležnim za kontrolu sigurnosnih službi sljedeći potez.

“Vjerujem da najviše o svemu znaju ljudi iz policiji te osoba koja je podnijela predstavku u Saboru. Na institucijama nadležnim za kontrolu sigurnosnih službi sljedeći je potez. Vjerujem da će oni postupiti ispravno i da će istina na svjetlo dana. Zanimljiva je činjenica da nikad unutarnje kontrole nisu utvrdile zlouporabe takvih alata, što nam samo govori da smo u pravu kada kažemo da i MUP, kao i SOA, trebaju doživjeti promjene”, istaknuo je Petrov.

Tehnički ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je u srijedu da čelnik Mosta Božo Petrov nije praćen, ni prisluškivan, niti je izlistavan, niti je bio pod bilo kakvim mjerama tajnih prikupljanja podataka, te ustvrdio da glasnogovornik Mosta Grmoja govori neistine i da je neodgovoran. Rekao je i kako je spremam na sučeljavanje s Petrovom, a ne s njegovim glasnogovornikom, Grmojom.

Ministar policije lažne optužbe iznosi kao dokaz

Na pitanje novinarke kako je Ostojić, prozivajući  Petrova, mahao tekstom koji govori o njegovoj ‘kriminalnoj hobotnici’, koji će odnijeti i u USKOK, Petrov je poručio da bi se Ostojić trebao potruditi  da se taj slučaj ekspresno riješi a ne da se “vodi informacijama koje piše senzacionalistički portal”.

“Zanimljivo, ministar policije vodi se informacijama koje piše senzacionalisitčki portal čiji je vlasnik nedavno propucan u sačekuši usred Zagreba. Možda bi bilo pametnije da se potrudio da taj slučaj bude ekspresno riješi, a ne da se bavi tračevima i lažnim optužbama koje on na nacionalnoj televiziji iznosi kao dokaz, što je potpuno neprihvatljivo i nije u skladu s policijskim poslom”, istaknuo je Petrov.

Jedinstvena prilika da se stvari u Hrvatskoj promjene

U vezi s pregovorima o sastavljanju Vlade, Petrov je istaknuo da je cilj Mosta promjene i one se događaju tako da izaberete najboljeg kandidata, bez obzira čiji je. Za mandatara Tihomira Oreškovića rekao je da je kvalitetan čovjek s besprijekornim CV-om te da je prijedlog Domoljubne koalicije u Mostu bio općeprihvaćen jer znaju koliko je kvalitetan.

“Koliko sam ga upoznao, smatram da je kvalitetan i kao osoba jer je izuzetno analitičan, sistematičan, voli izazove, znam da mu je stalo do Hrvatske i da stvari ne prepušta slučaju. Znam da nikad neće dati na sebe i smatram da i on zna kako je ovo jedinstvena prilika da se stvari u Hrvatskoj promjene”, ocijenio je Petrov.

Istaknuo je da Most čine kvalitetne osobe i da postoje oni koji mogu voditi resore. Kakva će odluka biti, to ćemo, rekao je, još vidjeti, ona još nije konačna.

“Hoćemo li dati priliku potpuno neovisnim stručnjacima, možda, ali to još ne bih procjenjivao. Ako i bude tako, to je pokazatelj da se nikad nismo borili za fotelje”, naglasio je čelnik Mosta.

“Demografska politika bila je zanemarena 20 godina, postojale su različite inicijative, vatrogasne mjere, ali jasna strategija nije. Treba nam jasna dugoročna strategija, a hoće li se osnovati poseban ured za to ili ministarstvo, to je manje bitno od onoga što se treba poduzeti”, rekao je, među ostalim, Petrov koji je najavio da će se sastaviti zajednički stručni tim koji u sljedećih šest mjeseci mora procijeniti koja se ministarstva mogu rezati ili spajati i treba li nam novo ministarstvo.

Da nas SDP nije pokušao prevariti, Košićev govor natjerao bi me da idem s koalicijom Hrvatska raste

Govoreći o žestini napada na Most, posebice nakon izborne kampanje, reako je kako mu je muka kad vidi da su “nas zbog toga što smo pokazali da politika može biti drugačija apsolutno svi pokušali razapeti”.

Na slučaj objave na Facebooku biskupa Vlade Košića kaže da ne doživljava njegove osude i molbe za oprost, ali da ih SDP nije pokušao prevariti, Košićev govor bi ga sigurno natjerao da ide ulijevo.

“Da su SDP i HDZ bili jednaki, da nas SDP nije pokušao prevariti, njegov bi govor mene sigurno natjerao da idem s koalicijom Hrvatska raste”, rekao je.

Istaknuo je da  Crkva  može i treba reagirati na anomalije u društvu, ali ne smije zauzimati stranu. Određene osobe i pojedinici u Crkvi ne smiju imati toliku slobodu da definiraju tko je izdajica, naglasio je Petrov poručivši kako to nije dopušteno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Nažalost. Branitelji su sve više mrtvi brojevi, o kojima znamo malo ili ništa

Objavljeno

na

Mladen Pavković: Nažalost. Branitelji su sve više mrtvi brojevi, o kojima znamo malo ili ništa

Približavaju se dani bola, očaja, tuge i sjećanja. Tko ne pamti strahote Vukovara i Škabrnje? Na grobovima i spomen obilježjima gorjet će i gore mnoge svijeće. Živi će se zahvaljivati mrtvima, jer da nije bilo njih, ne bi možebitno bilo i nas.
U vrijeme prošlog, propalog režima znala su se mnoga imena palih u NOB-u, prije svega u borbi za Jugoslaviju. A danas? Tko zna tko su bili i kako se zovu oni recimo stradali u velikosrpskoj agresiji u Vukovaru i Škabrnji, ali i diljem Hrvatske?

Dr. Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva, neprestano podsjeća da je u agresiji ubijeno 7.263 civila. A u Vukovaru dosad se stiglo do popisa od 2.717 nevinih žrtava.
Imena su pretvorena u brojke.

O tim pretežno hrvatskim žrtvama nema filmova, o njima se ne uči u školama, po njima ne nose imena tvornice, kulturne i ine ustanove, škole, bolnice (svaka čast iznimkama).

Tko danas uopće zna jedno ime od onih koji su morali bježati ili su protjerani iz svojih domova, a takvih je bilo najmanje 260.000?
Srbi neprestano ističu da su Hrvati krivi što su njihovi zemljaci bježali „kao zečevi!“ iz Knina i okolice uoči „Oluje“, a zaboravlja se na zapovijed (br.2-3113-1/95 ratnog zločinca Mile Martića koji je tim ljudima naredio evakuaciju, jer da ne će živjeti u „ustaškoj državi“.
Brojke nisu dobile hrvatski obrambeni Domovinski rat, nisu ostvarile državu. To je djelo ljudi od imena i prezimena! I kad mladi čitaju brojna njihova imena, primjerice u dvorištu crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, što oni znaju, tko su bili ti ljudi, kako su i na koji način stradali, jesu li imali obitelj, jesu li bili stari ili mladi, muškarci ili žene i tome slično?

Nekakva Jelena Veljača svako malo dolazi iz Beograda u Zagreb i „bori“ se za žene „stradale od svojih muževa“. Zna li ona primjerice tko je bila Eva Šegarić, Marija Jović, Kata Šoljić, ali i na tisuće drugih žena koje su u vrijeme rata pale od srpskog metka?

Može li se ona recimo za njih boriti i u Beogradu, što tamo ne protestira protiv koljača koji su u vrijeme agresije ubili tako veliki broj nedužnih Hrvatica?

Zločin je ako muž „prebije“ ženu, a još je veći ako je ni krivu ni dužnu siluje, masakrira i ubije u vrijeme rata, kao što je to bio slučaj sa mnogim Hrvaticama čija su imena također pretvorena u brojke!

A da su pojedine žene u ratu znale biti opakije i krvoločnije od muškaraca govori i slučaj Zorane Banić, koja je 18. 11. 1991. u Škabrnji ubijala starije žene i djecu!
Takvih monstruma bilo je i u drugim gradovima i mjestima diljem Hrvatske, gdje se vodio rat.

Što se razne veljače ne bore i za prava tih nevino stradalih Hrvatica, što o tome ne pričaju na nekom mitingu u Beogradu, pa da i oni tamo znaju i tu priču?

Još uvijek nažalost nemamo ni točan podatak, koliko je djece stradalo u Domovinskome ratu, a kamoli da znamo nešto više o njima.
Brojke su jedno, a imena i prezimena drugo.
U Hrvatskoj postoje mnoge ulice i trgovi, ali koliko njih nosi naziv po nekoj nevinoj žrtvi iz hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata?
Ratna bolnica u Vukovaru već sada bi trebala nositi naziv po liječnicima Vesni Bosanac i Juraju Njavri.

U Zagrebu se objavljuje knjiga o „postolaru-državniku“ Miki Špiljku, ali ne i o Junakinji Domovinskoga rata – Kati Šoljić.
Mrvi branitelji i civili sve više ostaju i postaju –mrtvi brojevi na papiru!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Jure Vujić: međunarodni apel za komunistički Nürnberg.

Objavljeno

na

Objavio

Kao što je zadnja rezolucija Europskog parlamenta od 19.rujna. kojom se izjednačava komunizam s nacizmom, prešućena  u službenim hrvatskim medijima, tako  je i prešućena važna inicijativa “Apel za komunistički Nürnberg “( tzv. Bukovsky-Cristin dokument),  koji je 7. studenog upućen Talijanskom Senatu u Rimu, od istaknutih znanstvenika, intelektualaca i javnih osoba : prof. Renato Cristina, prof. Roberto de Matteia, dr. Dario Fertilioa, senator Adolfo Urso, senator Lucio Malan i Vito Comencini.

Riječ je o međunarodnoj inicijativi koju je  inicirao prof. Renato Cristin (Sveučilište u Trstu, Italija), koja izražava i podržava ideju  od bivšeg disidenta Vladimira Bukovskog, kojom bi se komunizam  trebao osuditi kao ideologiju, i biti predmet  povijesne i moralne neopozive presude , onako kako je nacizam osuđen  tijekom Nirnberškog procesa. 30. obljetnica  pada Berlinskog zida je dobra prilika za davanje doprinosa ne samo povijesnom sjećanju i suočavanja sa totalitarnom prošlošću, već i konkretnom razrađivanju široke  anti-totalitarne  kulture u javnosti, koja se treba   okrenuti  budućnosti s ciljem pokretanja takvog  procesa koji bi trebao imati istu težinu i simboliku kao što je to bio slučaj sa Nirnberškim procesom nacizma.

U Apelu stoji da : „Komunizam nije pao sa Berlinskim zidom. Ta je ideologija još uvijek živa u svijetu, u državama i strankama koje su otvoreno komunističke i u političkom i kulturnom životu i koja pokušava minimizirati i izbrisati zločine komunizma, kao da je riječ o dobroj  ideji,  koja se samo poklapala sa usponom jednog brutalnog režima…“.

Poziv je dobio veliku međunarodnu podršku. Među prvih 200 potpisnika su Antonio Tajani (bivši predsjednik i trenutno član Europskog parlamenta, Italija), prof.Stephane Courtois (povjesničar, autor Crne knjige komunizma, Francuska), Robert R. Reilly (direktor Westminsterskog instituta , bivši direktor The Voice of America, bivši član Ureda ministra obrane, SAD), Mart Laar (bivši premijer i predsjednik nadzornog odbora Estonske banke), Erhard Busek (bivši vicekancelar Austrijska Republika, Austrija), Vladimir Kara-Murza (predsjedavajući, Zaklada za slobodu Borisa Nemcova, Rusija) i mnogi drugi. Platforma  europskog siječanja i savjesti (Platform of European Memory and Conscience), osnovana sa potporom Europskog parlamenta i Vijeća Europske Unije  također  podupire navedeni poziv.

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari