Pratite nas

Politika

Božo Petrov želi tv debatu s Plenkovićem i Milanovićem

Objavljeno

na

Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov rekao je u nedjelju da bi se u televizijskoj debati želio suočiti s predsjednicima HDZ-a i SDP-a Andrejem Plenkovićem i Zoranom Milanovićem, te najavio da će Nacionalno vijeće Mosta uskoro odlučiti hoće li on na prijevremenim izborima biti na listi za 1. izbornu jedinicu i suprostaviti se njima dvojici.

“Trebali bi se u jednoj televizijskoj debati suočiti svi kandidati za predsjednika Vlade, ali HDZ-u i SDP-u odgovara da to budu samo gospodin Plenković i gospodin MIlanović jer oni bi htjeli da se zaboravi kako se upravljalo Hrvatskom u zadnjih 20 godina. Vrlo rado bih sudjelovao u takvoj debati,” rekao je Petrov u nedjelju u Sinju gdje je nazočio Sinjskoj alci.

Rekao je da će Nacionalno vijeće Mosta uskoro definirati i objaviti hoće li se on kandidirati u 1. izbornoj jednici kako bi se suprotstavio Plenkoviću i Milanoviću.

Novinare je zanimalo na čemu Most temelji želju da on bude premijer. “Na temelju onoga što smo uradili zadnjih sedam mjeseci, na temelju truda, rada i volje koju smo spremni uložiti za građane Republike Hrvatske i na temelju toga što smo jedinini koji smo spremni napraviti promjene,” odgovrio je.

Ustvrdio je da Mostu kao “trećoj opciji” ne prijeti opasnost istaknuvši kako je jedino Most dokazao “što može napraviti i da stoji kao brana HDZ-u i SDP-u i njihovom načinu vođenja države zadnjih 20 godina.”

Kad je o koalaranju nakon izbora riječ, Petrov je rekao da je to velika muka za sve tri stranke. “Što se tiče HDZ-a, SDP-a i nas, ne zna se kome je veća muka; nama iz razloga što znamo kakvi su, a ukoliko želite preuzeti odgovornost onda morate ići u izvršnu vlast i pokuašti mijenjati stvatri. S druge strane, njima je jednako muka jer znaju da mi ne pristajemo na pogodbe i kompromise,” rekao je.

“Mogu obećati da neće vladati ni HDZ ni SDP, a ukoliko oni budu htjeli vladati kao u zadnjih 20 godina to se neće dogoditi jer mi to nećemo dozvoliti,” kazao je.

Zanijekao je da je Most “ipak bliži HDZ-u.” “Ne vidim po čemu smo to mi bliži HDZ-u. Ukoliko je moj svjetonazor određene vrste, ja ne vjerujem da je takav svjetonazor kompletnog HDZ-a,” rekao je.

U vezi s medijskim nagađanjima o velikoj koalciji HDZ i SDP-a Petrov je: “Takvu konstataciju nisu opovrgnuli ni Plenković ni Milanović, a to dovoljno govori.”

Zamoljen za komentar najnovije ankete po kojoj je on tek na četvrtom mjestu kao kandidat za predsjednika Vlade, iza Zorana MIlanovića, Andreja Plenkovića i Milana Bandića, Petrov je istaknuo kako takvu medijsku predodžbu “stvaraju stranačke mašinerije” HDZ-a i SDP-a.

“S druge strane trebalo bi vidjeti koliko je tko popularan, koliko ja znam gospodin MIlanović i nije baš popularan, a gospodina Plenkovića baš puno ljudi i ne poznaje,” dodao je Petrov.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid u APIS

Objavljeno

na

Objavio

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati.

Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da “potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno.

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative “Istina o Istanbulskoj” dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative “Narod odlučuje” moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do “Sigurnosne sobe” gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. “O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed”, rekla je Rimac.

Inicijativa “Istina o Istanbulskoj” zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa “Narod odlučuje” u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HSPF: Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Povodom inauguracije članova Predsjedništva BiH, Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) još jednom podsjeća javnost da je po treći put grubo pregažena izborna volja hrvatskog naroda. Samim time, prekršeno je i natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, kao i načelo ravnopravnosti naroda i legitimnog političkog predstavljanja koja proizlaze iz istoga.

Politički poredak u BiH ne može se i neće stabilizirati bez uvažavanja izborne volje sva tri  konstitutivna naroda. Gaženje izborne volje jednog konstitutivnog naroda ujedno je gaženje temelja BiH. Iz tog razloga jasno poručujemo da Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, jer ga Hrvati nisu ni birali.

Umjesto da zajedničke napore u naredne četiri godine usmjerimo na rješavanje socijalnih, ekonomskih, pravosudnih i brojnih drugih nagomilanih problema, prisiljeni smo vrtjeti se u krug i ponovno polemizirati o daytonskim načelima i pravima koja su već dogovorena i zagarantirana.

U ovakvom ambijentu nije realno očekivati konačan završetak međunacionalnih sukoba i izgradnju stabilnog političkog sustava. Stoga i ovim putem apeliramo na nastavak suprotstavljanja političkom nasilju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uz poruku da je krajnje vrijeme da se Hrvatima vrate kolektivna prava koja su dogovorena i zajamčena, ali su im prisilno oduzeta. To je jedini put ka stabilnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari