Pratite nas

Pregled

Božo Skoko: Nismo svjesni vrijednosti koje drugi o nama otkrivaju

Objavljeno

na

U organizaciji Kluba znanstvenika HKD Napredak – Zagreb u Napretkovom kulturnom centru, održana je tribina na temu ‘Hrvatski identitet i imidž – između jugoslavenske prošlosti i europske sadašnjosti’.

Predavanje je održao vodeći hrvatski stručnjak za pitanja identiteta i imidža država i nacija dr. sc. Božo Skoko, koji se bavi i fenomenom hrvatskog identiteta i imidža, to jest, odnosom Hrvata prema vlastitoj državi i njezinim vrednotama, te percepcijom Hrvatske u svijetu.

Analizirao je hrvatski identitet u vrijeme bivše Jugoslavije, njegovo redefiniranje tijekom stvaranja samostalne i neovisne Hrvatske te u Domovinskom ratu, kao i probleme s kojima se suočavamo danas kao članica Europske unije.

– Sam hrvatski identitet je prilično nedefiniran i nažalost ušli smo u Europu a da nismo jasno definirali tko smo, što smo, što možemo ponudit svijetu. Što se tiče samoga imidža, Hrvatska je percipirana kao lijepa turistička zemlja, međutim nažalost nismo ispričali priču o drugim segmentima kao što je naša kultura, naša znanost, naša povijest, naši velikani i tu još moramo napraviti jako puno truda i komunikacije i promocije da bi nas Europa shvatila i doživjela kao sebi ravnopravnog partnera – rekao je za Laudato TV izv. prof. dr. sc. Božo Skoko.

A kako bismo to realizirali trebali bismo imati bolje mišljenje i o sebi kao narodu i o prosperitetu koji nudi naša država.

– Nažalost mi smo taj osjećaj manje vrijednosti donijeli još iz Jugoslavije i nažalost on se sada proširio, ali sad imamo osjećaj manje vrijednosti prema nekim zapadnim državama i mi moramo jačati vlastitu samosvijest, mi moramo biti svjesni vlastitih potencijala i moramo jačati nacionalni ponos jer se on direktno odražava na mnogobrojne izazove hod gospodarstva i nadalje – kaže Skoko.

– Države koje su samosvjesnije i ponosnije ostvaruju i bolje rezultate u međunarodnim, političkim i gospodarskim odnosima i na kraju drugi imaju o njima bolje mišljenje – tvrdi Skoko.

Više ponosni moramo biti i na naš kršćanski identitet koji je duboko ukorijenjen u hrvatski nacionalni identitet.

– Koliko god se mi branili od njega ili neki nastojali ga minorizrati, ne mogu pobjeći, dovoljno je pogledati našu kulturu, našu baštinu, naš način života kroz sve to skupa je protkan kršćanski identitet – objašnjava Skoko.

Valja istaknuti kako su Hrvati spremni žrtvovati se za ideale, vole se međusobno pomagati, imaju izraženu ljubav prema majci i Majci Božjoj, a zajedništvo pokazujemo samo onda kada smo napadnuti izvana inače znamo biti jako raspršeni. Sve su ovo odrednice hrvatskog identiteta prema našem pokojnom profesoru Eduardu Kaleu.

Ovome treba dodati i hrvatski jal koji nas tradicionalno vrlo često izjeda, umjesto da ohrabreni našim potencijalima zajedno veslamo prema naprijed.

– Bojim se da još uvijek nemamo visoko mišljenje o samima sebi, da nas vrlo često drugi više cijene nego mi sami sebe. Da nas percipiraju kao lijepu zemlju sa bogatom kulturnom baštinom koji ima što ponuditi svijetu, međutim mi još uvijek nismo svjesni vrijednosti koje drugi o nama otkrivaju – naglasio je Skoko.

Stoga nismo još uvijek dovoljno dobri niti u promociji naše zemlje kao niti u njezinu pozicioniranju na međunarodnoj političkoj i gospodarskoj pozornici.

– Nemamo tu jasnu strategiju i slabo radimo na međunarodnoj promociji, izuzev turizma koji radimo još od domovinskoga rata na ovamo. U drugim segmentima se uopće nismo potrudili ispričati priču o sebi. A onda nam prijeti taj fenomen vanjskog brendiranja jer kada ne ispričate priču o sebi onda vas drugi relativno lako etiketiraju. To nam se događa – zaključuje Skoko.

U globalizirajućem svijetu u kakvom živimo brendiranje Hrvatske na pravi način stoga je iznimno bitno.

Puno je posla pred nama, puno je neodgovorenih pitanja ali na dobrom smo tragu ali moramo zajedno svi pokazati svijetu da nismo repa bez korijena, da imamo svoje dostojanstvo, da imamo svoju povijest a hvala Bogu imamo je. Da li dovoljno radimo na tome pitanje je, ali u svakom slučaju imamo posla i moramo malo više poraditi na tome“, izjavio je za Laudato TV po završetku tribine njen moderator dr. sc. Tomislav Dubravac – predsjednik HKD Napredak – Zagreb.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

1. sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti u MORH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH/ S. Brigljević

U Ministarstvu obrane, u četvrtak, 23. studenog 2017. godine pod predsjedanjem potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića održana je prva sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, priopćio je MORH

Tom prilikom, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ujedno i predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti istaknuo je: „Glavni cilj Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti je izrada Priručnika za upravljanje kriznim stanjima, velikim nesrećama i prirodnim katastrofama, koji treba biti izrađen do 1.1.2020. godine. Težišne aktivnosti Koordinacije usmjerit će se na uspostavu učinkovite funkcije upravljanja u izvanrednim i kriznim situacijama i u planu je održavanje simulacijskih vježbi.“

Na prvoj sjednici usvojen je Poslovnik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti te je prezentiran Zakon o sustavu domovinske sigurnosti, kojeg je Hrvatski sabor donio 27. listopada 2017. godine.

Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti je međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja rada i usklađivanja razvoja sposobnosti Sustava domovinske sigurnosti.

Radi se o tijelu koje je po svojem sastavu kompetentno da pronalazi ravnotežu između potrebe razvoja nužnih sposobnosti u tijelima iz Sustava domovinske sigurnosti i raspoloživih proračunskih sredstava dodijeljenih za te namjene.

Koordinacija je nadležna za pokretanje ažuriranja Strategije nacionalne sigurnosti, ima zadaću koordiniranja procesa ažuriranja procjene nacionalnih sigurnosnih rizika, usklađivanja provedbe smjernica, odluka i zaključaka Vijeća za nacionalnu sigurnost te predlaže Vladi RH donošenje odluke o proglašenju krize i formiranje stožera za upravljanje krizom, što do sada nije bilo regulirano.

Težišne aktivnosti Koordinacije trebaju biti usmjerene na pokretanje inicijativa koje će omogućiti realizaciju strateških ciljeva iz Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.

Vijeće za nacionalnu sigurnost definira se središnjim tijelom Sustava domovinske sigurnosti, koje nije nadležno samo za usmjeravanje rada sigurnosno-obavještajnog sustava, nego i Sustava domovinske sigurnosti, sustava koji promovira Partnerstvo za sigurnost – sinergiju, jedinstvo svih sposobnosti društva i države.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zdravstva, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno obavještajne agencije, Vojno sigurnosno obavještajne agencije, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatske gorske službe spašavanja.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Željko Glasnović, facebook

Neovisni saborski zastupnik Željko Glasnović u četvrtak se usprotivio ratifikaciji Instanbulske konvencije jer ona promiče rodnu ideologiju kao novu sekularnu religiju.

Glasnović je na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora upozorio da se radi o suvremenoj pošasti koja se nameće izvana, a bespogovorno je prihvaća “servilna hrvatska vlast”.

Prema Glasnoviću, u tom su ključni ljudi iz bivšeg sustava koji su zamijenili jednu ideologiju drugom. Ako se tome ne odupremo, ovu zemlju čeka duhovna smrt, poručio je.

Sociolog i politolog Tomislav Sunić istaknuo je da rodna ideologija naglašava kako su rasa, spol i seksualnost tzv. socijalne konstrukcije, pa je o njima pozvana govoriti sociologija, a ne biološke znanosti. Iz toga proizlazi i opasna teza da se identitet i pripadnost naciji može birati kako se želi, kazao je Sunić.

Rodna ideologija neko se vrijeme skrivala iz naziva zdravstvenog odgoja, a sada se pojavljuje kroz Istanbulsku konvenciju. Ona se izražava ezopovskim rječnikom, koji u pravi plan stavlja zaštitu žena, kaže Sunić.

Predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj Ružica Ćavar smatra da država na temelju postojećih zakona treba skrbiti o ustavnim pravima svih ljudi i onemogućiti nasilje nad ženama. Država ne treba biti ni sekularna niti vjernička, nego demokratska, sa snažnim humanističkim načelima.

Kazala je da se Istanbulska konvencija želi nametnuti hrvatskom zakonodavstvu kao nova sekularna ideologija, a kroz nju se perfidno nameće rodna ideologija, što je neka vrsta totalitarizma. (Hina)

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari