Pratite nas

Događaji

Braća Castro otvaraju vrata Crkvi i papi Franji!

Objavljeno

na

Iako su kršteni i odgajali su ih jezuiti, braća Fidel i Raul Castro po dolasku na vlast okrenuli su se protiv Crkve i Kubu proglasili ateističkom državom, progonili svećenike i plijenili crkvenu imovinu.

U svojoj starijoj dobi, međutim, zatoplili su odnose s Crkvom i postali ljubazni i iskusni domaćini redovnim papinskim pohodima. Kada papa Franjo sleti na Kubu 19. rujna bit će treći poglavar Katoličke Crkve u nizu koji joj dolazi u posjet.

[ad id=”68099″]

Njegov trodnevni boravak na otoku naglasit će novi odnos Crkve i države i još jednom pokazati mekši odnos braće Castro prema religiji u kojoj su rasli, ali se poslije s njome ‘tukli’.

Zauzvrat, Crkva se s državom sve manje konfrontira. Ona i dalje želi povratak imovine konfiscirane poslije revolucije 1959., ali je prihvatila strategiju dijaloga s vladom umjesto sukoba.

Fidel Castro, sada 89-godišnji umirovljenik, više je puta pohvalno govorio o kršćanskim vrijednostima i blizak je prijatelj s brazilskim svećenikom i intelektualcem Freijem Bettom.

Raul Castro, Fidelov pet godina mlađi nasljednik na čelu države, otišao je i korak dalje i pokrenuo dijalog s kubanskim svećenstvom i odobrio neke ustupke poput oslobađanja političkih zatvorenika i dopuštanja vjerskih procesija.

Crkva podržava Castrove napore da reformira kubansku ekonomiju sovjetskog tipa, a papa Franjo bio je posrednik u uklanjanju napetosti između Kube i Amerike, zaostalih još iz doba Hladnog rata.

Raul Castro sreo s Franjom u početkom godine u Rimu i rekao da je impresioniran tim “mudrim i skromnim” čovjekom. “Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, poručio je novinarima.

Ta je izjava izazvala nemalo čuđenje svuda u svijetu, a posebno na Kubi. Tamošnja je Crkva reagirala suzdržano.

“Nisam čuo da su se vratili Crkvi, ali ljudi evoluiraju u životu”, rekao je Dionisio Garcia, nadbiskup Santiaga i predsjednik kubanske biskupske konferencije.

Naglasio je zato da se vjera na Kubi prakticira slobodnije. “Stvari su se popravile za sve religije. Mislim da se država mentalno promijenila. Nije idealno, ali je svakako bolje”, kazao je nadbiskup.

Ivan Pavao II., kao prvi papa u povijesti, stigao je na Kubu 1998. godine. Benedikt XVI. bio je tamo 2012. Obojica su se sastala s braćom Castro.

Ti posjeti dali su zamah sporom i opreznom procesu promjena na Kubi poslije završetka Hladnog rata.

Iako vlada i dalje zlostavlja disidente i nema namjeru odreći se dominacije komunističke partije i dopustiti višestranačje, pustila je na slobodu mnoge političke zatvorenike. Vlada nastoji i unaprijediti odnose s umjerenim američkim Kubancima i sada se nakon odmrzavanja odnosa s Washingtonom od Havane očekuju i nove reforme.

Crkva je jasan dobitnik. Božić je vraćen kao državni praznik nakon posjeta Ivana Pavla II., a Uskrs nakon dolaska Benedikta. Dvije nove crkve se grade, jedna u Havani, druga na zapadu zemlje, prvi put od 1959.

Unatoč blažem tonu, mnogi analitičari smatraju da braća Castro nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’.

Godine 1959. većina svećenika na Kubi bili su duboko konzervativni Španjolci i sukob s revolucionarnom braćom Castro bio je neizbježan.

“Oni su bili duboki antikomunisti zbog Španjolskog građanskog rata, stali su uz Ameriku i bili pobornici starog Batistinog režima. Njihov sukob počeo je zbog političkih, a ne vjerskih razloga”, rekao je povjesničar Enrique Lopez Oliva s fakulteta u Havani.

“Da, braća su se promijenila, ali se promijenila i Crkva. Zato je pomirenje moguće”, naglasio je.

Oba brata Castro tvrde da su Kristov nauk i socijalizam kompatibilni. “Ako me ljudi zovu kršćaninom, ne sa stajališta religije nego sa stajališta socijalne vizije, onda se proglašavam kršćaninom”, rekao je Fidel 2006. godine, prije nego što ga je bolest prisilila da kormilo države preda bratu.

Lopez Oliva tvrdi da su braća promijenila stajalište prema Crkvi nakon raspada SSSR-a, što je izazvalo duboku ekonomsku krizu i političku izolaciju Kube.

“Crkva je najveća nevladina organizacija na Kubi i ima značajnu sljedbu. Oni trebaju Crkvu za legitimitet i posredništvo u domaćim i međunarodnim pitanjima”, rekao je Lopez Oliva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zadar: Središnje obilježavanje 27. obljetnice VRO ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Zadru središnja svečanost kojom će se obilježiti 27. godišnjica vojno-redarstvene operacije Maslenice, u kojoj je od srpske okupacije oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i nakon koje su ponovno prometno povezani jug i sjever Hrvatske.

Mimohod sudionika akcije s ratnim zastavama, uz pratnju orkestra Oružanih snaga, krenut će gradskim ulicama u 10 sati 30 minuta, od spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazinama.

Središnje obilježavanje 27. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenice održat će se danas u Zadru, a dolazak su potvrdili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri branitelja Tomislav Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović.

Akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. rano ujutro, a oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik i poslije brana Peruča.

Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a njegovi su pomoćnici bili brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Poginulo je 127 branitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Prigodni program:

Ponedjeljak, 20. siječnja

8.00 Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra

8.30 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Središnji križ u spomen na poginule hrvatske branitelje
Gradsko groblje u Zadru

9.30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi
Ulica Ante Starčevića, Zadar

10.00 Prigodni program

  • himna – Orkestar OS RH
  • polaganje ruža uz spomen obilježje,
  • najava mimohoda pripadnika HV i MUP-a s ratnim zastavama

Park u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima

10.30 Mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH
Spomenik hrvatskim braniteljima u uvali Jazine – Obala kneza Branimira – Gradski most – Narodni trg
– Široka ulica – katedrala sv. Stošije – Forum – svetište sv. Šime

11.00 Sveta misa za Domovinu
Svetište sv. Šime

12.30 Znanstveni kolokvij: Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira

17.00 Simpozij: Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Utorak, 21. siječnja

9.00 Polaganje vijenaca
Kašić

10.00 Polaganje vijenaca
Islam Latinski

10.30 Polaganje vijenca na spomen ploču postrojbama HRM
Riva u Posedarju

11.00 Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica 93.
Zaštitni pojas DC 8 uz odmorište sjeverne strane Masleničkog mosta, Maslenica

12.30 Sveta misa
Crkva sv. Frane, Podprag

12.30 Sveta misa
Crkva Marije zaštitnice kršćana, Paljuv

Petak, 24. siječnja

15.00 Polaganje vijenaca
Mjesno groblje Crno

17.00 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje
Crkva Sv. Nikole, Crno

18.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje
Dom kulture, Crno

Ponedjeljak, 27. siječnja

10.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Škabrnja

11.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike
Ražovljeva glavica, Škabrnja

Subota, 1. veljače

9:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje Islam Latinski

10:00 Početak memorijalnog polumaratona u spomen na poginule branitelje
Islam Latinski – Novigrad

10:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje 3. Gardijske brigade Kašić

12:00 Doček trkača na cilju u Novigradu

12:30 Sveta misa zadušnica
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, Novigrad

Subota, 8. veljače

10:15 Odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen obilježje, Paljuv

11:00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM-a i 2. gardijske brigade „Gromovi“ i 145. brigade HV-a
Novigrad

Četvrtak, 13. veljače

10:00 Spomendan stradanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Donji Karin

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s glasnogovornikom Društveno-kulturne Platforme za Bosansku Posavinu  Antom Pranjkićem

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Zvonko Milas s glasnogovornikom društveno - kulturne platforme za Bosansku Posavinu Antom Pranjkićem

Nedavno smo bili svjedoci oko pokušaja određenih predstavnika vlasti  i službi u Republici Srpskoj da zbog plana izgradnje trase autoceste Banja Luka – Beograd kroz hrvatska povratnička sela sruše obnovljene domove Hrvata. Koordiniranom akcijom Mjesnih zajednica i svih mještana ovih sela taj potez  nije uspio te je nakon poziva premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Miloradu Dodiku ovaj potez izostao a namjera vlasti ostala samo namjerom. Mještani Garevca, Donjih Kladara i  Čardaka su odahnuli kada im je javljeno da spomenuta ceste neće ići kroz njihova mjesta te da neće morati zbog toga rušiti svoje obnovljene domove.

Na tom putu očuvanja domova brojni su ljudi pružili ruku napaćenom posavskom  narodu, a jedna od institucija koja je, uz zastupnika Ivicu Mišića, najviše surađivala jeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i savjetnicom s posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić.

Tim povodom je tijekom današnjega dana u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske boravio glasnogovornik Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu Anto Pranjkić, koji je državnom tajniku uručio prigodnu zahvalnicu Mjesne zajednice Garevac i Garevačkog informativnog portala za sve što ovaj Ured čini za posavski kraj, a pogotovo za angažman oko preusmjeravanja autotrase.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu je neformalna skupina intelektualaca koji su rođenjem podrijetlom i ljubavlju vezani uz Bosansku Posavinu. Okuplja akademske građane, njih preko 300 koji žive u 25 zemalja svijeta.

Platforma ima za cilj medijski i konkretnim projektima skinuti veo tajne s bogate kulturne i tradicijske baštine, znamenitih ljudi koji su rođeni na području Posavine i autohtonih zanata i proizvoda ovoga kraja, ali  i pokušati djelovati po pitanju aktulane problematike stanovništva ovoga kraja. Jedan od prvih projekata jeste znanstveno istraživanje o značaju posavske izvorne glazbe za hrvatski narod Bosanske Posavine.

Bila je ovo prigoda da se dogovore i zajednički pravci djelovanja u budućnosti.

Mišo Perak

‘Platforma’ je novi društveno-kulturni smjer za očuvanje posavskoga identiteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari