Pratite nas

Događaji

Braća Castro otvaraju vrata Crkvi i papi Franji!

Objavljeno

na

Iako su kršteni i odgajali su ih jezuiti, braća Fidel i Raul Castro po dolasku na vlast okrenuli su se protiv Crkve i Kubu proglasili ateističkom državom, progonili svećenike i plijenili crkvenu imovinu.

U svojoj starijoj dobi, međutim, zatoplili su odnose s Crkvom i postali ljubazni i iskusni domaćini redovnim papinskim pohodima. Kada papa Franjo sleti na Kubu 19. rujna bit će treći poglavar Katoličke Crkve u nizu koji joj dolazi u posjet.

[ad id=”68099″]

Njegov trodnevni boravak na otoku naglasit će novi odnos Crkve i države i još jednom pokazati mekši odnos braće Castro prema religiji u kojoj su rasli, ali se poslije s njome ‘tukli’.

Zauzvrat, Crkva se s državom sve manje konfrontira. Ona i dalje želi povratak imovine konfiscirane poslije revolucije 1959., ali je prihvatila strategiju dijaloga s vladom umjesto sukoba.

Fidel Castro, sada 89-godišnji umirovljenik, više je puta pohvalno govorio o kršćanskim vrijednostima i blizak je prijatelj s brazilskim svećenikom i intelektualcem Freijem Bettom.

Raul Castro, Fidelov pet godina mlađi nasljednik na čelu države, otišao je i korak dalje i pokrenuo dijalog s kubanskim svećenstvom i odobrio neke ustupke poput oslobađanja političkih zatvorenika i dopuštanja vjerskih procesija.

Crkva podržava Castrove napore da reformira kubansku ekonomiju sovjetskog tipa, a papa Franjo bio je posrednik u uklanjanju napetosti između Kube i Amerike, zaostalih još iz doba Hladnog rata.

Raul Castro sreo s Franjom u početkom godine u Rimu i rekao da je impresioniran tim “mudrim i skromnim” čovjekom. “Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, poručio je novinarima.

Ta je izjava izazvala nemalo čuđenje svuda u svijetu, a posebno na Kubi. Tamošnja je Crkva reagirala suzdržano.

“Nisam čuo da su se vratili Crkvi, ali ljudi evoluiraju u životu”, rekao je Dionisio Garcia, nadbiskup Santiaga i predsjednik kubanske biskupske konferencije.

Naglasio je zato da se vjera na Kubi prakticira slobodnije. “Stvari su se popravile za sve religije. Mislim da se država mentalno promijenila. Nije idealno, ali je svakako bolje”, kazao je nadbiskup.

Ivan Pavao II., kao prvi papa u povijesti, stigao je na Kubu 1998. godine. Benedikt XVI. bio je tamo 2012. Obojica su se sastala s braćom Castro.

Ti posjeti dali su zamah sporom i opreznom procesu promjena na Kubi poslije završetka Hladnog rata.

Iako vlada i dalje zlostavlja disidente i nema namjeru odreći se dominacije komunističke partije i dopustiti višestranačje, pustila je na slobodu mnoge političke zatvorenike. Vlada nastoji i unaprijediti odnose s umjerenim američkim Kubancima i sada se nakon odmrzavanja odnosa s Washingtonom od Havane očekuju i nove reforme.

Crkva je jasan dobitnik. Božić je vraćen kao državni praznik nakon posjeta Ivana Pavla II., a Uskrs nakon dolaska Benedikta. Dvije nove crkve se grade, jedna u Havani, druga na zapadu zemlje, prvi put od 1959.

Unatoč blažem tonu, mnogi analitičari smatraju da braća Castro nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’.

Godine 1959. većina svećenika na Kubi bili su duboko konzervativni Španjolci i sukob s revolucionarnom braćom Castro bio je neizbježan.

“Oni su bili duboki antikomunisti zbog Španjolskog građanskog rata, stali su uz Ameriku i bili pobornici starog Batistinog režima. Njihov sukob počeo je zbog političkih, a ne vjerskih razloga”, rekao je povjesničar Enrique Lopez Oliva s fakulteta u Havani.

“Da, braća su se promijenila, ali se promijenila i Crkva. Zato je pomirenje moguće”, naglasio je.

Oba brata Castro tvrde da su Kristov nauk i socijalizam kompatibilni. “Ako me ljudi zovu kršćaninom, ne sa stajališta religije nego sa stajališta socijalne vizije, onda se proglašavam kršćaninom”, rekao je Fidel 2006. godine, prije nego što ga je bolest prisilila da kormilo države preda bratu.

Lopez Oliva tvrdi da su braća promijenila stajalište prema Crkvi nakon raspada SSSR-a, što je izazvalo duboku ekonomsku krizu i političku izolaciju Kube.

“Crkva je najveća nevladina organizacija na Kubi i ima značajnu sljedbu. Oni trebaju Crkvu za legitimitet i posredništvo u domaćim i međunarodnim pitanjima”, rekao je Lopez Oliva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari