Pratite nas

Događaji

Braća Castro otvaraju vrata Crkvi i papi Franji!

Objavljeno

na

Iako su kršteni i odgajali su ih jezuiti, braća Fidel i Raul Castro po dolasku na vlast okrenuli su se protiv Crkve i Kubu proglasili ateističkom državom, progonili svećenike i plijenili crkvenu imovinu.

U svojoj starijoj dobi, međutim, zatoplili su odnose s Crkvom i postali ljubazni i iskusni domaćini redovnim papinskim pohodima. Kada papa Franjo sleti na Kubu 19. rujna bit će treći poglavar Katoličke Crkve u nizu koji joj dolazi u posjet.

[ad id=”68099″]

Njegov trodnevni boravak na otoku naglasit će novi odnos Crkve i države i još jednom pokazati mekši odnos braće Castro prema religiji u kojoj su rasli, ali se poslije s njome ‘tukli’.

Zauzvrat, Crkva se s državom sve manje konfrontira. Ona i dalje želi povratak imovine konfiscirane poslije revolucije 1959., ali je prihvatila strategiju dijaloga s vladom umjesto sukoba.

Fidel Castro, sada 89-godišnji umirovljenik, više je puta pohvalno govorio o kršćanskim vrijednostima i blizak je prijatelj s brazilskim svećenikom i intelektualcem Freijem Bettom.

Raul Castro, Fidelov pet godina mlađi nasljednik na čelu države, otišao je i korak dalje i pokrenuo dijalog s kubanskim svećenstvom i odobrio neke ustupke poput oslobađanja političkih zatvorenika i dopuštanja vjerskih procesija.

Crkva podržava Castrove napore da reformira kubansku ekonomiju sovjetskog tipa, a papa Franjo bio je posrednik u uklanjanju napetosti između Kube i Amerike, zaostalih još iz doba Hladnog rata.

Raul Castro sreo s Franjom u početkom godine u Rimu i rekao da je impresioniran tim “mudrim i skromnim” čovjekom. “Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, poručio je novinarima.

Ta je izjava izazvala nemalo čuđenje svuda u svijetu, a posebno na Kubi. Tamošnja je Crkva reagirala suzdržano.

“Nisam čuo da su se vratili Crkvi, ali ljudi evoluiraju u životu”, rekao je Dionisio Garcia, nadbiskup Santiaga i predsjednik kubanske biskupske konferencije.

Naglasio je zato da se vjera na Kubi prakticira slobodnije. “Stvari su se popravile za sve religije. Mislim da se država mentalno promijenila. Nije idealno, ali je svakako bolje”, kazao je nadbiskup.

Ivan Pavao II., kao prvi papa u povijesti, stigao je na Kubu 1998. godine. Benedikt XVI. bio je tamo 2012. Obojica su se sastala s braćom Castro.

Ti posjeti dali su zamah sporom i opreznom procesu promjena na Kubi poslije završetka Hladnog rata.

Iako vlada i dalje zlostavlja disidente i nema namjeru odreći se dominacije komunističke partije i dopustiti višestranačje, pustila je na slobodu mnoge političke zatvorenike. Vlada nastoji i unaprijediti odnose s umjerenim američkim Kubancima i sada se nakon odmrzavanja odnosa s Washingtonom od Havane očekuju i nove reforme.

Crkva je jasan dobitnik. Božić je vraćen kao državni praznik nakon posjeta Ivana Pavla II., a Uskrs nakon dolaska Benedikta. Dvije nove crkve se grade, jedna u Havani, druga na zapadu zemlje, prvi put od 1959.

Unatoč blažem tonu, mnogi analitičari smatraju da braća Castro nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’.

Godine 1959. većina svećenika na Kubi bili su duboko konzervativni Španjolci i sukob s revolucionarnom braćom Castro bio je neizbježan.

“Oni su bili duboki antikomunisti zbog Španjolskog građanskog rata, stali su uz Ameriku i bili pobornici starog Batistinog režima. Njihov sukob počeo je zbog političkih, a ne vjerskih razloga”, rekao je povjesničar Enrique Lopez Oliva s fakulteta u Havani.

“Da, braća su se promijenila, ali se promijenila i Crkva. Zato je pomirenje moguće”, naglasio je.

Oba brata Castro tvrde da su Kristov nauk i socijalizam kompatibilni. “Ako me ljudi zovu kršćaninom, ne sa stajališta religije nego sa stajališta socijalne vizije, onda se proglašavam kršćaninom”, rekao je Fidel 2006. godine, prije nego što ga je bolest prisilila da kormilo države preda bratu.

Lopez Oliva tvrdi da su braća promijenila stajalište prema Crkvi nakon raspada SSSR-a, što je izazvalo duboku ekonomsku krizu i političku izolaciju Kube.

“Crkva je najveća nevladina organizacija na Kubi i ima značajnu sljedbu. Oni trebaju Crkvu za legitimitet i posredništvo u domaćim i međunarodnim pitanjima”, rekao je Lopez Oliva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Medved: Ministarstvo i Vlada podržavaju inicijative iz braniteljske populacije

Objavljeno

na

Objavio

Na 24. Državnom sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u subotu u Osijeku sudjeluje više od tisuću branitelja iz Hrvatske, a natjecanje je otvorio ministar  Tomo Medved rekavši da Ministarstvo hrvatskih branitelja i Vlada podržavaju sve inicijative koje dolaze iz braniteljske populacije.

Ministar Medved koji je tijekom Domovinskog rata i sam bio pripadnik Hrvatske vojske i umirovljeni je general OS RH,  istaknuo je kako se ponosi svime što su branitelji učinili za Hrvatsku.

“Ovaj veliki braniteljski skup u nepokorenom gradu, gradu heroju Osijeku, daje ohrabrujuću sliku jer pokazuje zajedništvo dragovoljaca i veterana. No to je slika koja u konačnici pred sve nas stavlja i obvezu, a to je nastavak potpore i organizacija rada naših udruga”, dodao je.

Medved je naglasio kako je iznimno važno prepoznati potrebe branitelja, posebice kada je riječ o njihovom zdravstvenom stanju i posljedicama koje imaju iz Domovinskog rata.

Predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata (UDVDR) Đuro Dečak podsjetio je da se ovakvi susreti održavaju od 1996. godine.

Naglasio je kako je u proteklom razdoblju došlo do podjela u braniteljskoj populacija koja je raspršena na veliki broj udruga, ocjenivši kako to nije dobro.

Na otvorenju natjecanja uspješne rezultate braniteljima su poželjeli i državni tajnik Tomislav Ivić kao izaslanik ministra obrane, predsjednik Županijske skupštine Osječko-baranjske županije Dragan Vulin i predsjednik osječkog Gradskog vijeća Željko Požega.

Branitelji su se natjecali u osam disciplina (mali nogomet, šah, pikado…), a domaćin natjecanja bila je UDVDR – podružnica Osječko-baranjske županije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održan Okrugli stol: Nakon ratne protuustavna agresija na Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Građanskih inicijativa Ivo Pilar i Milan Šufflay, te Udruge Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara u Zagrebu je održan Okrugli stol pod nazivom “Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar“.

Govorili su vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, dragovoljac DR i predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josić, dragovoljac DR i kandidatkinja za ravnateljicu Nacionalnog parka Krka dr. sc. Ljiljana Zmijanović, dragovoljac DR i demograf doc. dr. Stjepan Šterc, dragovoljac DR i član Stožer za obranu hrvatskog Vukovara Željko Maršić Zenga i Karolina Vidović Krišto.

Počasni gost bio je otac poginulog ratnog heroja, vukovarskog branitelja, pilota Hrvatske vojske Marka Živkovića i otac ratnog heroja, vukovarskog branitelja Nikole Živkovića ubijenog 1991. u Vukovaru, gospodin Marijan Živković.

Cilj i svrha ovoga skupa nije samo rasprava i informiranje javnosti o navedenoj temi, istaknuli su organizatori. Okrugli stol „Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar” organizirali su poradi triju razloga: Kako bi izrazili jasnu i punu podršku g. Marijanu Živkoviću, kako bi pojasnili kršenje Ustavnog zakona na primjeru nasilno postavljenih ćiriličnih ploča u Vukovaru i time sukladno zakonu stali u obranu Vukovara, te kako bi u vidu zaključaka s ovog Okruglog stola uputili zahtjeve predsjednici države i predsjedniku Vlade.

Zahtjeve upućene hrvatskoj predsjednici i predsjedniku Hrvatske vlade prenosimo u cijelosti:

1. Zahtijevamo raspisivanje referenduma za izmjenu članka 12. stavka 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, za koji su Državni zavod za statistiku i hrvatska Vlada potvrdili da je 2014. g. prikupljeno 576.388 valjanih potpisa i za koji je Ustavni sud potvrdio da je pitanje doslovno preuzeto iz prethodnog Ustavnog zakona, dakle da je u skladu s Ustavom. Podsjetimo, referendum je protuustavno spriječen od vlasti pod tadašnjim premijerom Zoranom Milanovićem. Mimo valjanosti potvrđenih preduvjeta za raspisivanje referenduma tadašnji je predsjednik Vlade javno najavio i proveo kako se taj referendum neće održati dok je on na vlasti.

2. Od hrvatskog državnog odvjetništva zahtijevamo povlačenje tužbe i zaustavljanje sudskog progona Marijana Živkovića jer je ploča koju je skinuo postavljena protuustavno, što implicira da ga sustav kazneno goni jer je štitio hrvatski ustavno-pravni poredak.

3. Zahtijevamo provedbu obećanog projekta “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta”.

4. Zahtijevamo izradu registra stanovništva grada Vukovara.

5. Zahtijevamo hitno postupanje predsjednika Vlade kako bi se Izborni zakon uskladio s Odlukom Ustavnog suda iz 2011. godine, a kojim su 11. i 12. Izborna jedinica (dijaspora i manjine) proglašene protuustavnima.

6. Zahtijevamo zakonito i postupanje sukladno sudskim odlukama u slučaju kršenja prava doktorice znanosti, hrvatske braniteljice i kandidatkinje za mjesto ravnateljice Nacionalnog parka Krka Ljiljane Zmijanović.

7. Zahtijevamo dopunu Zakona o općem oprostu kojom će se svakom hrvatskom državljaninu kojem se dokaže sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku onemogućiti obnašanje bilo kakvih dužnosti u lokalnoj i u državnoj vlasti, te obnašanje bilo kakvih javnih upravljačkih pozicija, priopćeno je.

Branitelji iz cijele Hrvatske okupljaju se sutra u Vukovaru zbog suđenja Marijanu Živkoviću

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari