Pratite nas

Zanimljivosti

Bračka replika bazilike svetog Petra

Objavljeno

na

Do sada jedina replika bazilike Svetog Petra, stara sto godina i izrađena od gipsa, čuva se u Vatikanskom muzeju. No, u našim Pučišćima izrađena je prva replika bazilike od kamena na svijetu. Naravno – bračkog. HRT Ekskluzivno donosi tko je autor i kako izgleda.

Pučišća, srce kamenog otoka Brača. U njima prva na svijetu kamena replika bazilike sv. Petra. Od bračkog kamena. Savršenstvo minijature.

“Ona je i izvana i iznutra kao prava. Postavio sam unutra stupove baš kao kod prave da drže baziliku“, govori umjetnik.

Josip Radić, umirovljeni časnik Hrvatske vojske. Pučišćanin koji je od kamena pobjegao i kamenu se vratio. Samouki umjetnik, autor zadivljujućih replika zvonika i crkava. Kruna rada – bazilika.

Teži oko dvjesto kilograma. U omjeru 1:200. Gradila se prema originalnim nacrtima iz Vatikanskog muzeja, zahvaljujući Pučišćaninu nadbiskupu Nikoli Eteroviću, apostolskom nunciju, pet godina.

“Kao pravu kuću kad gradiš,najvažniji su temelji. Evo, ovo je teško ovo sam mislio da neću moći , jer puno je to prozora“, napominje Radić.

Bazilika sv. Petra, remek-djelo graditeljstva i umjetnosti, posebno je mjesto za vjernike. Danas je iz nje Papa poslao poruku gradu i svijetu.

“Evo, to je taj balkon gdje on stane, i govori Urbi et orbi. Pokušat ću ja napravit i jednog malog kamenog papu da vidimo hoće li stajat“, pokazuje Radić.

Bazilika je pri kraju. Još kupola, križevi, gotova će biti do Uskrsa.
“Zadovoljan sam , nisam ni sam vjerovao da ću ovo napraviti“, naglašava umjetnik.

Strpljenje, na tisuće sati rada, promišljanja, pokušaja. Odvojiti se od nje bit će teško.
“E, da znaš kako. Ona mi dođe kao dijete, ne jedno nego tri“, rekao je.

Joškova je želja da replika obiđe Hrvatsku. A onda smiraj nađe u Vatikanskom muzeju. Na čast klesarske tradicije i bračkog kamena.

 

Pet godina radio maketu: ‘Sto puta su mi rekli da odustanem’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković razvili novu metodu za prepoznavanja lica i govora

Objavljeno

na

Objavio

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Pola stoljeća nakon bijega iz Alcatraza javio se FBI-ju

Objavljeno

na

Objavio

Podvig po kojem je snimljen film

Američki FBI ponovno otvara istragu o tri poznata bjegunca iz Alcatraza, nakon primitka pisma kojeg je poslao jedan od njih.

U javnost je puštena informacija o pismu kojeg je u FBI poslao John Anglin. Anglin je jedan od trojice bjegunaca koji je još 1962. godine navodno pobjegao iz najpoznatijeg svjetskog zatvora – Alcatraza. Pismo je u FBI stiglo 2013. godine, ali javnosti je pokazano tek ovaj tjedan, prenosi  UNILAD. 

Anglin je pobjegao iz zloglasnog Alcatraza zajedno sa svojim bratom Clarencom i zatvorenikom Frankom Morrisom. U pismu agenciji je naveo da će dozvoliti da ga ponovno uhite uz uvjet da mu se u zatvoru pruži medicinska njega.

Moje je ime John Anglin. Pobjegao sam iz Alcatraza u lipnju 1962. zajedno sa svojim bratom Clarencom i Frankom Morrisom. Imam 83 godine i u lošem sam stanju. Imam rak. da, svi smo pobjegli te večeri, ali jedva. Frank je preminuo u listopadu 2005 godine. Njegov se grob nalazi u Alexandriji pod lažnim imenom. Moj je brat preminuo 2011. Ako na televiziji javno obećate da ću ići u zatvor na godinu dana i dobiti potrebnu medicinski pomoć, napisat ću vam novo pismo u kojem ću otkriti gdje se točno nalazim. Ovo nije šala, ovo je zaozbiljno i ovo je iskrena istina“, stoji u pismu kojeg objavljuje UNILAD.

Alcatraz je izgrađen kao zatvor iz kojeg “nitko ne može pobjeći” na otoku u zaljevu San Francisca, a okružen je nepredvidljivim i opasnim strujama. Do sada je 36 zatvorenika pokušalo pobjeći. Misteriozni bijeg braće Anglin i Morrisa koji su pobjegli, nikada nije razriješen i nije se znalo jesu li preživjeli. Njihov je bijeg i tema filma iz 1979. godine, Bijeg iz Alcatraza. Prema UNILAD-u, nekoliko članova obitelji Anglin je izjavilo da su sva trojica preživjela i ostvarila kontakt s obiteljima. Američko je ministarstvo zatvor otvorilo 1934. godine, a u njemu je boravio i jedan od najpoznatijih kriminalaca, Al Capone. Zloglasni je zatvor završio s radom 1963. godine, a danas se može posjetiti uz turističku turu. Turisti mogu posjetiti glavnu ćeliju, svjetionik, knjižnicu, poznatu zgradu 64 i dvorište.

Službene stranice agencije FBI opisuju kako je ovaj trojac pobjegao iz zatvora. Ujutro su u njihovim krevetima pronađene lutke izrađene od plastike, boje i pravih dlaka ljudske kose, što je zavaralo noćne čuvare. Zatvor je odmah po otkriću lutaka zaključan i započela je potraga za bjeguncima. Na kraju je skupljeno dovoljno dokaza da se uspostavi vremenska crta i način bijega. Trojac je pobjegao s krova zatvora do kojeg je stigao putem ventilacijskih otvora. U vodi su pronađeni komadići drveta i ručno izrađen prsluk za plivanje. FBI u ovom trenutku ispod teksta, još uvijek ima napomenu da je istraga službeno zatvorena 1979. godine, te predana u nadležnost šerifa koji i dalje istražuju događaj iako je nemoguće da je trojac preživio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari