Pratite nas

Pregled

Branitelji dobili što su tražili – termin

Objavljeno

na

Nezakonito postupanje policije na Trgu sv. Marka

Skoro istodobno ispreplela su se dva događaja: službeni posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Vatikanu i provala interventne policije u crkvu sv. Marka u Zagrebu.

[ad id=”68099″]

Hrvoje HitrecU Rimu je predsjednica razgovarala s papom Franjom o (između ostaloga) dosljednom poštivanju ugovora Republike Hrvatske i Sv. Stolice, a u Zagrebu je aktualna Vlada predvođena Milanovićem putem ministra unutarnjih poslova naložila šefu policije da svim sredstvima otjera branitelje s Trga sv. Marka. Policija je to i učinila na Dan Oružanih snaga RH u čijim su temeljima upravo veterani Domovinskoga rata, štoviše – upala je u crkvu sv. Marka kamo su se povukli branitelji, upala je naoružana do zuba i sukobila se s prosvjednicima. Naknadne izlike da su naoružani policajci ušli u prostor crkve „samo jedan metar ili tek nešto više” ne mijenja na stvari – zakon je prekršen pred očima cjelokupne hrvatske javnosti koja je događaj pratila na televizijskim ekranima. Da branitelji nisu pružili otpor, da gromki povici autoritativnoga svećenika nisu omeli akciju.

Crkva sv. MarkaZa nezakonito postupanje policije sankcije trebaju snositi sve osobe u hijerarhijskom lancu, promptno dati ostavke, protiv njih se moraju podići tužbe a ako tako ne bude učinjeno i ako Vlada RH spriječi funkcioniranje pravne države (i) u ovom slučaju, i sama se treba povući. Najpoželjnije rješenje bila bi uspostava privremene, tehničke Vlade i parlamentarni izbori u najkraćem roku.

Vlada RH na čelu s nesuvislim premijerom još je jednom podcijenila hrvatske branitelje, posebno stotpostotne invalide iz Domovinskoga rata. Ideološki zaslijepljena, sklona komunističkom nasilju u duhu kojega je odgojena, sadašnja neodgovorna, nesposobna i po Hrvatsku štetna izvršna vlast nije sposobna parirati čvrstim i hrabrim ljudima koji se uz to u ratu i u miru znaju poslužiti lukavstvima – došli su na Trg sv. Marka priključujući se isprva prosvjednicima iz Imunološkoga zavoda i – ostali na trgu nakon prosvjeda. Htjeli su razgovarati s premijerom. Razgovarati! Kada već 222 dana premijer Vlade RH ne nalazi vremena razgovarati s najboljim vojnicima trijumfalne Hrvatske vojske, eto njih pred vratima Banskih dvora da mu uštede dug put i troškove putovanja do Savske 66. Autistični premijer koji ne može predvidjeti posljedice svoje indolentnosti, daje se voziti pokraj branitelja, ne izlazi iz automobila, ulazi na pomoćni ulaz u zgradu Vlade, ignorira najčasnije hrvatske ljude i na kraju šalje na njih policiju. Je li to bio njegov izravan nalog, utvrdite će se na sudu, je li to bio nalog ministra unutarnjih poslova, također će se utvrditi u istom procesu, kada će spomenuta dvojica vjerojatno prebaciti odgovornost na šefa policije.

Svijet zgrožen protokomunističkom i projugoslavenom Vladom

Zoran MilanovićTek kada su u svijet otišle televizijske slike o upadu policije u crkvu, tek kada su proradili telefoni iz svjetskih prijestolnica u kojima su ionako zgroženi ovom protokomunističkom i projugoslavenom Vladom u Hrvatskoj, tek su tada nasilnici postali oprezniji premda i nadalje agresivno raspoloženi. Pisac ovih redaka pratio je iz blizine sve što se događalo tijekom petka i može svjedočiti o svim detaljima zbivanja: o prvim pojavljivanjima neispavanih i iscrpljenih branitelja na vratima crkve u koju su se sklonili, o kavezu postavljenom ispred crkve, kavezu u koji su mogli samo novinari ali ne i ljudi koji su se usprkos blokadama ulica ipak nekako ondje našli, o policiji koja je imala zapovijed da nikome ne dopusti donošenje vode braniteljima (pa ni ministru branitelja koji se nakon neuspješnoga kratkog razgovora s braniteljima još jednom vratio noseći u plastičnim vrećicama boce vode), a kada je jedna žena uspjela ući u kavez držeći se zida crkve – policija ju je fizički napala i onemogućila. Stizala su nova policijska vozila i zakrčila sve ulice, stizali su i branitelji koji su došli u pomoć vojnim invalidima, na trenutak je probijena i barijera u Ćirilometodskoj ali ubrzo i opet uspostavljena. Ono što je pisac ovih redaka u osobnim kontaktima za cijelo to vrijeme provjerio, jest potpuna nelagoda većine policajaca, posebno onih srednje generacije – što ne čudi jer su mnogi od njih i sami hrvatski branitelji a ova ih vlast šalje na hrvatske branitelje, tjera ih u situaciji kada Hrvatsku trese kriza pa svi strahuju za radna mjesta i egzistenciju, tjera ih da budu u službi nečega što i sami ne podnose. Poziv Đure Glogoškog da se policija pridruži hrvatskim braniteljima, samo je zbog rečenoga straha ostao tek vapaj.

Đuro GlogoškiNo, iz zgrade Vlade s čvrsto zatvorenim prozorima, očito je procijenjeno da je voda došla do grla, spomenuti je kavez pomalo popuštao i otvarao se, u popodnevnim je satima i Josip Klemm kojega su večer prije htjeli kidnapirati – slobodno šetao trgom pa se uputiio i do blokade kod Kamenitih vrata, smirivao, čak je i nesuvisli premijer održao nesuvislu konferenciju za tisak pozivajući na zakon i red premda je njegova policija postupala nezakonito, a jedino suvislo što se moglo čuti bio je poziv braniteljima na sastanak – u ponedjeljak, jer je njemu vikend počeo upravo u vrijeme konferencije i on ne želi žrtvovati „slobodno vrijeme” za tamo neke veterane tamo neke hrvatske vojske kojoj on nije pristupio u ratu čekajući pobjedu jugoslavenske vojske.

Branitelji su još jednom pobijedili – došli su na trg tražeći razgovor s Milanovićem i dobili termin sastanka koji su tražili više od pola godine. Ponedjeljak, 10 sati. Tako da tašti dripac ipak ima neku zadovoljštinu, da ipak nije odmah pristao nego je pružio oružani otpor a tek tada popustio. On će razgovarati, rekao je. On će se udostojati. No nije toliko važno je li tu u pitanju taština ili medicina, važno je i tužno da je zbog inaćenja jednoga nedoraslog tipa Hrvatska morala poslati u svijet slike koje joj u ovom trenutku najmanje trebaju, poslala poruku da je u Hrvatskoj na vlasti klatež koja ne preza ni od upada u crkvene objekte.

Taj čin je ključna točka opisanih događaja. Od vremena Bonifacija V. u onom za nas znamenitom sedmom stoljeću, crkva ima privilegij azila (uz biskupske dvore i groblja!), što je poštovano u „mračnom” srednjem vijeku i poslije, ponekad u novije doba ograničavano ali ne ukidano, pa i danas u demokratskim zemljama tolerirano a u Hrvatskoj i zakonom zabilježeno. Narušavanje toga privilegija kažnjavalo se nekada davno izopćenjem. Sada će izopćenje izgovoriti narod da izborima koje ovi događaji moraju ubrzati.

Hrvoje Hitrec/HKV.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Otvoreno: Ugrožavaju li migranti sigurnost u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je međunarodna organizacija Border Violence Monitoring objavila snimke kolektivnog protjerivanja migranata iz Hrvatske u BiH, “Centar za mirovne studije” podnio je kaznenu prijavu protiv policije zbog nezakonitog postupanja na granici. MUP odgovara – nije bilo kršenja ljudskih prava.

Jesu li istinite priče o migrantima u medijima i na društvenim mrežama?  U Otvorenom su govorili pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno, pomoćnik direktora Granične policije BIH za organizaciju i operacije Slobodan Krstić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici Marinko Ogorec, SDP-ov zastupnik Joško Klisović i HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol.

“Hrvatska policija je dužna provoditi zakone i postupak koji je tajno snimljen pokazuje da je postupala po zakonu i institutu odvraćanja. Nismo vidjeli nikakvu uporabu sile i zlostavljanja, a posjedovanje oružja je legalno. Jedino što smo mogli vidjeti je zamahivanje nogom, a ne udarac”, kazao je Zoran Ničeno.

Dodao je kako se radi o migrantima koji su u šumi na samoj graničnoj crti trebali biti prepračeni na cestu i vraćeni natrag. Naglasio je kako “se namjerno prešućuje podatak da od 1039 tražitelja azila – njih 80 posto nestane prije nego što postupak započne”. “Nije Hrvaska dobila milijardu kuna iz Bruxellesa za zaštitu granice – da bi policija samo stajala”, dodao je.

“Odvraćanje se poduzima neposredno na graničnoj crti. Policija BiH to radi na sličan način kao i hrvatska policija. Mi dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije. Mi te migrante preuzimamo i zbrinjavamo u skladu s humanitarnim propisima”, kazao je Slobodan Krstić. Komentare ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića da hrvatska policija zlostavlja migrante nije želio komentirati.

Marinko Ogorec također smatra da je policija u konkretnom slučaju korektno radila svoj posao. “Međutim ima neelegalnih pristupa, a rade ih pojedine nevladine organizacije koje pokušavaju oblatiti hrvatsku policiju i nagovaranjem migranata na određene postupke ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Joško Klisović je kazao kako ne vidi motiv za kršenjem zakona kod navedenih nevladinih organizacija. “Njihovi standardi za ljudska prava su vrlo visoki i oni sigurno nisu ti koji tumače policijske pravilnike. Ti ljudi pokušavaju pomoći, a ne ugrožavati nacionalnu sigurnost”, kazao je Klisović. Upozorio je na dokument pravobraniteljice Lore Vidović, koja je u dokumentu upozorila na ugrožavanje ljudskih prava kod migranata.

“Ako bismo široko tumačili zakon poput nevladinih udruga, onda bi svi mogli doći u Hrvatsku. Postoji nešto što se zove svrhovito tumačenje zakona. Jedan od ciljeva EU-a je čuvanje granice. To je i jedan od uvjeta ulaska Hrvastke u Schengen”, kazao je Tomislav Sokol. Ne vidim da je itko iz EU-a prigovorio Hrvatskoj da je postupila na nelegalan način, dodao je.

Robert Markt kazao je kako HCK nije instrumentalizirana organizacija. “Imamo važnu ulogu u suradnji s policijom u slučajevima privođenja. Tim osobama, naročito ranjivim skupinama – HCK pomogne u hrani, odjeći… Niko nam se od migranata nije obratio s prigovorom i zahtjevom za zaštitom”, rekao je. Napomenuo je kako je u ovoj emisiji riječ o ilegalnim migrantima, a HCK radi s onima koji su legalni. Na to se nadovezao Ničeno – ne radi se o izbjeglicama, radi se o ljudima koji su prešli pet granica. S tim se složio i Ogorec. Makt je naglasio kako Hrvatska nema problema s migrantima te da bi trebalo više govoriti o njihovoj integraciji u hrvatsko društvo – u čemu smo vrlo uspješni.

“Tijekom godine u BiH je iz pravca Srbije i Crne Gore ušlo 23.500 osoba. Njih oko 3.500 do 4.000 se trenutno nalazi na teritoriju BiH. Zadnjih dana se broj ilegalnih migranata značajno smanjio. Njih oko 20-tak je na ulazu u BiH. Preko 2.600 osoba smo spriječili na ilegalni prelazak iz BiH u Hrvatsku”, kazao je Slobodan Krtsić.

Robert Markt, koji je obišao područje Bihaća i Kladuše, gdje se, kaže – nalazi između 5 i 8 tisuća ljudi. “Oni su zbunjeni i pitaju se zašto ih Hrvatska ne pušta da prođu kroz nju. Te ljude netko dezinformira i na krijumčarenju zarađuje. Njima se mora objasniti da više nema propuštanja i kanaliziranja prema finalnim odredištima kao 2015.”, dodao je.

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

MOL povukao tužbu protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski MOL iznenada je i bez objašnjenja povukao tužbu protiv Hrvatske podnesenu na Okružnom sudu u Washingtonu, objavio je “Večernji list” u broju od srijede.

Riječ je o postupku kojim je mađarska tvrtka lani zatražila da američki sud prizna i prihvati arbitražnu odluku Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno-trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi koja je prije točno dvije godine glatko odlučila u korist MOL-a, a protiv Hrvatske.

Prema dokumentima s tog suda, MOL je tražio da SAD “potvrde, priznaju i primjene konačnu odluku arbitražnog suda donesenu 23. prosinca 2016.” pozivajući se na newyoršku konvenciju o priznanju u izvršenju stranih arbitražnih odluka, čiji je i Hrvatska potpisnik.

Ukratko, to bi značilo da pravosuđe SAD-a tretira odluku suda u Ženevi kao da je donesena na bilo kojem od američkih sudova te da izvršenje podliježe američkim zakonima.

MOL je u prvoj verziji tužbe zatražio i da Hrvatska plati troškove koje joj je sud odredio, oko 14,5 milijuna eura, što je ona i napravila 6. studenoga. MOL potom djelomično prihvaća tužbu, potvrđujući da je Hrvatska platila dug, ali ne i kamate, i nastavlja s postupkom…

Američki je sud 13. studenoga lani obavijestio hrvatsku stranu tj. Ministarstvo gospodarstva da je protiv njih podnesena tužba.

Predzadnji dokument sa suda objavljen je 18. travnja ove godine kad su Hrvatskoj produljili rok za pripremu slučaja do 28. rujna, no pet dana prije isteka roka, 24. rujna, sa suda dolazi obavijest da je “tužitelj svojevoljno povukao tužbu”, piše, uz ostalo, “Večernji” ističući da nitko iz MOL-a nije htio komentirati ni podizanje ni povlačenje tužbe.

Podizanje tužbe mnogi su ocijenili taktičkim korakom kojim MOL želi dodatno učvrstiti poziciju dok traje arbitraža u Washingtonu koju su pokrenuli 2013. Naime, Hrvatska je na arbitraži u Ženevi, koju je 2014. pokrenula Vlada Zorana Milanovića, kao odgovor na MOL-ovu tužbu, izgubila.

“Večernji” navodi i kako je zanimljiva koincidencija da su 12. rujna europarlamentarci iz HDZ-a podržali mađarskog premijera Viktora Orbana u Europskom parlamentu, nakon čega je Mađarska povukla blokadu hrvatskog ulaska u OECD, a da je 24. rujna MOL odustao od tužbe protiv Hrvatske.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari