Pratite nas

Pregled

Branitelji dobili što su tražili – termin

Objavljeno

na

Nezakonito postupanje policije na Trgu sv. Marka

Skoro istodobno ispreplela su se dva događaja: službeni posjet predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Vatikanu i provala interventne policije u crkvu sv. Marka u Zagrebu.

[ad id=”68099″]

Hrvoje HitrecU Rimu je predsjednica razgovarala s papom Franjom o (između ostaloga) dosljednom poštivanju ugovora Republike Hrvatske i Sv. Stolice, a u Zagrebu je aktualna Vlada predvođena Milanovićem putem ministra unutarnjih poslova naložila šefu policije da svim sredstvima otjera branitelje s Trga sv. Marka. Policija je to i učinila na Dan Oružanih snaga RH u čijim su temeljima upravo veterani Domovinskoga rata, štoviše – upala je u crkvu sv. Marka kamo su se povukli branitelji, upala je naoružana do zuba i sukobila se s prosvjednicima. Naknadne izlike da su naoružani policajci ušli u prostor crkve „samo jedan metar ili tek nešto više” ne mijenja na stvari – zakon je prekršen pred očima cjelokupne hrvatske javnosti koja je događaj pratila na televizijskim ekranima. Da branitelji nisu pružili otpor, da gromki povici autoritativnoga svećenika nisu omeli akciju.

Crkva sv. MarkaZa nezakonito postupanje policije sankcije trebaju snositi sve osobe u hijerarhijskom lancu, promptno dati ostavke, protiv njih se moraju podići tužbe a ako tako ne bude učinjeno i ako Vlada RH spriječi funkcioniranje pravne države (i) u ovom slučaju, i sama se treba povući. Najpoželjnije rješenje bila bi uspostava privremene, tehničke Vlade i parlamentarni izbori u najkraćem roku.

Vlada RH na čelu s nesuvislim premijerom još je jednom podcijenila hrvatske branitelje, posebno stotpostotne invalide iz Domovinskoga rata. Ideološki zaslijepljena, sklona komunističkom nasilju u duhu kojega je odgojena, sadašnja neodgovorna, nesposobna i po Hrvatsku štetna izvršna vlast nije sposobna parirati čvrstim i hrabrim ljudima koji se uz to u ratu i u miru znaju poslužiti lukavstvima – došli su na Trg sv. Marka priključujući se isprva prosvjednicima iz Imunološkoga zavoda i – ostali na trgu nakon prosvjeda. Htjeli su razgovarati s premijerom. Razgovarati! Kada već 222 dana premijer Vlade RH ne nalazi vremena razgovarati s najboljim vojnicima trijumfalne Hrvatske vojske, eto njih pred vratima Banskih dvora da mu uštede dug put i troškove putovanja do Savske 66. Autistični premijer koji ne može predvidjeti posljedice svoje indolentnosti, daje se voziti pokraj branitelja, ne izlazi iz automobila, ulazi na pomoćni ulaz u zgradu Vlade, ignorira najčasnije hrvatske ljude i na kraju šalje na njih policiju. Je li to bio njegov izravan nalog, utvrdite će se na sudu, je li to bio nalog ministra unutarnjih poslova, također će se utvrditi u istom procesu, kada će spomenuta dvojica vjerojatno prebaciti odgovornost na šefa policije.

Svijet zgrožen protokomunističkom i projugoslavenom Vladom

Zoran MilanovićTek kada su u svijet otišle televizijske slike o upadu policije u crkvu, tek kada su proradili telefoni iz svjetskih prijestolnica u kojima su ionako zgroženi ovom protokomunističkom i projugoslavenom Vladom u Hrvatskoj, tek su tada nasilnici postali oprezniji premda i nadalje agresivno raspoloženi. Pisac ovih redaka pratio je iz blizine sve što se događalo tijekom petka i može svjedočiti o svim detaljima zbivanja: o prvim pojavljivanjima neispavanih i iscrpljenih branitelja na vratima crkve u koju su se sklonili, o kavezu postavljenom ispred crkve, kavezu u koji su mogli samo novinari ali ne i ljudi koji su se usprkos blokadama ulica ipak nekako ondje našli, o policiji koja je imala zapovijed da nikome ne dopusti donošenje vode braniteljima (pa ni ministru branitelja koji se nakon neuspješnoga kratkog razgovora s braniteljima još jednom vratio noseći u plastičnim vrećicama boce vode), a kada je jedna žena uspjela ući u kavez držeći se zida crkve – policija ju je fizički napala i onemogućila. Stizala su nova policijska vozila i zakrčila sve ulice, stizali su i branitelji koji su došli u pomoć vojnim invalidima, na trenutak je probijena i barijera u Ćirilometodskoj ali ubrzo i opet uspostavljena. Ono što je pisac ovih redaka u osobnim kontaktima za cijelo to vrijeme provjerio, jest potpuna nelagoda većine policajaca, posebno onih srednje generacije – što ne čudi jer su mnogi od njih i sami hrvatski branitelji a ova ih vlast šalje na hrvatske branitelje, tjera ih u situaciji kada Hrvatsku trese kriza pa svi strahuju za radna mjesta i egzistenciju, tjera ih da budu u službi nečega što i sami ne podnose. Poziv Đure Glogoškog da se policija pridruži hrvatskim braniteljima, samo je zbog rečenoga straha ostao tek vapaj.

Đuro GlogoškiNo, iz zgrade Vlade s čvrsto zatvorenim prozorima, očito je procijenjeno da je voda došla do grla, spomenuti je kavez pomalo popuštao i otvarao se, u popodnevnim je satima i Josip Klemm kojega su večer prije htjeli kidnapirati – slobodno šetao trgom pa se uputiio i do blokade kod Kamenitih vrata, smirivao, čak je i nesuvisli premijer održao nesuvislu konferenciju za tisak pozivajući na zakon i red premda je njegova policija postupala nezakonito, a jedino suvislo što se moglo čuti bio je poziv braniteljima na sastanak – u ponedjeljak, jer je njemu vikend počeo upravo u vrijeme konferencije i on ne želi žrtvovati „slobodno vrijeme” za tamo neke veterane tamo neke hrvatske vojske kojoj on nije pristupio u ratu čekajući pobjedu jugoslavenske vojske.

Branitelji su još jednom pobijedili – došli su na trg tražeći razgovor s Milanovićem i dobili termin sastanka koji su tražili više od pola godine. Ponedjeljak, 10 sati. Tako da tašti dripac ipak ima neku zadovoljštinu, da ipak nije odmah pristao nego je pružio oružani otpor a tek tada popustio. On će razgovarati, rekao je. On će se udostojati. No nije toliko važno je li tu u pitanju taština ili medicina, važno je i tužno da je zbog inaćenja jednoga nedoraslog tipa Hrvatska morala poslati u svijet slike koje joj u ovom trenutku najmanje trebaju, poslala poruku da je u Hrvatskoj na vlasti klatež koja ne preza ni od upada u crkvene objekte.

Taj čin je ključna točka opisanih događaja. Od vremena Bonifacija V. u onom za nas znamenitom sedmom stoljeću, crkva ima privilegij azila (uz biskupske dvore i groblja!), što je poštovano u „mračnom” srednjem vijeku i poslije, ponekad u novije doba ograničavano ali ne ukidano, pa i danas u demokratskim zemljama tolerirano a u Hrvatskoj i zakonom zabilježeno. Narušavanje toga privilegija kažnjavalo se nekada davno izopćenjem. Sada će izopćenje izgovoriti narod da izborima koje ovi događaji moraju ubrzati.

Hrvoje Hitrec/HKV.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Vojni proračun se povećava radi Hrvatske i NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. “To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije”, rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun “prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika”.

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Muenchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja.

“Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike”, rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Muenchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna “europska trojka” – Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

(Hina)

Svjetski vođe i stručnjaci u Muenchenu o krizi multilateralnog poretka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari