Pratite nas

Hrvatska

Branitelji pitaju ministra Matića: Tko su ‘sudionici ratnih zbivanja’?

Objavljeno

na

U sklopu akcije „Jedan dan – jedan problem“ svaki dan portal braniteljski.hr svaki dan otvara jedan problem važan za braniteljsku populaciju te upućuje pisma relevantnim osobama. Današnja tema odnosi se na problem Nacrta Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 (II. dio), konkretnije na problem Veteranskih centara.

Njihovo pismo upućeno ministru branitelja Predragu Matiću prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine ministre,

na naš upit prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako su zamišljeni veteranski centri dobili smo sljedeći odgovor: „Veteranski centri zamišljeni su i predstavljeni u strateškim dokumentima za razdoblje 2014.-2020. kao ustanove koje pružaju sveobuhvatnu skrb (usluge njege, psihosocijalne terapije, radne terapije, edukacije, resocijalizacije, smještaja i dr.) za sve sudionike ratnih zbivanja, kako za hrvatske branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, tako i za sudionike Drugog svjetskog rata, vojne i civilne invalide Drugog svjetskog rata i članove njihovih obitelji, osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija te stradale pirotehničare, a uključuju i skrb o civilnoj populaciji u potrebi“ (u prilogu). Budući da ste Vi bili aktivni kreator ovoga dijela teksta postavljamo Vam slijedeća pitanja:

1. Zašto se ova ustanova uopće naziva veteranski centar kada je iz gore navedenoga vidljivo da je to jednostavno ustanova socijalne skrbi kao što su i mnoge druge u Republici Hrvatskoj jer su kao mogući korisnici obuhvaćene sve društvene skupine?

2. U tekstu se kao mogući korisnici spominju „sudionici ratnih zbivanja“. Molimo Vas da nam decidirano odgovorite tko su te osobe i koliko ih brojčano ima u Republici Hrvatskoj?

3. Koliko brojčano ima sudionika Drugoga svjetskoga rata, vojnih i civilnih invalida Drugoga svjetskoga rata i članova njihovih obitelji koji su obuhvaćeni u planiranju ovoga projekta?

4. Nadalje, u odgovoru se navodi da će ti centri imati evaluacijsko-terapijsku funkciju pa Vas molimo da javnosti objasnite što će se evaluirati i kakva je to evaluacijsko-radna terapija?

5. Zatim će centar imat edukativno-savjetodavnu i informativnu funkciju, kreativno-duhovnu funkciju, rekreacijsko-sportsku funkciju i slično. Iz navedenoga proizlazi da će veteranski centri, kako ste ih Vi nazvali, imati puno zabavno-rekreativnoga sadržaja, ali neće imati adekvatnu zdravstvenu skrb pa Vas pitamo je li zabavni sadržaj primarna potreba braniteljske populacije ili adekvatna i potpuna zdravstvena skrb?

6. Pitamo Vas zašto ste dozvolili usmjeravanje enormno visokih sredstava na nepotrebne i neadekvatne sadržaje za braniteljsku populaciju i koga se želi zbrinuti na ovaj način? Zašto niste ta sredstva usmjerili na adekvatnu zdravstvenu skrb koja je braniteljskoj populaciji hitno potrebna jer je sve veći broj branitelja koji obolijevaju i umiru u najboljim godinama (prosječna smrtnost braniteljske populacije je 50,4 godine)?

7. Zašto ste u predizbornoj kampanji Ive Josipovića otvarali veteranski centar u Lipiku koji nije dovršen i koji je odmah po otvaranju zatvoren te još nije u funkciji?

[ad id=”40553″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Svjetlost dolazi”, u Iloku je u srijedu navečer obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta, koji su 17. listopada 1991. pod prijetnjom bivše JNA bili prisiljeni napustiti svoje domove i otići u progonstvo.

Kolona sjećanja je bila formirana od osobnih automobila u znak sjećanja na kolonu automobila, traktora, prikolica, kamiona i ostalih vozila kojima su Iločani i stanovnici Bapske, Šarengrada, Opatovca, Mohova u drugih napuštali svoje domove.

U koloni koja je 17. listopada 1991. napustila grad našlo se oko 10 tisuća Hrvata s iločkog područja, od kojih je bilo oko 4 tisuće Iločana, a ostali su bili mještani Tovarnika, Lovasa, Sotina, Bapske, Mohova, Opatovca i Šarengrada. Svi oni napustili su Ilok te preko mosta s Bačkom Palankom ušli u Srbiju odakle su u Hrvatsku ponovno ušli kod Lipovca te završili u progonstvu diljem Hrvatske.

U spomen na progonstvo i stradanje u agresiji 1991. ,vijence podno spomenika položila su i svijeće zapalila izaslanstva Grada Iloka, Vukovarsko-srijemske županije te stradalničkih i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.

Gradonačelnica Iloka Marina Budimir poručila je u prigodnom obraćanju kako današnji dan budi loša sjećanja, ali i zadovoljstvo što što je došlo do povratka u Ilok te je Iločanima pružena prilika da svoj grad učine još boljim mjestom za život.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari