Pratite nas

Hrvatska

Branitelji pitaju ministra Matića: Tko su ‘sudionici ratnih zbivanja’?

Objavljeno

na

U sklopu akcije „Jedan dan – jedan problem“ svaki dan portal braniteljski.hr svaki dan otvara jedan problem važan za braniteljsku populaciju te upućuje pisma relevantnim osobama. Današnja tema odnosi se na problem Nacrta Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 (II. dio), konkretnije na problem Veteranskih centara.

Njihovo pismo upućeno ministru branitelja Predragu Matiću prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine ministre,

na naš upit prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako su zamišljeni veteranski centri dobili smo sljedeći odgovor: „Veteranski centri zamišljeni su i predstavljeni u strateškim dokumentima za razdoblje 2014.-2020. kao ustanove koje pružaju sveobuhvatnu skrb (usluge njege, psihosocijalne terapije, radne terapije, edukacije, resocijalizacije, smještaja i dr.) za sve sudionike ratnih zbivanja, kako za hrvatske branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, tako i za sudionike Drugog svjetskog rata, vojne i civilne invalide Drugog svjetskog rata i članove njihovih obitelji, osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija te stradale pirotehničare, a uključuju i skrb o civilnoj populaciji u potrebi“ (u prilogu). Budući da ste Vi bili aktivni kreator ovoga dijela teksta postavljamo Vam slijedeća pitanja:

1. Zašto se ova ustanova uopće naziva veteranski centar kada je iz gore navedenoga vidljivo da je to jednostavno ustanova socijalne skrbi kao što su i mnoge druge u Republici Hrvatskoj jer su kao mogući korisnici obuhvaćene sve društvene skupine?

2. U tekstu se kao mogući korisnici spominju „sudionici ratnih zbivanja“. Molimo Vas da nam decidirano odgovorite tko su te osobe i koliko ih brojčano ima u Republici Hrvatskoj?

3. Koliko brojčano ima sudionika Drugoga svjetskoga rata, vojnih i civilnih invalida Drugoga svjetskoga rata i članova njihovih obitelji koji su obuhvaćeni u planiranju ovoga projekta?

4. Nadalje, u odgovoru se navodi da će ti centri imati evaluacijsko-terapijsku funkciju pa Vas molimo da javnosti objasnite što će se evaluirati i kakva je to evaluacijsko-radna terapija?

5. Zatim će centar imat edukativno-savjetodavnu i informativnu funkciju, kreativno-duhovnu funkciju, rekreacijsko-sportsku funkciju i slično. Iz navedenoga proizlazi da će veteranski centri, kako ste ih Vi nazvali, imati puno zabavno-rekreativnoga sadržaja, ali neće imati adekvatnu zdravstvenu skrb pa Vas pitamo je li zabavni sadržaj primarna potreba braniteljske populacije ili adekvatna i potpuna zdravstvena skrb?

6. Pitamo Vas zašto ste dozvolili usmjeravanje enormno visokih sredstava na nepotrebne i neadekvatne sadržaje za braniteljsku populaciju i koga se želi zbrinuti na ovaj način? Zašto niste ta sredstva usmjerili na adekvatnu zdravstvenu skrb koja je braniteljskoj populaciji hitno potrebna jer je sve veći broj branitelja koji obolijevaju i umiru u najboljim godinama (prosječna smrtnost braniteljske populacije je 50,4 godine)?

7. Zašto ste u predizbornoj kampanji Ive Josipovića otvarali veteranski centar u Lipiku koji nije dovršen i koji je odmah po otvaranju zatvoren te još nije u funkciji?

[ad id=”40553″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

APEL UGOSTITELJA: Vlada mora odobriti kvotu za još 5.000 radnika. Ako sezona podbaci očekuje nas novi egzodus

Objavljeno

na

Objavio

Koordinacija ugostitelja Hrvatske uputila je u subotu apel Vladi da se suoči s ozbiljnošću situacije te da hitno donese odluku o dodatnih 5000 kvota u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Ukoliko nadležne institucije promptno ne reagiraju, završetak potencijalno neuspješne turističke sezone donijet će nesagledivu štetu hrvatskom gospodarstvu koju će biti gotovo nemoguće ublažiti, stoji u priopćenju Koordinacije ugostitelja.

Apeliraju i na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te na Hrvatski zavod za zapošljavanje da 1600 raspoloživih radnika na obali za rad u turizmu i ugostiteljstvu još danas upute u najbliže turističke i ugostiteljske objekte kako bi otvorili dijalog za zapošljavanje.

Hrvatski ugostitelji, ističe se, nalaze se pred kolapsom poslovanja koji će imati dalekosežne negativne posljedice na hrvatski turizam, a sve zbog izostanka podrške i razumijevanja Vlade u pronalasku prijeko potrebne radne snage.

“Čini nam se da je zbog povlaštenih cijena u vladinom restoranu premijer izgubio kompas i zaboravio da 108.000 ljudi zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma, odnosno 8 posto od ukupnog broja zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, godišnje uprihodi 22 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.

Umjesto da vladajući samo pričaju o demografiji, predlažem da se iseljenicima povratnicima omogući porezna olakšica od 150 000 kuna kroz narednih deset godina. Neka Vlada konačno pokaže da je spremna povući neke konkretne mjere”, izjavio je Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja.

Podsjećaju kako je Koordinacija ugostitelja, prilikom savjetovanja o potrebama kvota za uvoz stranih radnika, zatražila krajem listopada 2018. godine potrebnu kvotu od 17.955 ljudi. Ta brojka je predložena na temelju tadašnje demografske situacije Republike Hrvatske, koja je danas još poraznija nego prije godinu dana.

Ističu kako, pored 15.611 odobrenih kvota za radnike i 1600 dostupnih domaćih radnika na listi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskoj trenutno nedostaje čak 5000 radnika.

Rezultat je to stalnog iseljavanja sposobne radne snage, za koje različite političke opcije nisu uspjele pronaći adekvatno rješenje. Takav negativni trend nastavlja se i dalje, i to tik pred turističku sezonu.

Turizam je jedan od najvažnijih komponenti hrvatskog gospodarstva koji generira preko 20 posto BDP-a. Ukoliko podbaci turistička sezona, Vlada će se morati suočiti s egzodusom tisuće obitelji koje preživljavaju upravo zahvaljujući ugostiteljstvu i sezonskom radu, kažu u Koordinaciji ugostitelja.

(Hina)

 

Plenković: Spremni smo razmotriti kvote, ali tek kad se zaposle domaći radnici

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Bivši logoraši tuže Srbiju i traže po tisuću kuna za svaki dan u logoru

Objavljeno

na

Objavio

Iako je od početka Domovinskog rata prošlo gotovo 28 godina, logoraši srpskih koncentracijskih logora još vode borbu kako bi dobili naknadu štete za sve što su proživljavali tijekom zatočeništva.

I dok se skupina logoraša, njih 50-ak, odlučila za pokretanje sudskih tužbi protiv Srbije na srbijanskim sudovima, skupina bivših logoraša odlučila je tužiti Srbiju na Građanskom sudu u Zagrebu, piše u subotu Večernji list.

Na sudu u Zagrebu tužbe je podnijelo 5 bivših logoraša koji od Srbije traže da ih se obešteti za neosnovano lišavanje slobode i nepoštovanje odredbi Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima.

Prema riječima predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijela Rehaka, jedna je tužba već odbijena, a sada je pred sudom tužba Vlade Ošusta.

“Ta naša borba traje od dana kada smo izašli iz zatočeništva, ali ona, bez ikakvih nama razumljivih razloga, još uvijek nema presude u našu korist. Već smo pokušavali, a sada smo ponovno krenuli jer želimo iskoristiti sve pravne akte prije nego što, ako bude potrebno, pravdu zatražimo na sudu u Strasbourgu”, kaže Rehak za Večernji list.

Smatra kako u njihovim tužbama nema ništa spornog s obzirom na to da su bili zatočeni u logorima na teritoriju Srbije koje su osiguravali pripadnici srbijanske policije i bivše JNA. Uz sve to popisani su i od strane Međunarodnog Crvenoga križa, a u svojim tužbama podnijeli su i niz dokumenata koji potvrđuju kako su bili zatočeni, ali i liječničku dokumentaciju koja govori o ozljedama koje su pretrpjeli.

U tužbi se pozivaju i na činjenicu da je Republika Crna Gora obeštetila bivše hrvatske logoraše koji su bili zatočeni u logorima na području te države, navodi dnevnik.

“Ono što smo mi tamo proživjeli bio je pravi pakao i stoga tražimo od Republike Srbije da nas se obešteti. Isto tako na ovaj način želimo i da Srbija potvrdi postojanje logora na svome području od kojih su najveći bili oni u Stajićevu, Begejcima, Nišu i Sremskoj Mitrovici. O tome što smo proživjeli govori i to da su neki na slobodu izašli s 40-ak kilograma i s trajnim posljedicama s kojima se i danas bore”, objašnjava Rehak.

Bivši logoraši izradili su i tablicu ozljeda s iznosima u kunama kolika je “cijena” svake pojedine ozljede. Tako bivši logoraši za svaki dan proveden u logoru traže naknadu po 1000 kuna, a za druge vrste ozljede traže naknadu prema tablici koju koriste osiguravajuća društva, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari