Pratite nas

Hrvatska

Braniteljske udruge kazneno prijavile Mesića i Bajića

Objavljeno

na

vlada ukinula ured mesiću

Koordinacija udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskoga rata u petak je podnijela kaznenu prijavu protiv bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića tvrdeći da je odavao tajne podatke, te protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog zloporabe položaja, a prijavu pripremaju i protiv bivšeg predsjednika Ive Josipovića.

U prijavama podnijetim zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu, Mesića terete za odavanje tajnih podataka, špijunažu i najteže oblike kaznenih djela protiv Hrvatske, a Bajića za zlouporabu položaja i ovlasti, rekla je na konferenciji za novinare u Zagrebu Zorica Gregurić u ime Koordinacije udruga iz Domovinskog rata.

Zvonimir Šeparović, predsjednik udruge Hrvatsko žrtvoslovno društvo i njegove inicijative “Hrvatsko nacionalno etičko sudište”, rekao je da su za smrt Slobodana Praljka krivi čimbenici svijeta i jedan površan politički sud ali i Hrvati, državljani hrvatske. Taj su problem, dodao je, osjetili prije dvije godine kad su osnovali Sudište kako bi upozorili na nepodnošljiva etička i moralna zastranjivanja.

Rekao je da je prvi “etički osuđeni” bio Stjepan Mesić koji je “u Haagu optužio svoga prethodnika Franju Tuđmana za agresiju i zločinački pothvat u odnosu na Bosnu i Hercegovinu”. Mesić je pred stranim sudom po Šeparovićevim riječima govorio protiv Hrvatske, prvog hrvatskog predsjednika, ministra obrane i jednog generala što je za njih, dodao je, bio veleizdajnički čin.

Šeparović je u tom kontekstu spomenuo i bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić jer je, rekao je, u Saboru rekla da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Spomenuo je i Josipa Manolića.

Zastupnik u Saboru Željko Glasnović rekao je da su to imena nekih “kadrova umrežene organizacije koji djeluju u Hrvatskoj kao strana agentura”.

„To nisu samo pojedinci nego to su i nevladine udruge koje su umrežene s vanjskim lobistima i neprijateljima hrvatske države koji djeluju kao strano tijelo u tkivu hrvatskog naroda“, rekao je Glasnović, nabrojivši pritom „Dokumentu, pojedinca čije ime nije vrijedno spominjati koji je istraživao hrvatske zločine u Mrkonjić Gradu i poremećeni Drago Pilsel“.

Ta „strana agentura“ ima dvostruku misiju – da kriminaliza hrvatsku državu, Domovinski rat i rat u Bosni i Hercegovini i da legitimizira propali društveni eksperiment zvan Jugoslavija, rekao je Glasnović i istaknuo da nikad nije bilo namjere Hrvatske da okupira Bosnu i Hercegovinu.

„Oni se bave dezinformacijama i tko prati taktiku dezinformacija, to je jedno od temeljnih obavještajnih načela, oni se bave poluistinom i polulaži, to zamotaju i plasiraju u javnost“, rekao je Glasnović i ustvrdio da toga ima puno, od hrvatskih tjednika do ‘mainstream’ medija.

Glasnović tvrdi da po kriterijima Haškog suda nema ni jedne države u 20. stoljeću koja ne bi mogla biti dovedena na sud pravde.

Povjesničar Josip Jurčević rekao je da je on u Haagu 2009. predao ekspertizu koja je dokazala da je Hrvatska najzaslužnija za obranu i opstanak Bosne i Hercegovine, ali je to prešućivano.

Jurčević je ustvrdio također da je teza o ‘udruženom zločinačkom pothvatu’ nastala u hrvatskim državnim institucijama 1994. vezano za unutarnji sukob ili za ono što se zove pokušaj državnog udara.

Po Jurčevićevu mišljejnu, suđenje protiv šestorice iz BiH bilo je suđenje hrvatskoj budućnosti i protiv hrvatske države. (Hina)

Vladimir Šeks: “DORH bi trebao razmotriti Mesićevo svjedočenje u Haagu”

Stjepan Mesić-od kompleksa do veleizdaje?! Njegova frustracija Tuđmanom traje i dan danas

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Programom ‘Zvjezdano ljeto’ Karlovac obilježava svoj 440. rođendan

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Tradicionalnim paljenjem ivanjskih krijesova na obalama Kupe u Karlovcu, u nedjelju je počelo “Zvjezdano ljeto”, manifestacija s više od 200 kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja koji će se održavati do 13. srpnja kad Karlovac slavi svoj rođendan.

Direktorica karlovačke Turističke zajednice Marina Burić rekla je da je Karlovac među rijetkim gradovima koji znaju točan datum svog rođendana.

Karlovac zna da je njegova gradnja počela 13. srpnja 1579. u obliku šestokrake zvijezde pa se stari dio grada i zove Zvijezda, baš kao i manifestacija “Zvjezdano ljeto” koja, kako je rekla Burić, zaslužuje pažnju široke publike.

“S ponosom možemo reći da je od 1. siječnja do 20 lipnja u Karlovcu noćilo 16 posto više turista nego u istom razdoblju lani, a u prva tri tjedna lipnja 27 je posto više noćenja više nego prošlogodišnjeg lipnja. Dobre rezultate očekujemo i na dalje, jer je Karlovac po mnogo čemu jedinstven”, rekla je Burić.

Zamjenica karlovačkog gradonačelnika Andreja Navijalić pozvala je sve Karlovčane i turiste da prate programe kojim će Karlovac obilježiti svojih 440 godina, između ostalog i predstavama Karlovačkog Kazališnog Festivala (KaKaFe), festivalom balona, otvorenjem Muzeja Domovinskog rata.

Bit će tu i Međunarodni festival folklora, s popratnim kulinarskim programom ‘Okusi svijeta’, Dnevni boravak s koncertima i Rođendanski bal. Ove će godine na ‘Starom placu’ na Rođendanskom balu zaplesati 440 parova, a prijave još traju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari