Pratite nas

Razgovor

Branko Borković: Prerano je za ćirilične ploče u Vukovaru

Objavljeno

na

Branko Borković, zapovjednik obrane Vukovara, u Dnevniku N1 televizije komentirao je izglasavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao blagdana.

“Proglašenje Dana sjećanja za blagdan na neki način bilo je očekivano. Dugo godina je trajalo da 18. studenog na neki način obilježimo. Prva je faza bila spomendan, a sada i kao neradni dan, pošto je velik broj ljudi koji su dolazili imao problema jer su uzimali slobodne dane.

Već desetljećima ta kolona raste i ide negdje između 50 i 100 tisuća ljudi, i u redu je da temelj moderne Hrvatske države bude neradni dan. To je na neki način hodočašće vukovarskim mučenicima, mučenicima za domovinu, jer, nažalost, jedna trećina svih žrtava s hrvatske strane je na tom području. Svi koji su poginuli i ugradili se u temelje Hrvatske zaslužili su da hrvatski građani mogu doći i pokloniti im se”, kazao je Branko Borković.

Očekuje li se idućih godina veća kolona?

“I za nas i za građane mnogo znači sto je i crkva je to proglasila kao spomen hodočašće za mučenike. Ove godine je spomendan još uvijek radni dan, ali se očekuje velik broj ljudi”, kazao je Borković.

Na komentar kako su se čuli glasovi da je proglašenje Dana sjećanja za blagdan neprikladno, jer je u pitanju komemoracija, Borković kaže kako su i Svi sveti tužan blagdan.

“Preko 80 posto ljudi kaže da su vjernici, a i dan mrtvih je svečani čin, to je oprost na groblju. Ovo trebamo gledati kao svečani čin spomena svih onih koji nisu sa nama”, poručio je Borković.

Osvrnuo se i na svoju izjavu da je protiv stvaranja mitologije o Vukovaru.

“Za objektivnu sam istinu, revalorizaciju Vukovara. Put za mitologiju je stalno puštanje čudnih priča i mitologiziranje Vukovara. Vukovar bi po svim elementima trebalo javno izanalizirati i predstaviti onakvim kakav je bio. On je bio velik u smislu borbe razoružanih dragovoljaca protiv zadnje komunističke vojske u Europi, najveće bitke nakon Drugog Svjetskog rata koja je završena krahom te vojske, što je stvorilo temelj moderne hrvatske države.

Dugo inzistiram da vidim po kojim se programima predaje bitka za Vukovar na vojnom učilištu, što se predaje u centru u Vukovaru, školama… Nemam uvid”, kazao je Borković.

Suživot i ćirilične ploče

“Nisam ni za kakve oblike suživota, jer suživot je ovo što doživljavamo, da imamo sve odvojene škole i vrtiće. Ćirilične ploče su prerane za Vukovar, donesene su običnom većinom u Saboru pa se postavlja pitanje verifikacije zakona na Ustavnom sudu. Smatram da ni popisi stanovništva nisu utvrđivani kako treba.

Bio sam protiv otvaranja veleposlanstva Srbije u Vukovaru, to je moglo biti i u Osijeku. Mi još tražimo nestale, nismo još riješili odnose sa Srbijom, cijeli taj postupak kasni. Da se krenulo od lakših ka težim temama bilo bi lakše, mi bi već 80 posto toga riješili, a stalno imamo neku napetu situaciju – kao da žele svi da se na ovoj ili onoj strani dobiju neki izborni pobjednici. Jedni drugima podilaze da bi se podržali u okviru izbornih proccesa”, kazao je Borković za N1

 

Ivan Penava: Institucije gotovo 30 godina nakon Ovčare okreću glavu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Jakov Sedlar: Nitko još nije snimio igrani film o prvom predsjedniku

Objavljeno

na

Hrvatski redatelj Jakov Sedlar dosad je snimio brojne dokumentarne filmove. Međutim, oni koji su posvećeni prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, za njega, kaže, imaju posebnu vrijednost. U nekima od njih Tuđman mu je otkrio niz detalje iz svoga života i rada, koji se mogu saznati samo iz njegovih filmova.

– O životnom putu dr. Franje Tuđmana želio sam snimiti dokumentarac još početkom 90-tih godina, ali kako je u to vrijeme jedan događaj „sustizao“ drugi, odnosno kako je tada sve bilo važnije od filma, tek sam prvi dokumentarni film o Tuđmanu uspio snimiti 1997.

Naime, američka tv postaja PBS bila je vrlo zainteresirana za taj projekt, tako da smo ga na kraju i realizirali. Hrvoje Hitrec napisao je scenarij, a Martin Sheen bio je interpret teksta- rekao nam je Sedlar te nastavio: Tuđmana sam inače upoznao još 1986, na Dinamovu stadionu. Od početka je djelovao kao čovjek koji je vrlo temeljit u svemu što radi i koji zna što hoće. Također, bilo mi je jasno kako se radi i o vrlo emotivnoj osobi mada je većina javnosti o njemu drugačije razmišljala.

– Bili ste zaposlen i u Ministarstvu vanjskih poslova RH. Je li Tuđman „krivac“ što ste morali napustiti radno mjesto u hrvatskom veleposlanstvu u New Yorku…

– Na nagovor Tuđmana otišao sam u New York raditi kao prvi hrvatski kulturni ataše u SAD. Trebalo je u to vrijeme napraviti neke kontakte u kulturi. Tuđman je smatrao da to mogu učiniti ja, a u to vrijeme to nam je itekako trebalo. Uz pomoć niza prijatelja, mislim da sam odradio dobar i koristan posao. Mjesto sam napustio nakon dolaska Račanove ekipe, što me nije ni iznenadilo ni pogodilo, jer sam znao što dolazi.

– Jeste li g. Tuđmana ikada molili za pomoć, recimo oko snimanja vaših filmova?

– Jesam. Jedino u slučaju filma «Četverored». Kada smo Ivan Aralica i ja došli s tom idejom, Tuđman i Šušak rekli su: To moraš napraviti, inače nikada ne će biti snimljen film na tu temu. Bili su u pravu. Unatoč masi napada onih koji ne mogu priznati istinu, a ta je da su jugoslavenski komunisti ubili masu nevinih Hrvata, drago mi je da sam, unatoč suludim i neargumentiranim napadima, taj film završio. Velikim dijelom i zbog Tuđmanove i Šuškove želje.

– A, kakav je Tuđman bio kad su se ugasila svijetla i kamere?

– Bio je topao čovjek, zainteresiran za mnogo običnih, dnevnih stvari. I jako je volio kazalište, bio je na mnogim našim HNK-ovskim predstavama. Uvijek je pitao za Georgija Para, Enu Begović, Tonka Lonzu…

– Nitko još nije snimio i igrani film o prvom predsjedniku… Zašto?

– To je velika tema i ja se nadam da će se to ipak dogoditi. To je, u krajnjem slučaju, i pitanje pristojnosti, duga…

– Jel vam je poznato kakve je filmove volio gledati prvi hrvatski predsjednik?

– Volio je različite filmove. Pričali smo, recimo, o «Cabaretu», «Šindlerovoj listi», «Gospi»… Volio je glumce, to je često isticao.

– Jeste li radili dokumentarne filmove i o drugim hrvatskim predsjednicima?

– Po mome mišljenju nitko, od predsjednika, iza Tuđmana, nije zaslužio film, a ako su ga zaslužili (mislim na dvojicu), mogao bi to biti žanr tragikomedije.

– Inače, gospodine Sedlar, što ima novo kod vas, u vašem radu?

– Mnogo je toga. Upravo sam završio dokumentarac «Židovi i Albanci», jednu veliku i malo poznatu priču. U proljeće kreće svjetska distribucija igranog filma «Utakmica» (radio sam ga sa sinom Dominikom) u kojemu igraju i Franco Nero, Armand Assante, Inva Mula, ali i Dejan Lovren i Mateo Kovačić. Pripremam i dva dokumentarna filma na temu «Stradanja Židova u Titovoj Jugoslaviji», kao i o knjizi «Protokoli sionskih mudraca». Ima dosta toga što će uskoro izići… – kazao nam je jedan od najboljih hrvatskih redatelja, ali i autora, osobito dokumentarnih filmova.

Mladen Pavković

Sedlar: Da nije bilo Tuđmana i ministra obrane Šuška film ‘Četverored’ ne bi bio snimljen

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Krešo Beljak ‘priprema alibi’ i optužuje: ‘Ako ne bude dobar rezultat, to će biti zbog izborne krađe’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u Newsroomu je komentirao trenutno stanje koje pokazuju ankete vezane za predsjedničke kandidate.

Zahuktala se retorika između vodeća tri predsjednička kandidata, a zadnja anketa daje im jednake šanse.

“Ne vjerujem previše anketama. Ako je to točlno, to bi bilo jako tužno za Hrvatsku. Sad imamo desni, proustaški HDZ, gdje je Škoro, i klasični HDZ, ali čini mi se da je proustaški sve jači.

Vjerujem da će Milanović pobijediti i da ova dva kandidata HDZ-a nemaju nikakve šanse pored njega, te da je hrvatsko društvo normalno i da će odabrati pravog kandidata”, kazao je Krešo Beljak.

HDZ dugo vlada državom, očito je da građanstvo smatra da trebaju biti na vlasti?

“HDZ je većinu od ovih gotovo 30 godina upravljao državom, ali mislim da se tu radi o očekivanjima koja se nisu ispunila od strane Račana i Milanovića, pa vjerujem da će građani na izborima glasati za normalnu Hrvatsku.

Radi se o budućnosti države, naše djece. Ako ortodoksna desnica dođe na bilo kakvu poziciju vlasti, ovo u čemu se sada nalazimo, a što nije dobro, postat će još gore. Dolazak takvih ljudi blizu vlasti znači dodatne stotine tisuća ljudi koje će se odseliti iz države, a i ja ću razmisliti, jer ne želim živjeti u društvu u kojem se na stvari povezane s ustaštvom gleda kao na nešto pozitivno, a dobar dio ljudi oko Škore imaju dobro poznate stavove i bojim se da će ovo što je loše postati još gore.

Možda bih glasao za Škoru da sam okružen ljudima koji misle na takav način. Cijenio sam ga dugo, cijenim ga i dalje, ali ljudi koji su oko njega… On je već imao par izleta u politiku pod okriljem HDZ-a. Kao umjetnik, netko tko je mogao zahvatiti široke mase, nespojiv mi je s ljudima koji stoje iza njega”, kazao je Beljak.

Mislite li da će Zoran Milanović nešto mijenjati u kampanji?

“Nema tu prevelikih mudrosti, on je najozbiljniji kandidat, ima puno iskustva i koncentirat ćemo se na to da ne dođe do krađe. Ako ne bude dobar rezultat, to će biti zbog izborne krađe, jer izborni zakon omogućava da se na lokalnom nivou članovi biračkog odbora biraju iz krugova bliskih HDZ-u, kazao je Beljak, piše N1.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari