Pratite nas

Brazil ‘jedva prošao’ Čile

Objavljeno

na

Brazilci su trebali imati lak posao protiv Čilea, ali na kraju su jedva izborili 1:1 u regularnom dijelu susreta i pobijedili nakon izvođenja kaznenih udaraca! Ukupno je bilo 4:3 za domaćina, koji nije nimalo oduševio i teško da ih se više može nazivati prvim favoritom ovog prvenstva!

Čile nije pobijedio 14 godina Brazilce, a posljednja dva susreta u osmini finala nekog od svjetskih prvenstava poraženi su sa 1:4 od Brazilaca. Stoga ne čudi što su domaćini bili apsolutni favoriti. Potvrdili su to i nakon prvih dvadesetak minuta jer kontrolirali su igru, poveli u 18. minuti nakon ubačaja iz kornera, te udarca glavom Davida Luiza.

I tu su Brazilci stali! Sanchez je iskoristio pogrešku Hulka i na sjajan i hladnokrvan način matira Julia Cesara, što nije tako lako jer on i Bravo su uistinu bili na razini kroz cijeli susret. I nakon toga na terenu je postojao samo Čile. Ne samo u prvom dijelu već i kompletnom drugom dijelu. U jednom trenutku, između 56. i 64. minute Brazil nije prešao centar! Valjda ih je poništen pogodak hulku zbog igranja rukom u 55. minuti potpuno izbacio iz takta.

A mogao ih je dodatno “uništiti” Aranguiz nakon malonogometne akcije povratnu loptu nije tako šlampavo puknuo, točno u Cesara. Bila je to ujedno i posljednja velika prilika na utakmici za Čile, ali imao je što za reći Brazil. Iako su prijetili iz kontri i polukontri, uspjeli su natjerati Brava na velike intervencije. Jo u 74. minuti promašuje loptu iako je ispred sebe imao samo praznu mrežu i time je jako razljutio Hulka koji mu je idealno asistirao.

Najbolji pojedinac Brazila, uz Cesara, bio je svakako nesuđeni strijelac i asistent Hulk. U 84. minuti sam je prošao kroz trojicu, pucao desnom nogom, ali Bravo brani. To je ujedno bila posljednja prilika u regularnom dijelu. Slijedili su produžeci, prvi u povijesti za Čile na svjetskim prvenstvima. I nisu se zbog toga ništa previše uzbudili, sjajno su nastavili s kontrolom igre i Brazil ništa nije mogao. Tek je Hulk nešto iz daljine pokušao i na tome je stalo.

Problem je što ni Čile zbog umora više nije mogao zaprijetiti pa su se koncentrirali na obranu i kontre. Tim tempom bili smo sve bliže lutriji jedanaesteraca, što je poslastica za neutralne promatrače susreta, ali za navijače jedne od momčadi pravo mučenje.

No drugog načina za određivanje pobjednika nije bilo, u drugom produžetku više se ležalo po travnjaku no što se igralo, jednostavno više nitko nije pronalazio načina kako zaprijetiti golu protivnika i time donijeti svojoj momčadi pobjedu. I baš dok su svi mislili kako je to to od igre, Pinilla prima loptu tridesetak metara od gola Julia Cesara, pronalazi prostor, snažno puca i pogađa gredu u 120. minuti! Tako blizu, a tako daleko…

Uslijedili su kazneni udarci kod kojih su bolji bili Brazilci, ali samo zato jer je Čile promašio tri udarca. Pinilla, Sanchez i Jara bili su tragičari, s time da im je Cesar obranio dva udarca, a Jara pogađa stativu. Kod Brazilaca promašili su Willian i Hulk, s time da prvi puca pored vrata, a Hulku brani Bravo. Neymar je time postao junak jer kao peti izvođač uspio je biti i više nego siguran, poslao je loptu u lijevu, a vratara u desnu stranu.

Sve u svemu, Brazil nije bio nimalo uvjerljiv i na koga god “nalete” u četvrtfinalu, neće im biti lako jer Kolumbija i Urugvaj ipak djeluju moćnije nego Čile.

BRAZIL – ČILE 1:1, 4:3p (David Luiz 18’/Sanchez 32′)

BRAZIL: Cesar – Alves, Silva, Luiz, Marcelo – Fernandinho (od 72. Ramires), Gustavo – Hulk, Neymar, Oscar (od 106. Willian) – Fred (od 64. Jo). Izbornik: Luiz Felipe Scolari

ČILE: Bravo – Mena, Isla, Silva, Vidal (od 87. Pinilla) – Medel (od 108. Rojas), Jara, Aranguiz – Dias, Vargas (od 57. Gutierrez) – Sanchez: Izbornik: Jorge Sampaoli.

VanjaDeželić/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Turska će tijekom molitve pokrivati mozaike u Aji Sofiji

Objavljeno

na

Objavio

Mozaici u istanbulskoj Aji Sofiji bit će pokriveni zastorima ili laserima tijekom muslimanske molitve, najavio je u ponedjeljak glasnogovornik vladajuće turske Stranke prava i razvoja (AKP) nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan taj muzej pretvorio u džamiju.

Kršćanske ikone bit će otkrivene i otvorene za sve posjetitelje sve ostalo vrijeme, a ulaz će biti besplatan, rekao je Omar Celik.

Još nije razjašnjeno kako će se laserima pokrivati mozaici.

Predsjednik Tayyip Erdogan proglasio je u petak istanbulsku Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. bilo nezakonito.

Ta je odluka izazvala kritike i zabrinutosti u svijetu, uključujući Grčku, SAD i Rusiju, kao i UNESCO i papu Franju koji je rekao da ga je “pogodila” ta odluka.

Celik je na konferenciji za medije rekao da je najveće nepoštovanje spram Aje Sofije u povijesti pokazala Sveta Stolica.

On je rekao da su pravoslavni kršćani godinama trpjeli uslijed “latinske invazije” koju je vodio Vatikan u 13. stoljeću kada su križari opljačkali baziliku.

Američki State Department objavio je u petak da je “razočaran” odlukom turske vlade o promjeni statusa Aje Sofije, a grčki premijer Kyriakos Mitsotakis kazao je u petak da “na najoštriji način” osuđuje odluku Turske da Aju Sofiju pretvori iz muzeja u džamiju.

Grčka je poručila da će odluka imati posljedice po odnose dvije zemlje i turske veze s Europskom unijom.

Čelnik krajnje desne talijanske stranke Liga Matteo Salvini predvodio je prosvjed pred turskim konzulatom u Milanu.

“Zaustavit ću svaku vrstu financijske pomoći turskom režimu i jednom za svagda okončati bilo kakvu pretpostavku ulaska Turske u Europsku uniju jer smo dali više od deset milijardi eura režimu koji pretvara crkve u džamije te mislim da su prešli granicu”, rekao je.

UNESCO je u petak rekao da će zbog prenamjene preispitati status Aje Sofije kao svjetske baštine.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je rekao u ponedjeljak da je Ankara iznenađena reakcijom UNESCO-a te da će ga izvijestiti o daljnjim koracima koji će biti poduzeti vezano uz Aju Sofiju.

“Mi moramo zaštititi baštinu naših predaka. Funkcija može biti ovakva ili onakva, to nema veze”, rekao je Cavusoglu državnoj televiziji TRT Haber.

Aja Sofija, bazilika iz šestog stoljeća, koja zbog svoje arhitekture privlači turiste iz cijelog svijeta, pretvorena je u džamiju nakon što je osmanski vladar Mehmed II. osvojio Carigrad 1453. godine.

Prenamijenjena je u muzej 1935., u prvim danima moderne sekularne turske države pod Mustafom Kemalom Ataturkom.

“Odluka vlade iz 1934. koja je okončala njezinu namjenu džamije i koja ju je definirala kao muzej, nije bila u skladu sa zakonima”, navelo je u presudi Državno vijeće, najviši turski upravni sud u Ankari, referirajući se na edikt koji je potpisao Ataturk.

Udruga koja je pokrenula slučaj i pravnu bitku dugu 16 godina tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. nakon što je osvojio tadašnji Konstantinopolis, današnji Istanbul. (Hina)

Papa Franjo je ‘vrlo pogođen’ odlukom da se Aja Sofija pretvori u džamiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Konačni rezultati predsjedničkih izbora u Poljskoj: Andrzej Duda osvojio 51 posto

Objavljeno

na

Objavio

Aktualni predsjednik Andrzej Duda osvojio je novi petogodišnji mandat s 51 posto glasova u nedjelju, prema konačnim rezultatima koje je u ponedjeljak navečer objavilo izborno povjerenstvo.

Dudin protukandidat, liberalni gradonačelnik Varašve Rafal Trzaskowski, osvojio je 49 posto glasova.

Oba kandidata dobila su više od 10 milijuna glasova, što je prvi takav rezultat u demokratskoj Poljskoj.

Odziv na izbore iznosio je 68,2 posto glasova i najviši je u zadnjih 25 godina u toj zemlji.

Dosadašnji predsjednik Duda veliki je vjernik i saveznik vladajuće “nacionalističke” stranke Pravo i pravda (PiS). Njegova pobjeda otvorila je put za nastavak reformi pravosuđa i medija za koje Europska komisija (EK) tvrdi da potkopavaju demokraciju.

Duda većinom podržava politiku PiS-a, pa će njegova pobjeda značiti nastavak sukoba između Varšave i Bruxellesa u vrijeme dok se EK bavi zdravstvenom i ekonomskom krizom koronavirusa.

Duda je uoči izbora koji su bili odgođeni pa održani usprkos pandemiji koronavirusa, vodio oštru kampanju “homofobnim izjavama, napadima na privatne medije” i tvrdnjama da njegov suparnik služi stranim interesima.

Trzaskowski je odbio te optužbe istodobno najavljujući da će popraviti poljske odnose s Europom i koristiti predsjedničku ovlast veta za zaustavljanje zakona koji potkopavaju vladavinu prava.

Prije 2015., kad su Duda i PiS preuzeli vlast, Poljska je imala iznimno proeuropsku vladu, a politički sporovi vodili su se oko pitanja klimatskih promjena i migracija.

Razdor između EU-a i konzervativne poljske vlade vidjet će se već ovaj tjedan kad će se europski čelnici okupiti da rasprave višegodišnji europski proračun.

Bruxelles je sve glasniji u zahtjevu da se financiranje uvjetuje poštivanjem vladavine prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari