Pratite nas

Brazil ‘jedva prošao’ Čile

Objavljeno

na

Brazilci su trebali imati lak posao protiv Čilea, ali na kraju su jedva izborili 1:1 u regularnom dijelu susreta i pobijedili nakon izvođenja kaznenih udaraca! Ukupno je bilo 4:3 za domaćina, koji nije nimalo oduševio i teško da ih se više može nazivati prvim favoritom ovog prvenstva!

Čile nije pobijedio 14 godina Brazilce, a posljednja dva susreta u osmini finala nekog od svjetskih prvenstava poraženi su sa 1:4 od Brazilaca. Stoga ne čudi što su domaćini bili apsolutni favoriti. Potvrdili su to i nakon prvih dvadesetak minuta jer kontrolirali su igru, poveli u 18. minuti nakon ubačaja iz kornera, te udarca glavom Davida Luiza.

I tu su Brazilci stali! Sanchez je iskoristio pogrešku Hulka i na sjajan i hladnokrvan način matira Julia Cesara, što nije tako lako jer on i Bravo su uistinu bili na razini kroz cijeli susret. I nakon toga na terenu je postojao samo Čile. Ne samo u prvom dijelu već i kompletnom drugom dijelu. U jednom trenutku, između 56. i 64. minute Brazil nije prešao centar! Valjda ih je poništen pogodak hulku zbog igranja rukom u 55. minuti potpuno izbacio iz takta.

A mogao ih je dodatno “uništiti” Aranguiz nakon malonogometne akcije povratnu loptu nije tako šlampavo puknuo, točno u Cesara. Bila je to ujedno i posljednja velika prilika na utakmici za Čile, ali imao je što za reći Brazil. Iako su prijetili iz kontri i polukontri, uspjeli su natjerati Brava na velike intervencije. Jo u 74. minuti promašuje loptu iako je ispred sebe imao samo praznu mrežu i time je jako razljutio Hulka koji mu je idealno asistirao.

Najbolji pojedinac Brazila, uz Cesara, bio je svakako nesuđeni strijelac i asistent Hulk. U 84. minuti sam je prošao kroz trojicu, pucao desnom nogom, ali Bravo brani. To je ujedno bila posljednja prilika u regularnom dijelu. Slijedili su produžeci, prvi u povijesti za Čile na svjetskim prvenstvima. I nisu se zbog toga ništa previše uzbudili, sjajno su nastavili s kontrolom igre i Brazil ništa nije mogao. Tek je Hulk nešto iz daljine pokušao i na tome je stalo.

Problem je što ni Čile zbog umora više nije mogao zaprijetiti pa su se koncentrirali na obranu i kontre. Tim tempom bili smo sve bliže lutriji jedanaesteraca, što je poslastica za neutralne promatrače susreta, ali za navijače jedne od momčadi pravo mučenje.

No drugog načina za određivanje pobjednika nije bilo, u drugom produžetku više se ležalo po travnjaku no što se igralo, jednostavno više nitko nije pronalazio načina kako zaprijetiti golu protivnika i time donijeti svojoj momčadi pobjedu. I baš dok su svi mislili kako je to to od igre, Pinilla prima loptu tridesetak metara od gola Julia Cesara, pronalazi prostor, snažno puca i pogađa gredu u 120. minuti! Tako blizu, a tako daleko…

Uslijedili su kazneni udarci kod kojih su bolji bili Brazilci, ali samo zato jer je Čile promašio tri udarca. Pinilla, Sanchez i Jara bili su tragičari, s time da im je Cesar obranio dva udarca, a Jara pogađa stativu. Kod Brazilaca promašili su Willian i Hulk, s time da prvi puca pored vrata, a Hulku brani Bravo. Neymar je time postao junak jer kao peti izvođač uspio je biti i više nego siguran, poslao je loptu u lijevu, a vratara u desnu stranu.

Sve u svemu, Brazil nije bio nimalo uvjerljiv i na koga god “nalete” u četvrtfinalu, neće im biti lako jer Kolumbija i Urugvaj ipak djeluju moćnije nego Čile.

BRAZIL – ČILE 1:1, 4:3p (David Luiz 18’/Sanchez 32′)

BRAZIL: Cesar – Alves, Silva, Luiz, Marcelo – Fernandinho (od 72. Ramires), Gustavo – Hulk, Neymar, Oscar (od 106. Willian) – Fred (od 64. Jo). Izbornik: Luiz Felipe Scolari

ČILE: Bravo – Mena, Isla, Silva, Vidal (od 87. Pinilla) – Medel (od 108. Rojas), Jara, Aranguiz – Dias, Vargas (od 57. Gutierrez) – Sanchez: Izbornik: Jorge Sampaoli.

VanjaDeželić/VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Vijesti

Penava otkrio za koga je na predsjedničkim izborima, jer mnogi potenciraju dilemu

Objavljeno

na

Objavio

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava na svojem je Facebook profilu otkrio kako će njegov glas na predstojećim izborima pripasti aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

“U pokušaju da unesu nemir i pomutnju mnogi potenciraju lažnu dilemu za koga ću glasati na predstojećim predsjedničkim izborima.

Moj je stav kao sudionika prve predizborne kampanje Kolinde Grabar Kitarović, kada smo ostvarili teško zamislivu pobjedu, da su neki brzo zaboravili vrijeme dvojice njenih prethodnika i koliko je veliki iskorak u smislu nacionalnog ponosa i naboja ona napravila. U jednom detalju samo, imati svoju predsjednicu u nacionalnom dresu danas nam je normalno međutim nekada nije bilo tako.

Naravno da je tijekom mandata bilo propusta koji se nisu trebali dogoditi ali tko ih nema?

Većina Hrvata zna tko je tko, neće one koji su unesrećili državu i vukli je u region, a neće ni eksperimentirati s nekim drugim kandidatima.
Naravno, neovisna smo, demokratska država, svatko ima pravo birati i biti biran.

Ne mislim da je moj stav previše važan ali ću ponoviti koliko puta bude potrebno kako ne bi bilo dileme, moj glas ima aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jer mislim da ga je zaslužila. Laku noć svima”, napisao je Penava na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Suradnja domovine i svjetske hrvatske znanstvene dijaspore

Objavljeno

na

Objavio

Fotografije: Hina, HMI - Snježana Radoš

U sklopu ovog programskog paketa Hrvatske zaklade za znanost financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. prosinca 2019.

Predstavljanje programa Hrvatske zaklade za znanost (https://www.hrzz.hr/default.aspx?id=7) koji provodi suradnju domovinske akademske zajednice s  hrvatskim znanstvenicima u dijaspori održalo se  9. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.  Program je financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda u okviru Specifičnoga cilja 10.ii.3. Bolje istraživačko okruženje za ljudske potencijale Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. te sredstvima iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Ovom prigodom predstavljene su aktivnosti Hrvatske zaklade za znanost vezane uz suradnju s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, kao i rad i djelovanje Hrvatske matice iseljenika, te Association of Croatian American Professionals (https://croampro.com/) s kojima Zaklada surađuje tijekom provedbe ovoga programa i planiranja novih suradničkih projekata s dijasporom.

U sklopu ovog programskog paketa financirano je 23 projekta iz svih znanstvenih područja te svaki projekt ima suvoditelja iz hrvatske znanstvene dijaspore. Projekti od kojih se, u trogodišnjem roku, očekuju vrhunski rezultati već su u tijeku. Sudionicima su se predstavili voditelji projekata i ukratko ih prikazati prisutnima.

Svrha programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori, odnosno „Znanstvena suradnja“ prijenos je znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti RH te posredno i u sustav gospodarstva uz suradnju znanstvenika iz Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na principu voditelj projekta iz Hrvatske, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj moguća je tek ako  suvoditelj ima hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te je zaposlen u znanstvenoj organizaciji u inozemstvu. Natječajnom procedurom Programa predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima najdulje do 31. svibnja 2023. godine te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu – jednog doktoranda, a ostalih doktoranda ili postdoktoranda u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj ustanovi provedbe Projekta u Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na ustanove ili laboratorije suvoditelja projekta u inozemstvo.

Uvodne govore okupljenima održali su ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, putem videopoziva predstavnik Association of Croatian American Professionals (ACAP) Mario Škarica, MD, i prof. dr. sc. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, član Upravnog odbora Zaklade i izvršna direktorica Zaklade dr. sc. Irena Martinović Klarić.

Okupljenim znanstvenicima i gostima u ime domaćina – Hrvatske matice iseljenika prigodno se obratio ravnatelj Mijo Marić, prof.

Zadovoljstvo mi je vas sve skupa pozdraviti kao ravnatelj ustanove koja uspješno surađuje s hrvatskim iseljeništvom gotovo sedam desetljeća. Zahvaljujem vodstvu Hrvatske zaklade za znanost što je za današnju svečanu prezentaciju inovativnih znanstveno-istraživačkih projekata iz programa „Znanstvena suradnja“ odabrala upravo našu ustanovu. Svrha Programa koji je ovdje okupio voditelje 23 pobjednička projekta je prijenos znanja. Vaš konačni cilj, kojeg Matica  podupire svojim svekolikim djelovanjem, jest poticanje zapošljavanja znanstvenika u ranoj fazi razvoja karijere u matičnoj zemlji i umrežavanje sa znanstvenicima u dijaspori. Uvjeren sam da će vaš istraživački rad kojeg planirate provesti u iduće tri godine ublažiti odljev mozgova i oplemeniti ljudski kapital naše domovinske akademske zajednice u svim znanstvenim područjima. Matica je i dosad sudjelovala u svim nacionalnim programima popularizacije znanstvene suradnje s našom iseljenom akademskom zajednicom. Najveći smo rezultat u tom smislu postigli  podupirući biblioteku Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu u suradnji s profesorom Jankom Herakom. Taj Herakov i Matičin knjižni niz o vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ima ukupno 9 knjiga koje opsežu skoro 2000 stranica, zaključio je ravnatelj Marić.

Svoje projekte u Matici su ukratko predstavili voditelji i njihovi zamjenici : Vesna Vašiček, Ružica Brečić, Miljenko Jurković, Ivana Vinković Vrček, Željka Krsnik, Mirta Boban, Ilija Brizić, Jasminka Krištić (zamjena za voditelja Gordana Lauca), Ana Previšić, Mihael Makek, Nikša Krstulović, Sonja Lesjak (zamjena za voditeljicu Ivu Tolić), Vilko Mandić, Berislav Marković (zamjena za voditelja Igora Đerđa), Jasminka Popović, Krunoslav Užarević, Sandi Orlić, Mirela Kopjar, Tomislav Šmuc, Hrvoje Pandžić, Vesna Županović, Dalibor Carević i Zdenko Tonković.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, plaće mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupni iznos financiranja je od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a natječajem – koji je zatvoren u veljači ove godine – odabrana su 23 projekta predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika.

Izvršna direktorica Hrvatske zaklade za znanost Irena Martinović Klarić istaknula je da su među dobitnicima financijske potpore predstavnici Sveučilišta Zagreba, Osijeka i Rijeke. Ukupna vrijednost programa je 45 milijuna kuna prema njezinim riječima, pojasnivši kako su već svi projekti krenuli te da su dobili i prve rate za financiranje.

Državni tajnik Zvonko Milas je ocijenio kako bi svi ovi programi suradnje trebali donijeti više optimizma. Ljudski potencijal i znanje najvrjednije je ono čime Hrvatska raspolaže, dodavši da su hrvatski znanstvenici radeći u dijaspori svojim radom afirmirali hrvatski narod u svijetu. Naglasio je kako će Vlada ovaj program snažno podupirati.

Početak ovakve suradnje pozdravio je i zamjenik predsjednika Upravnog odbora HRZZ-a Dean Ajduković ocijenivši važnom vezu između izvornoga identiteta znanstvenika s identitetskim sastavnicama zemlje u kojoj rade i žive naši vrhunski znanstvenici. Na natječaj programa „Znanstvena suradnja“ pristiglo je više od sedamdeset projekata od kojih je jedna trećina dobila financijsku potporu, rekao je Ajduković.

Član Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost vrhunski znanstvenik u području medicine akademik Stipan Jonjić ocijenio je kako Hrvatska, ako se želi približiti uspješnijim zemljama – onda mora i više i bolje raditi. Sad imamo oko 700 znanstvenih projekata, istaknuvši kako bismo ih mogli imati oko tisuću. Prema Jonjićevim riječima za bolju uspješnost i kompetitivnost potrebna su nam tri čimbenika – odabir najboljih, selektivnost i mobilnost.

Moguća pitanja mogu se uputiti  Zakladi na adresu elektroničke pošte [email protected]hrzz.hr.

Diana Šimurina-Šoufek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari