Pratite nas

Iz Svijeta

Brexit: Boris Johnson pozvan na sud zbog ‘laganja’

Objavljeno

na

Londonski sud je u srijedu odlučio pozvati bivšeg ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona, kandidata za premijersku dužnost, zbog sumnje da je u kampanji za referendum o brexitu 2016. lagao o cijeni članstva Velike Britanije u Europskoj uniji.

Boris Johnson se treba pojaviti na sudu radi predistrage kojom će se utvrditi hoće li se predmet predati drugom sudu na suđenje, odlučio je sud ne navodeći kada bi to trebalo biti.

Njegov ulazak u kampanju za referendum bio je presudan za pobjedu brexita 2016. s 52 posto glasova.

Optužbe protiv Johnsona iznio je poduzetnik Marcus Ball. Po riječima njegovih odvjetnika, gorljivi zagovornik izlaska Velike Britanije iz EU-a svjesno je lagao dok je bio gradonačelnik Londona tvrdeći da Velika Britanija uplaćuje Bruxellesu 400 milijuna eura na tjedan. Žele mu suditi za tešku povredu službene dužnosti.

“Demokracija zahtijeva odgovorno i pošteno obnašanje javne dužnosti”, istaknuo je prošli tjedan odvjetnik Lewis Power na sudu u Westminsteru. “Velika Britanija nikada nije slala ili davala 400 milijuna eura na tjedan”, rekao je. Boris Johnson je “znao da taj podatak nije točan. Ipak ga je uvijek iznova opetovao”, dodao je.

“Optužba se ne odnosi na brexit”, rekao je odvjetnik, demantirajući da želi spriječiti izlazak zemlje iz EU-a, “nego je Johnson na referendumu odlučio dovesti javnost u zabludu”.

Političar odbacuje takve optužbe. Njegov odvjetnik Adrian Darbishire je ocijenio da je ta točka optužnice “politički” manevar.

“BoJo”, spretan i karizmatičan, ima među glavnim aktivistima konzervativne stranke velikih izgleda da bude izabran za nasljednika premijerke Therese May, koja 7. lipnja podnosi ostavku. No manje je popularan među kolegama koji mu predbacuju brojne ispade i stanoviti diletantizam. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Richard Gere nazvao Salvinija ‘malim Trumpom’

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski ministar unutarnjih poslova i čelnik desnice Matteo Salvini je “mali Trump” koji iskorištava ljudske strahove da bi dobio glasove, kazao je u ponedjeljak američki glumac Richard Gere, angažiran po pitanju migranata na Mediteranu.

69-godišnji Gere nedavno se sukobio sa Salvinijem oko broda “humanitarne organizacije” Open Arms (Otvorene ruke). Italija je tom plovilu na kojem je stotinjak migranata zabranila pristajanje u njezine luke.

Španjolska je ponudila svoje luke, no brod je to odbio jer bi putovanje do te zemlje trajalo predugo i njime bi se riskiralo zdravsteno stanje migranata, prenio je Reuters.

Salvini tvrdi da Open Arms laže o stanju migranata i da je liječnička inspekcija talijanskih vlasti preko vikenda pokazala da situacija na plovilu nije hitna.

“Vaš ministar unutarnjih poslova ima isti mentalitet kao predsjednik Trump. U stvari Salvinija i zovem ‘malim Trumpom’. Koristi se istim radikalnim neznanjem, iskorištava strah i mržnju”, kazao je Gere za talijanske dnevne novine Corriere della Sera.

Gere je posjetio Open Arms prije dva tjedna kao bi donio hranu migrantima i pružio im utjehu. Salvini ga je zbog toga pozvao da odvede migrante u Hollywood i primi ih “u svojim vilama”.

“Kad bi vaš ministar unutarnjih poslova proveo vrijeme s tim ljudima, poslušao njihove priče i obiteljske traume, promijenio bi svoj stav”, rekao je glumac.

Dodao je kako bi se htio sastati sa Salvinijem jer je “siguran da nije onakav kakvim se predstavlja u javnosti”.

“Ima obitelj, djecu, roditelje. No politiku koristi kao sredstvo za jačanje podrške. Život može biti jednostavan, ako si iskren i govoriš iz srca”, rekao je Gere.

Salvini je 8. kolovoza obznanio da vladajuća koalicija s Pokretom pet zvijezda (M5S) više nije moguća, pa je najavio izbore iz kojih bi, zbog velikog rasta popularnosti, mogao izaći kao premijer.

No plan mu nije uspio.

Liga je predložila da se glasa o povjerenju vladi, ali su M5S i oporbena Demokratska stranka (PD) odbili raspravljati o tome pa sada njihovi političari otvoreno govore o formiranju koalicije između sebe kako bi marginalizirali Salvinija, piše Reuters.

Ne želeći izgubiti vlast Salvini je ublažio stajalište i rekao da je spreman nastaviti suradnju s M5S-om, uz moguće kadrovske izmjene u vladi, na što bivši saveznici nisu pristali.

(Hina)

 

Richard Gere zatražio od talijanske vlade da pomogne migrantima; Salvini: Neka ih smjesti u svoje vile

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel i Orban obilježavaju trideset godina od pada željezne zavjese

Objavljeno

na

Objavio

Prije trideset godina mađarski graničari prvi su put dopustili ljudima iz komunističke Istočne Njemačke slobodan prolaz u Austriju. Željezna zavjesa odlazila je u povijest.

Bila je to prekretnica u godini golemih povijesnih promjena u Europi koje će koji mjesec poslije dovesti do pada Berlinskog zida.

Obljetnicu će danas u mađarskom Sopronu zajednički obilježiti mađarski premijer Viktor Orban i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Toga 19. kolovoza 1989. u Sopronu se održavao Paneuropski piknik koji je bio zamišljen kao skup Austrijanaca i Mađara na livadi uz granicu. Dvojica ondašnjih ministara vanjskih poslova dogovorila su se ranije da će tom prilikom granica biti otvorena na tri sata.

Glas o tome, međutim, vrlo se brzo pronio među Istočnim Nijemcima koji su ljetovali u Mađarskoj. Stotine njih krenulo je prema Sopronu jer su u kratkom i simboličnom otvorenju granice vidjeli priliku da se dočepaju Zapada koju nisu htjeli propustiti. Suočeni s masom ljudi željnih slobode, mađarski granični policajci samo su im se odmaknuli u stranu.

Mađarska, tada prva zemlja koja je otvorila granicu između Istoka i Zapada, bila je, međutim, i prva koja je utvrdila svoju južnu granicu kako bi zapriječila prolaz azijskim i afričkim migrantima.

Na mađarskim granicama sa Hrvatskom i Srbijom podignuta je 2015. dvostruka žilet žica, uz senzore za toplinu, noćne kamere i stalne kontrole.

Bila je to fizička manifestacija vizije mađarskog premijera Orbana o “utvrdi Europi” i potpuna suprotnost stajalištu njemačke kancelarke koja je otvorila granice za migrante.

Onima čiji su se životi zauvijek promijenili kad su dobili šansu pobjeći na Zapad, današnje ograde na granicama velika su nesreća.

Oni se radosno sjećaju Paneuropskog piknika i mađarskih graničara koji se odmiču u stranu. “Bio je to naš drugi rođendan”, rekao je Hermann Pfitzenreiter, koji je sa ženom i djecom toga dana prešao granicu. Sada se vratio u Sopron na godišnjicu i susret sa starim mađarskim prijateljima.

“Dizanje zidova i ograda, to je katastrofa”, kazala je njegova supruga. “Kao Nijemci, pripadamo Njemačkoj, ali smo iskusili isti život (kao današnji imigranti) koji se nije dao živjeti. Voljela bih spustiti Viktora Orbana na drugu stranu, da sam osjeti kako je to”.

“Koliko god bili visoki zidovi, nikada neće odvratiti ljude”, kazao je Hermann Pfitzenreiter.

“Za ono što vidite na fotografijama (našeg prelaska) ne postoje riječi. Nismo mogli vjerovati da se to događa, bila je to potpuna ekstaza, nezamislivo”.

Mađare koji su pomogli u padu željezne zavjese, međutim, vrijeđa povlačenje paralela njihove granice i željezne zavjese.

Arpad Bella, koji je vodio graničnu postaju na prijelazu Sopron u kolovozu 1989. i imao pune ruke posla s Paneuropskom piknikom, kazao je da se “mogao suprotstaviti i riskirati da dođe do nasilja ili ih sve pustiti i suočiti se s posljedicama”.

Odlučio je ovo drugo. “Svima nam je bilo muka od te zadaće.. zapravo, samo smo željeli da odu”.

Na kraju je izbjegao posljedice jer je njegov šef čekao odluku šefa mađarskih graničnih službi, koji je čekao ministra vanjskih poslova, koji je čekao premijera, koji je pak čekao Gorbačova.

“Svi su čekali, a onda su u rujnu granice službeno otvorene i svi su slobodno mogli otići na Zapad”.

“Napravili smo to radi europskog jedinstva. A ovo što se danas radi služi očuvanju tog jedinstva. U potpunosti podržavam politiku Viktora Orbana”, rekao je.

Laszlo Magas koji je organizirao Paneuropski piknik 1989. kaže kako ondašnja i današnja situacija nemaju nikakve poveznice.

“Bilo je anakrono imati dvije Njemačke…Pomagali smo toj naciji. Ovo danas je potpuno drukčije. Nemojmo to miješati s ogradom koju smo morali izgraditi zbog golemog broja migranata”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari