Pratite nas

BiH

Britanska strategija protiv europskih i američkih rješenja

Objavljeno

na

Predsjednik države Ivo Josipović kao sukreator hrvatske vanjske politike sigurno je najodgovornija osoba za katastrofalne promašaje u vanjskoj politici, kao i njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja zajedno s njim dijeli tu neodgovornost. Upravo zbog takve politike teško je očekivati da će europska i američka strategija prevladati onu koju je nedavno prezentirao Marko Attila Hoare, a mnogi u njoj vide britansku politiku

opet-lapsus-josipovic-pusicDvije strategije za rješenje pitanja Bosne i Hercegovine, a što bi onda uključilo i političko stabiliziranje dijelova jugoistočne Europe te pripremilo njihov put za ulazak u Europsku uniju jasno su pokazale kako bez rješenja hrvatskoga pitanja u BiH nije moguće otvoriti vrata toj državi za ulazak u EU. Prva strategija sadržana je u proljetošnjoj Rezoluciji Europskoga parlamenta koja izrijekom preporuča uredenje BiH na federalnim načelima, a u sklopu toga ustrojstva i hrvatski bi narod imao svoju federalnu jedinicu, čime bi i stvarno postao konstitutivan narod te jednakopravan sa Srbima i Muslimanima. Riječ je o europskom stajalištu, nastalu uglavnom radom hrvatskih europskih zastupnika, pa Rezolucija artikulira duh europskoga osjećaja za pravednošću i ljudskim pravima.

Provedivost Rezolucije Europskoga parlamenta, zbog interesa pojedinih članica EU, vrlo je upitna pa hrvatskim političarima i onima koji se zalažu za rješavanje pitanja u konfliktnim društvima i dalje ostaje područje mukotrpnoga rada. Svojevrsnu dimenziju ozbiljnosti europskoj Rezoluciji dalo je zadnje Izvješće Međunarodne krizne skupine, datirano 10. srpnja, a u kojoj se, zbog opstanka BiH, predlaže ustrojavanje hrvatskoga entiteta, čime bi ta država stvorila preduvjete za vlastiti opstanak, ali i omogućila jednakopravnost svim svojim narodima, što do sada nije bio slučaj, pa je BiH, upravo zbog toga miljama udaljena od svoje europske perspektive.  Doduše nisu svi narodi u BiH jednako zainteresirani za njezinu europsku budućnost. Primjerice, znatan dio muslimanskih političara rado bi BiH vidio u nekoj vrsti državnoga povezivanja sa sadašnjom Turskom, koja je skliznula sa sekularnoga puta Kemala paše Atatuerka i sve snažnije ulazi u islamističke vode.

Srpska pak politika u BiH zainteresirana je za ulazak u EU sve dok to ne bude narušavalo odnošaje Bruxelessa s Beogradom. Ne može se tvrditi kako u doglednoj budućnosti ne će doći do zamrzavanja tih odnošaja, jer je Srbija svojom politikom interesno vezano uz Rusiju, a sadašnja ju bruxelesska administracija, zbog ruske uloge u ukrajinskoj krizi, prisiljava na uvođenje sankcija Moskvi. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić nedavno je dao do znanja Europskoj uniji kako se ne želi odreći svojih tradicionalno dobrih odnosa s Moskvom, tim više što sadašnje okolnosti omogućuju Srbiji da postane jedan od glavnih izvoznika svoje poljoprivredne proizvodnje u Rusiju. Zato navedene dvije strategije, bez snažne političke potpore, mogu ostati samo prazno slovo na papiru.

Nedavno se pak pojavila i treća strategija, koju je objelodanio Marko Attila Hoare, inače nekadašnji bliski suradnik kontroverzne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte pa mnogi u njegovu prijedlogu vide prste britanske politike, koja se u svojim stajalištima ne poklapa ni s europskom, ali ni s američkom politikom. Attila predlaže da se broj županija u Federaciji smanji na pet, a onda bi se ustrojila etnićki mješovita središnja županija  u Mostaru, dok bi veća županija uključivala „Sarajevo, Tuzlu, Zenicu, Travnik i ostale gradove, koji bi mogli funkcionirati kao srce funkcionalne Bosne i Hercegovine, i centar nacionalne energije“. U toj bi se županiji gradile „čvrste bosanske nacionalne institucije“. Tako velika središnja županija, tvrdi Attila, mogla bi pripremiti i mobilizirati učinkovit nacionalni pokret otpora ukoliko dođe do novog konflikta pri pokušaju secesije. Atilla poziva i građane Bosne da budu psihički spremni na borbu protiv Hrvata i srba kako bi obranili jedinstvenu Bosnu.

Nije teško zaključiti kako se Attilin prijedlog održavanja bosanskohercegiovačke države temelji na potpori dominantne uloge uloge muslimanske sastavnice u državi. Tu muslimansko komponentu trebalo kako smatra Attila osnažiti potpunim uništenjem hrvatskoga naroda u BiH, što bi se moglo realizirati pretvaranjem dosadašnjih hrvatskih županija u zajedničke. takvim ustrojstvom doista bi se stvorili preduvjeti za podjelu BiH između muslimanske i srpske strane, što bi bila svojevrsna realizacija ratnih britanskih planova, po kojima je iz bosanskoga zaleđa trebalo držati ucijenjenu hrvatsku obalu, a time i cjelokupnu Republiku Hrvatsku. Kako na Attilin prijedlog još nitko do sad nije reagirao mogao bio se steći krivi dojam kako i službena hrvatska politika nema ništa protiv tog britanskoga plana. Naime, Dejan Jović, glavni analitičar predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića jedan je od britanskih ljudi na Pantovčaku, a svojedobni zaokret hrvatske politike prema Londonu, rezultat je i njegova neumornoga rada. Zato se valja pribojavati kako upravo iza Attilina plana o uništenja hrvatskoga naroda u BiH te podjele te države na srpski i muslimanski dio stoji i visoka hrvatska politika na Pantovčaku.

Iz nedavno samoinicijatvno organiziranoga sastanka  u Cavtatu hrvatskoga predsjednika Vlade Zorana Milanovića s bosanskohercegovaćkimj, crnogorskim i albanskim premijerima vidljivo je kako se preko zajedničke prometne strategije u povezivanje hrvatskoga juga sa sjeverom ponovno uključuje BiH, a time dovodi u pitanje i sigurnosna strategija EU izgradnjom Jadransko-jonske autoceste. Dok je na političkoj razini zbog srbijanske potpore Rusiji sa sastanka isključena Srbija, istodobno  se zbog rusko-američke ravnoteže smanjilo američku uloge, pa na sastanak nije pozvao i premijer kosovske države. Organizacija cavtatskoga skupa pokazuje kako hrvatska politika još uvijek nema vlastite strategije pa se ravna prema interesima svojih vanjskopolitičkih sponzora, čiji su interesi dijametralno suprotni hrvatskim nacionalnim probitcima.

Predsjednik države Ivo Josipiović kao sukreator hrvatske vanjske politike sigurno je najodgovornija osoba za katastrofalne promašaje u vanjskoj politici, kao i njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja zajedno s njim dijeli tu neodgovornost. Upravo zbog takve politike teško je očekivati da će europska i američka strategija prevladati onu koju je nedavno prezentirao Marko Attila Hoare. U protivnom, ako jedna od od hrvatima sklonih sttategija i prevlada unatoč protimbi sadašnje vlade i Ive Josipovića, Hrvatska će u njezinoj provedbi igrati drugorazrednu ulogu, čije će političke nastranosti morati ispravljati novoizabrani šef države i vlada koja će bolje razumjeti vlastite nacionalne probitke.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Za čak 11.800 pripadnika Oružanih snaga BiH uskoro se vraća stari iznos mirovine

Objavljeno

na

Objavio

Tri zakona o braniteljima i njihovim obiteljima uskoro bi trebala stupiti na snagu, piše Večernji list BiH. Naime, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je početkom ovoga tjedna ukaz o proglašenju zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ukaz o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata.

Povoljnije umirovljenje

Iako su sva tri zakona za branitelje i njihove obitelji jednako važna, bitno je naglasiti kako zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju rješava pitanje diskriminacije prema određenom broju branitelja. Dakle, riječ je o 11.800 pripadnika Oružanih snaga koji su otišli u mirovinu po jednoj odluci. Nakon toga im je, pa čak i do 50 posto, bila smanjena mirovina.

– Ovim zakonom u iduće tri godine im u potpunosti vraćamo njihovo stečeno pravo na isplatni koeficijent 1,485. Ovim usvojenim zakonom u Parlamentu je ispravljena diskriminacija prema tim ljudima – kazao je nedavno ministar za pitanja branitelja FBiH Salko Bukvarević.

Registar branitelja

Najviše bure izazvao je Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji s obzirom na to da on predviđa izradu registra branitelja koji je trebao biti javno objavljen. Međutim, zahvaljujući amandmanima zastupnika HDZ-a BiH, odredba koja se odnosila na objavu registra brisana je iz zakona. Tako sada u zakonu stoji kako će se registar branitelja izraditi, ali ne i da će biti objavljen. Do eventualne objave tog registra može doći ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donese poseban zakon koji treba uskladiti sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka u BiH jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH na te odredbe dala negativno mišljenje s detaljnim obrazloženjem. Stupanjem na snagu Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji bit će provedena presuda Ustavnog suda FBiH od 7. studenoga 2012. godine kojom je utvrđeno kako članak ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovi ratnog priznanja ili odličja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH. (večernji.ba)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Vijeće ministara jednoglasno usvojilo proračun. On iznosi 950 milijuna KM

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici jednoglasno usvojilo dokument Okvirnog proračuna Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018.-2020. godine.

”Poslije toga smo jednoglasno usvojili ažurirani Program javnih investicija BiH za razdoblje 2018.-2020. godina”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na press-konferenciji nakon sjednice.

Po njegovim riječima, i jedan i drugi dokument su bili ključna baza, ključna smjernica, ključna podloga za usvajanje ”današnjeg najvažnijeg dokumenta“ koji je Vijeće ministara BiH usvojilo jednoglasno, a to je proračun institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

”Proračun je usvojen jednoglasno. On iznosi 950 milijuna KM”, kazao je predsjedavajući Zvizdić.

Vijeće ministara BiH je danas utvrdilo i Prijedlog zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i on ide u dalju parlamentarnu proceduru.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari