Pratite nas

Iz Svijeta

Britanski parlament upoznat će se s novim Johnsonovim prijedlogom dogovora s EU-om

Objavljeno

na

Britanska vlada izvijestit će u četvrtak parlament o novom planu za brexit koji je u srijedu iznio premijer Boris Johnson, a analizirat će ga i Europska unija, piše u četvrtak BBC.

Johnson je u srijedu iznio plan po kojemu će Sjeverna Irska ostati na europskom jedinstvenom tržištu za robe, ali će napustiti carinsku uniju zajedno s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva, što će rezultirati potrebom za novim carinskim provjerama. Europska komisija pozdravila je napredak ali je istaknula da postoje i sporne točke.

Johnson je kazao da će Ujedinjeno Kraljevstvo napustiti EU 31. listopada, sa sporazumom ili bez njega. Britanska vlada nada se da će sada početi razdoblje intenzivnih pregovora s ciljem da se postigne konačni dogovor s EU-om na summitu 17. listopada. BBC piše da je u srijedu više europskih diplomata kazalo da je novi prijedlog bolji od očekivanog, ali su isto tako naglasili da između dviju strana i dalje postoje razlike.

Europska unija ima više pitanja kada se radi o premijerovoj ponudi, a najvažnije otvoreno pitanje za EU vezano je uz carine. EU također strahuje da bi Johnsonova ponuda mogla predstavljati prijetnju sjevernoirskom mirovnom procesu te da bi mogla ostaviti jedinstveno tržište izloženo nakon brexita.

Johnsonov plan predstavlja na koji će način sporni ‘backstop’ iz ranijeg dogovora EU-a i bivše premijerke Therese May biti zamijenjen. Backstop je kontroverzni “sigurnosni mehanizam” kojim se trebala izbjeći tvrda granica na Irskom otoku, ali kritičari su kazali da bi on mogao na dugo razdoblje vezati Ujedinjeno Kraljevstvo za europska pravila.

Po Johnsonovom prijedlogu novog dogovora s EU-om, Sjeverna Irska napustila bi carinsku uniju zajedno s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva na početku 2021. ali bi, uz pristanak sjevernoirske skupštine, nastavila provoditi europsku legislativu koja se tiče poljoprivrednih i drugih proizvoda, što naziva “otočnom regulatornom zonom”. To bi otklonilo potrebu provjere standarda i sigurnosti roba na granici između Irske i Sjeverne Irske, jer bi obje bile dio te zone. Taj bi se aranžman mogao u teoriji primjenjivati bez vremenskog ograničenja, ali bi se pristanak sjevernoirskih političara tražio svake četiri godine.

Carinske provjere robe kojom se trguje između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a bile bi centralizirane, a roba bi se deklarirala elektronski, dok bi samo mali dio morao proći fizičke provjere. Fizički pregledi mogli bi se obavljati u skladištima ili “nekim drugim označenim mjestima koja bi se nalazila bilo gdje u Irskoj ili u Sjevernoj Irskoj”. Vladin program ne precizira kako bi izgledala ta “označena mjesta”, ali se ističe da bi trebalo postojati “čvrsto obećanje (obiju strana) da se pregledi u budućnosti nikada ne obavljaju na granici”.

Što se tiče provjera između Sjeverne Irske i ostatka Ujedinjenog Kraljevstva, koje se ne bi trebalo držati pravila europskog jedinstvenog tržišta, roba koja ulazi u Sjevernu Irsku iz ostatka UK morala bi proći kroz graničnu inspekcijsku postaju, a roba proizvedena u Sjevernoj Irskoj morala bi biti provjerena na “granici zone” – vjerojatno na Irskom moru.

Predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker upozorio je u srijedu Johnsona da postoje “problematične točke” u britanskom prijedlogu ali i dodao da će europski pregovarači “objektivno procijeniti pravni tekst”. Juncker je priznao kako postoje “pozitivni pomaci”, ali i dodao da “još postoje neke problematične točke koje će zahtijevati dodatni rad sljedećih dana, posebice u pogledu ‘backstopa'”. Junckerove službe objavile su i da će predsjednik EK razgovarati s irskim premijerom Leom Vardakarom i “pozorno će poslušati njegovo stajalište”. Varadkar je ocijenio da prijedlozi ne ispunjavaju u potpunosti dogovorene ciljeve, ali i naglasio da će ih proučiti i konzultirati se s europskim partnerima.

Prva reakcija Europskog parlamenta nije pozitivna, rekao je zastupnik Guy Verhofstadt, koji predsjeda skupinom zaduženom za brexit. “Ona nije pozitivna jer mislimo da predloženi prijedlog ne daje potrebne garancije koje trebaju Irskoj”, rekao je Verhofstadt nakon sastanka s glavnim pregovaračem EU-a Michelom Barnierom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri država Višegradske skupine te predsjednik njemačkog Bundestaga proslavili su 17. studenog heroje antikomunističke Baršunaste revolucije, a mađarski premijer Viktor Orbán naglasio je potrebu srednjoeuropskih zemalja da zadrže svoju neovisnost.

Svaki premijer skupine podijelio je svoja razmišljanja o tome što za njih predstavlja Baršunasta revolucija tijekom svečane ceremonije u Pragu.

Viktor Orbán

Orbán je rekao da je srednjoeuropska kohezija važnija nego ikad u vrijeme kada su vrijednosti Višegradske četvorke napadnute.

„Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi, dok su se srednjoeuropljani bore za te temelje … Mi smo demokrati iz Srednje Europe i moramo zaštititi nacionalni suverenitet jer ako ga predamo, nestat će i sama demokracija“, upozorio je Orbán.

About Hungary je također izvijestio da je mađarski premijer naglasio da će zemlje Srednje Europe uvijek biti saveznici.

“Suradnja zemalja srednje Europe urezana je u srca ljudi”, rekao je Orbán, dodavši da će naredne godine pokazati uspjeh koji će i Srednja Europa i Višegradska četvorka usmjeriti put prema drugim europskim zemljama.

„Srednja Europa danas nije samo zemljopisni pojam, već politička, ekonomska i kulturna stvarnost. ”

Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da cijeni hrabrost Václava Havela tijekom komunističke ere i da su njegovi postupci za vrijeme Baršunaste revolucije bili zapanjujući.

Osim što je pohvalio hrabrost i predanost Václava Havela, Babiš je rekao kako nije ponosan na svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na prosvjedima 1989. godine, kao i ljudima koji su podržavali revoluciju , egzilu i kroz razne udruge ili inicijative.

Kazao je da Česi trebaju biti ponosni domoljubi s obzirom na postignuća zemlje u posljednjih 30 godina.

Mateusz Morawiecki

Prema poljskom premijeru Mateusu Morawieckiju, promjena režima iz 1989. godine model je za zemlje koje danas žele slobodu.

Morawiecki je podržao prošitenje EU.

“Poljska i Čehoslovačka izabrale su put demokracije prije trideset godina, a sada se ispostavilo da je to bio pravi izbor,” rekao je poljski premijer.

Naglasio je da zemlje srednje Europe moraju nastaviti raditi zajedno i ocijenio da djeluju kao ključni partneri na međunarodnoj razini.

Peter Pellegrini

Slovački premijer Peter Pellegrini rekao je da cijeni mirn transformacije sustava, rekavši da činjenica da se revolucija 1989. godine odvijala bez mnogo nasilja.

Ukazao je na razne krvave ustanke u drugim zemljama.

Wolfgang Schäuble

Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Schäuble istaknuo je da je Baršunasta revolucija 17. studenog 1989. pomogla Europi da prebrodi masovnu podjelu.

Schäuble je zahvalio Česima i Slovacima na doprinosu i naglasio da je “naša zajednička obveza izbjeći ugroze”.

Izvor: About Hungary/narod.hr

 

Orban: Promigracijske snage žele da milijuni migranata preplave Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari